{"id":38569,"date":"2018-09-18T19:51:16","date_gmt":"2018-09-18T19:51:16","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=38569"},"modified":"2018-09-18T19:51:16","modified_gmt":"2018-09-18T19:51:16","slug":"ovo-nije-restauracija-obnova-konzervacija-rekonstrukcija-ovo-je-rusenje-arap-dzamije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=38569","title":{"rendered":"\u201cOvo nije restauracija, obnova, konzervacija, rekonstrukcija \u2013 ovo je ru\u0161enje Arap d\u017eamije\u201d"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e:\u00a0Tarik M. Brun\u010devi\u0107, arhitekta<\/strong><\/a><\/p>\n

Prije skoro tri mjeseca sam napisao ovaj osvrt, naravno sve \u0161to je nakon toga slijedilo govori o nestru\u010dnom pristupu, tako da je u me\u0111uvremenu grom udario jer je uklonjen gromobran, sru\u0161eno je 90% d\u017eamije, dio je izidan van gabarita i nezakonito ru\u0161enje je ugrozilo bezbjednost gra\u0111ana na vi\u0161e na\u010dina. Moram da naglasim da svi koriste pogre\u0161ne termine, ovo nije restauracija, ovo nije obnova, nije konzervacija nije rekonstrukcija ovo je ru\u0161enje i izgradnja novog objekta.<\/p>\n

Osvrt na \u201cobnovu\u201d Arap d\u017eamije<\/strong><\/p>\n

Problem prilago\u0111avanja graditeljske vjerske ba\u0161tine koja je vrednovana kao naslije\u0111e, potrebama savremenog kori\u0161\u0107enja je veoma slo\u017een problem koji se mo\u017ee posmatrati sa razli\u010ditih gledi\u0161ta. S obzirom da se je kod pojedinih d\u017eamija javila potreba za arhitektonskim zahvatom radi novih potreba kori\u0161\u0107enja (toalet, abdesthana, gasulhana\u2026) treba pa\u017eljivo odabrati koje se d\u017eamije mogu dogra\u0111ivati a koje ne. Na d\u017eamijama koje nisu kategorisane kao nepokretno kulturno dobro od velikog i izuzetnog zna\u010daja potrebno je dopustiti zahvate dogradnje. D\u017eamije koje su kategorisane kao nepokretno kulturno dobro od izuzetnog ili velikog zna\u010daja, potrebno je za\u0161tititi i \u010duvati ih u neokrnjenom i izvornom stanju kako bismo ih prenijeli budu\u0107im nara\u0161tajima.<\/p>\n

Kao i svi raniji zahvati na objektima kulturno-historijskog naslije\u0111a u Novom Pazaru, prilikom obnove Arap d\u017eamije, javnost nije upoznata sa projektnom dokumentacijom, niti postoji neko obele\u017eje na gradili\u0161tu kao \u0161to je gra\u0111evinska tabla sa osnovnim informacijama, da ne pominjem druge neophodne vidove transparentnosti koji moraju da postoje kad se radi o objektima od javnog interesa. Dobra volja ljudi da pomognu, da u\u010destvuju u ne\u010demu lepom kao \u0161to je \u201cobnova d\u017eamije\u201d iz neznanja biva kontraproduktivna. Zbog svih navedenih razloga treba postupit druga\u010dije, uklju\u010dit u sam proces stru\u010dna lica, javnost i edukovat ljude o osnovnim principima za\u0161tite kulturnog naslije\u0111a a prije svega o bitnosti istog za jednu zajednicu.<\/p>\n

Pristup koji ima zavod za za\u0161titu spomenika je ispravan ali u ve\u0107ini slu\u010dajeva izuzetno spor, tako da ve\u0107ina gra\u0111ana krivi dr\u017eavu za ne\u010duvanje kulturno istorijskog naslije\u0111a. Da bi ubrzali pristup zavoda za za\u0161titu spomenika potrebna je jaka saradnja izme\u0111u lokalne samouprave i islamske zajednice, koja je trenutno skoro pa nemogu\u0107a zbog politi\u010dke podeljenosti koja vlada dugi niz godina. Iz navedenog se lako da primjetiti da je Zavod za za\u0161titu spomenika ranije bio aktivniji prilikom o\u010duvanja graditeljskog naslije\u0111a Novog Pazara.<\/p>\n

Sve promene naj\u010de\u0161\u0107e se nesmetano vr\u0161e bez odgovaraju\u0107ih uslova u zavisnosti od potreba finansijskih sredstava, \u010dak i u retkim slu\u010dajevima kada su za takve prepravke dobijali odgovaraju\u0107e konzervatorske uslove. Iz zavoda za o\u010duvanje spomenika su jo\u0161 od davne 1987. godine upozoravali na stanje i govorili da \u0107e ako se ne promeni ustaljena praksa, do\u0107i \u0107e do potpune devastacije stare \u010dar\u0161ije u Novom Pazaru \u010demu trenutno, nakon 30 godina svedo\u010dimo. Kulturno istorijske objekte koji su bar delimi\u010dno zadr\u017eali identitet, mo\u017eemo izbrojati na prste, tako da mo\u017eemo lako zaklju\u010diti da se ne vodi ni pribli\u017eno dovoljno ra\u010duna prilikom za\u0161tite i obnove kulturnog naslije\u0111a u Novom Pazaru.<\/p>\n

Na\u0161 sugra\u0111anin, ugledni arhitekta Rifat Kurtagi\u0107, koji \u017eivi i radi u Be\u010du a u\u010destvovao je u restauraciji poru\u0161enog Mostarskog mosta, ka\u017ee za gradsku arhitekturu: \u201cNovi Pazar je, \u010dini se, dodatno devastiran i obezli\u010den savremenim neadekvatnim interpolacijama. Mjere za\u0161tite imaju za cilj ne samo o\u010duvanje zate\u010denih urbanih vrijednosti ve\u0107 i rehabilitaciju karaktera historijskog urbanog tkiva u cilju afirmacije najatraktivnijih urbanih vrijednosti, historijskog pam\u0107enja i identiteta mjesta\u201c.<\/p>\n

Dobronamjernih upozoravanja da se stru\u010dno i temeljito prilazi restauracijama gradskih d\u017eamija bilo je i ranije, uva\u017eeni stru\u010dnjaci pri zavodu za za\u0161titu spomenika su konstantno upozoravali me\u0111u njima su neka od najzvu\u010dnijih imena iz te struke kao \u0161to su Jovan Ne\u0161kovi\u0107, Na\u0111a Kurtovi\u0107 Foli\u0107, Slobodan \u0110or\u0111evi\u0107, Ranko Radovi\u0107, Dragica Premovi\u0107-Aleksi\u0107, Aleksandar Kadijevi\u0107 i drugi.<\/p>\n

Dr. Ejup Mu\u0161ovi\u0107 1992.god. ka\u017ee: \u201cSa 23 d\u017eamije i 11 mesd\u017eida, koliko ih je Novi Pazar imao u XVII vijeku, Novi Pazar je bio na \u010detvrtom mjestu iza Beograda, U\u017eica i Smedereva\u2026 Ve\u0107ina postoje\u0107ih d\u017eamija je u obnovama dobijala delimi\u010dno druga\u010diji izgled. Proces promene izgleda i arhitekture d\u017eamija traje, na \u017ealost, i u novije vreme kroz razli\u010dite nestru\u010dne obnove u kojima se zaobilaze slu\u017ebe za\u0161tite\u201c.<\/p>\n

In\u017eenjer Enver \u0106orovi\u0107 2011. ka\u017ee: \u201dPitanje je da li se mo\u017eemo pohvaliti da je i jedna postoje\u0107a d\u017eamija zadr\u017eala svoj prvobitni izgled. Energi\u010dni \u201erestauratori\u201c obi\u010dno nalaze razna opravdanja za svoj \u2018stru\u010dni\u2019 rad, opravdavaju\u0107i ga, da je d\u017eamija propala i da se mora obnoviti, potrebom za pro\u0161irenjem, da d\u017eamije nisu za\u0161ti\u0107eni spomenici ve\u0107 \u017eiva dnevna potreba, da islam ho\u0107e \u017eivot dinamiku, itd. itd.\u201d<\/p>\n

Stanje se nakon 7 godina nije promijenilo, kulturno-historijskih objekata je sve manje, neki su nestali u potpunosti a neki nestaju iz dana u dan pred na\u0161im o\u010dima tako da svi koji misle da poma\u017eu obnovu,na\u017ealost, svojim nestru\u010dnim pristupom je itekako spre\u010davaju.<\/p>\n

Za\u0161tita kulturno istorijskog naslije\u0111a je tema kojom se vekovima bave najpoznatiji arhitekti I stru\u010dnjaci iz celog svijeta, tako da postoje pojmovi koji su op\u0161te priznati a ti\u010du se za\u0161tite istorijskih objekata. Pre svege pristup mora biti jako obazriv i neophodno je preduzimati odgovaraju\u0107e mere tehni\u010dke za\u0161tite u cilju o\u010duvanja autenti\u010dne arhitekture prema na\u010delima savremene konzervatorske teorije i prakse. Najbitnija mjera tehni\u010dke za\u0161tite koju uvijek treba primenjivati je \u201ckonzervacija\u201d a poslije i stati\u010dko-konstruktivna \u201ckonsolidacija\u201d objekata. Mora se voditi ra\u010duna o o\u010duvanju autenti\u010dnog konstruktivnog sklopa sa minimalnim intervencijama neophonim iz konstruktivnih razloga.<\/p>\n

Konzervacija \u2013 zna\u010di osiguravanje ili \u010duvanje postoje\u0107eg resursa \/ objekta naslije\u0111a od uni\u0161tavanja ili izmjene, tj. preduzimanje mjera u cilju spre\u010davanja propadanja i produ\u017eavanje \u017eivota. Konzervatorske aktivnosti uklju\u010duju provjeru stanja, dokumentaciju i preventivnu za\u0161titu. Glavni cilj konzervacije je o\u010duvanje autenti\u010dnosti i integriteta kulturnog resursa.<\/p>\n

Prva faza u konzervaciji bilo koje gra\u0111evine je procena njene istorijske va\u017enosti I vrednosti. Slede\u0107a faza se sastoji od preciznih merenja objekta uz upotrebu savremenih mernih metoda. Nakon toga se pristupa analizi stabilnosti same strukture i mjesta na kojem se nalazi. Na kraju se ispituju sve instalacije prisutne u gra\u0111evini, za\u0161tita od gromova I po\u017eara\u2026 Svi se prikupljeni podaci na kraju pa\u017eljivo analiziraju da bi se odlu\u010dilo o planu konzervacije.<\/p>\n

S obzirom da su zidovi od kamena zidani blatnim malterom potrebno je i\u0161\u010distiti spojnice I ispuniti ih podu\u017enim malterom i omalterisati. Po\u0161to se ovde radi o temeljnim zidovima potrebno je izvr\u0161iti ispitivanja temelja kako bi se primenile odgovaraju\u0107e mere konsolidacije i konstruktivnog osiguranja. Zidove od \u010depri\u0107a je potrebno konstruktivno oja\u010dati ubacivanjem zamenskih greda od drveta il eventualno metala da bi mogli da prime optere\u0107enje me\u0111uspratne i krovne konstrukcije. U svakom slu\u010daju potrebno je zameniti malterski sloj od blatnog maltera, koje se mo\u017ee izvr\u0161iti malterisanjem u dva sloja preko pletene rabic mre\u017ee pri\u010dvr\u0161\u0107ene za drveni kostur. Ukoliko je potrebno vr\u0161iti dodatnu toplotnu izolaciju uobi\u010dajno je da se izolacija postavlja sa unutra\u0161nje strane vode\u0107i ra\u010duna pri odabiru iste da ne pove\u0107a znatno debljinu zidova.<\/p>\n

Medjuspratne i krovne konstrukcije u na\u010delu ne treba mijenjati, ve\u0107 vr\u0161iti zamjenu dotrajalih greda a samo u specifi\u010dnim slu\u010dajevima mo\u017ee se razmatrati izmjena me\u0111uspratnih konstrukcija ili njihovo dodatno oja\u010danje ubacivanjem novih nosa\u010da.
\nTako\u0111e je potrebno predvideti obnovu autenti\u010dnih tavanica I od velike je va\u017enosti sa\u010duvati postoje\u0107u tavanicu od \u0161a\u0161ovaca.<\/p>\n

Osnovni uslov revitalizacije stare \u010dar\u0161ije uklju\u010duju\u0107i i Arap d\u017eamiju jeste isklju\u010denje motornog saobra\u0107aja i stvaranje pje\u0161a\u010dke zone na za\u0161ti\u0107enom podru\u010dju.<\/p>\n

Molio bih tako\u0111e i da ovaj moj osvrt ne bude shva\u0107en kao prozivka bilo koga, ili ote\u017eavanje ve\u0107 dovoljno te\u0161ke situacije u vezi sa rekontrukcijom Arap dzamije. Naprotiv, ja verujem u dobre namere onih koji su ovla\u0161\u0107eni da izvode radove, a ovo je moj poziv, kao arhitekte, da imamo malo vi\u0161e me\u0111usobnog razumevanja kada je re\u010d o onome \u0161to je na\u0161a zajedni\u010dka briga, te da po\u010dne nu\u017ena komunikacija sa strukom, koja postoji u ovom gradu, i koja bolje od nekih drugih, razume stanje ali i potrebe na\u0161ih vjerskih i kulturno-historijskih spomenika.<\/p>\n

Problem sa o\u010duvanjem i za\u0161titom nama dragih i vrlo bitnih kulturno-historijskih spomenika nije nastao u zadnjih nekoliko godina, ve\u0107 postoji vijekovima i potrebno je zajedni\u010dkim naporima stru\u010dnjaka, lokalne zajednice, islamske zajednice i svih gra\u0111ana raditi na pobolj\u0161anju stanja.<\/p>\n

U Novom Pazaru,\u00a027. juna 2018. godine<\/p>\n

sand\u017ea\u010dke novine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e:\u00a0Tarik M. Brun\u010devi\u0107, arhitekta Prije skoro tri mjeseca sam napisao ovaj osvrt, naravno sve \u0161to je nakon toga slijedilo govori o nestru\u010dnom pristupu, tako da je u me\u0111uvremenu grom udario jer je uklonjen gromobran, sru\u0161eno je 90% d\u017eamije, dio je izidan van gabarita i nezakonito ru\u0161enje je ugrozilo bezbjednost gra\u0111ana na vi\u0161e na\u010dina. Moram da […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":38570,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-38569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-poslednje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38569","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38569"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38569\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38570"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}