![](\"\/\/\/var\/mobile\/Containers\/Data\/Application\/668E592A-3A8B-4203-9004-B3E13AC03330\/Library\/Caches\/Media\/thumbnail-p6-2208x2208.jpeg\")
<\/p>\nSahat na sarajevskoj Sahat-kuli jedini je na svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, po kojem se ravnaju islamske molitve, a mehanizam na ovom simbolu sa Ba\u0161\u010dar\u0161ije iz Londona su 1876. godine donijela dva sarajevska trgovca Ha\u0161im-aga Glod\u017eo i Mehaga Had\u017eikapetanovi\u0107.<\/p>\n
Kazaljke i brojevi su pozla\u0107eni 1967. godine, nakon reparacije koju je uradio sajd\u017eija, nekada\u0161nji muvekit, osoba koja brine o satu i kuli Abdulah Kasumagi\u0107.<\/p>\n
Sada\u0161nji muvekit je Mensur Zlatar, koji vi\u0161e od pola vijeka navija sat. On je kazao da je Sahat-kula, vjerovatno, pravljena u 16. stolje\u0107u, a da je prvi pisani trag iz 17. stolje\u0107a.<\/p>\n
– Spominje je Evlija\u00a0\u010celebija,\u00a0turski\u00a0putopisac koji je opisuju\u0107i Begovu d\u017eamiju i objekte oko nje napisao da se sa zapadne strane d\u017eamije nalazi kula sa satom – navodi Zlatar.<\/p>\n
Isti\u010de da je prije londonskog mehanizma na kuli bio turski sat koji vi\u0161e ne postoji, a koji je sa Ba\u0161\u010dar\u0161ije odnesen u d\u017eamiju na Vratniku.<\/p>\n
– Prvobitni sat je imao broj\u010danik samo na jednoj strani, okrenutoj prema d\u017eamiji, a ovaj drugi ima transmisiju koja omogu\u0107ava kazaljke na sve \u010detiri strane – dodaje muvekit sarajevske Sahat-kule.<\/p>\n
Od 1967. godine, kada je sat popravljen i pozla\u0107en, o njemu je po\u010deo brinuti Zlatar.<\/p>\n
– Preuzeo sam du\u017enost da odr\u017eavam, navijam sat i satni mehanizam na ovom specifi\u010dnom satu koji mjeri lunarno vrijeme, vjerovatno jedini na svijetu – nagla\u0161ava Zlatar.<\/p>\n
Poja\u0161njava da pokazivanje vremena po lunarnom kalendaru zna\u010di da u momentu zalaska sunca sat pokazuje 12 sati, po hid\u017eretskom kalendaru, po kojem zalaskom sunca prestaje jedan datum i nastaje drugi.<\/p>\n
S obzirom na to da dan traje du\u017ee, odnosno kra\u0107e uglavnom po jednu minutu, sat na Sahat-kuli je na\u0161timan da u 24 sata brza ili kasni po jednu minutu, da se muvekit ne bi penjao svaki dan na 30 metara visoku kulu, do \u010dijeg sata vodi 76 drvenih stepenika.<\/p>\n
Zbog takvog pokazivanja vremena muvekitova obaveza prema satu je ve\u0107a, a Zlatar navodi da osoba koja brine o satu mora biti blizu Sahat-kule, kao on, \u010dija je radnja udaljena nekoliko metara.<\/p>\n
Bez obzira na kompleksnost posla i penjanje na kulu, Zlatar ka\u017ee da mu slu\u017eba muvekita mnogo zna\u010di.<\/p>\n
– Vi\u0161e od pet decenija ovo radim tako da mi je u\u0161lo u krv, emotivno mi zna\u010di, jedinstven je u svijetu, a i ovaj sat je u vlasni\u0161tvu Vakufa koji je ostavio Gazi Husrev-beg – rekao je Zlatar.<\/p>\n
Poja\u0161njava da je muvekit rije\u010d nastala od turske rije\u010di vakat, vrijeme.<\/p>\n
U doba kada je pravljena Sahat-kula muvekit je imao mnogo zna\u010dajniju ulogu nego danas, bio je sposoban da izra\u010duna vrijeme i navije sat. Imao je primitivni instrument koji se koristio na brodovima, astrolabijum. Vrijeme ak\u0161ama je odre\u0111ivao pomo\u0107u sjene i sunca, a ostale namaze prema ak\u0161amu.<\/p>\n
Nakon toga je, razvijanjem moreplovstva, kori\u0161ten sekstant, napredniji instrument za mjerenje. Taj instrument je sarajevska muvekithana tako\u0111er posjedovala i vrijeme je bilo lak\u0161e i preciznije odre\u0111ivati.<\/p>\n
Sarajevska Sahat-kula nalazi se u blizini\u00a0Gazi Husrev-begove d\u017eamije\u00a0i jedna je od najve\u0107ih u\u00a0Bosni i Hercegovini. Prije 12 godina progla\u0161ena je nacionalnim spomenikom BiH.<\/p>\n
RtvNp\/Fena<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sahat na sarajevskoj Sahat-kuli jedini je na svijetu koji mjeri lunarno vrijeme, po kojem se ravnaju islamske molitve, a mehanizam na ovom simbolu sa Ba\u0161\u010dar\u0161ije iz Londona su 1876. godine donijela dva sarajevska trgovca Ha\u0161im-aga Glod\u017eo i Mehaga Had\u017eikapetanovi\u0107. Kazaljke i brojevi su pozla\u0107eni 1967. godine, nakon reparacije koju je uradio sajd\u017eija, nekada\u0161nji muvekit, osoba […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":38854,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-38856","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38856","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=38856"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/38856\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=38856"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=38856"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=38856"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}