Polaganjem cvije\u0107a i u\u010denjem Fatihe, danas je na \u0160ehidskom mezarju Kova\u010di u Sarajevu obilje\u017eena 15. godi\u0161njica smrti Alije Izetbegovi\u0107a, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
Cvije\u0107e su polo\u017eile brojne delegacije dr\u017eavnog, federalnog i ni\u017eih nivoa vlasti u BiH, predstavnici diplomatskog kora, bora\u010dkih udru\u017eenja, \u010dlanovi Stranke demokratske akcije (SDA) i drugi.<\/p>\n
Izme\u0111u ostalih po\u010dast Izetbegovi\u0107u odali su Denis Zvizdi\u0107, predsjedavaju\u0107i Vije\u0107a ministara BiH, koji je naglasio da je prvi predsjednik nezavisne BiH bio jedna od najistaknutijih li\u010dnosti u istoriji zemlje.<\/p>\n
\u201cBio je dr\u017eavnik, mislilac, humanista. \u010covjek koji je svojim \u017eivotom i svojim djelom na najbolji na\u010din pokazao kako se bori za svoju domovinu. Bio je borac za nezavisnu, cjelovitu, samostalnu i suverenu BiH, borac za slobodu, solidarnost i ravnopravnost svih gra\u0111ana BiH. I, zbog toga njegove rije\u010di, njegove misli, njegovo djelo trebaju ostati trajno upam\u0107eni i biti pokazatelj budu\u0107im generacijama kako se u stvari bori za slobodu, ne samo svoga naroda, nego svih koji \u017eive u na\u0161oj jedinoj domovini BiH, i kako se bori u stvari za principe civilizacije, morala, slobode, ravnopravnosti, jednakosti i ukupnog prosperiteta BiH i svih njenih gra\u0111ana\u201c, naglasio je Zvizdi\u0107.<\/p>\n
Dodao je da misli da BiH ide putem kojim je \u017eelio da ona ide rahmetli Izetbegovi\u0107.<\/p>\n
\u201cAlija Izetbegovi\u0107 je posebno insistirao da se trasira put ka Evropskoj uniji u NATO savez. Mi vrlo ozbiljno, odgovorno i posve\u0107eno radimo na takvoj BiH, koja \u0107e biti evropska, slobodna, prosperitetna BiH. Posebno je insistirao na o\u010duvanju slobode, ravnopravnosti i tolerancije, da \u017eivimo u zemlji slobodnih ljudi, gdje \u0107e svako mo\u0107i propovijedati vjeru onako kako ga je u\u010dila njegova majka i gdje \u0107e se mr\u017enji i netrpeljivosti suprotstaviti saradnja i tolerancija. Dakle, veliki broj, ili dominantan broj gra\u0111ana BiH, \u017eeli takvu BiH, zemlju slobodnih, ravnopravnih, jednakih ljudi, a oni koji se vra\u0107aju u mra\u010dne devedesete i jo\u0161 uvijek \u0161ire razli\u010dite hegemonisti\u010dke ideje, oni \u0107e zavr\u0161iti na tamnoj strani istorije\u201c, zaklju\u010dio je Zvizdi\u0107.<\/p>\n
Asim Sarajli\u0107, potpredsjednik Stranke demokratske akcije isti\u010de da ne prestaju raditi na izgradnji dr\u017eave kakvu je Izetbegovi\u0107 \u017eelio i za koju je \u017eivio.<\/p>\n
\u201cU najte\u017eim danima agresije i najte\u017eim danima njegovog \u017eivota, kada je tamnovao, kada je bio zatvorenik, kada je bio u okru\u017eenju, kada je bio predsjednik dr\u017eave, koja je bila na koljenima, u krvi, u genocidu u zlo\u010dinu, on nije gubio nadu, nije gubio vjeru. I sa\u010duvao je multietni\u010dki duh ove zemlje. Mislim da je to najve\u0107a tekovina i ba\u0161tina koju nosimo od rahmetli Alije Izetbegovi\u0107a\u201c, kazao je Sarajli\u0107.<\/p>\n
Me\u0111u brojnim delegacijama, koje su polo\u017eile cvije\u0107e bila je i turska koju su predvodili Haldun Koc, ambasador u BiH i Zuhtu Arslan, predsjednik Ustavnog suda Republike Turske.<\/p>\n
Alija Izetbegovi\u0107 bio je prvi predsjednik me\u0111unarodno priznate dr\u017eave Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Ro\u0111en je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom \u0160amcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na \u0161ehidskom mezarju Kova\u010di u Sarajevu.<\/p>\n
Odrastao je i \u0161kolovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u vi\u0161e sarajevskih preduze\u0107a. Zbog svojih politi\u010dkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osu\u0111ivan. U poznatom, politi\u010dki montiranom, Sarajevskom procesu, kao prvooptu\u017eeni u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osu\u0111en je na 14 godina zatvora.<\/p>\n
Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osniva\u010dkoj skup\u0161tini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim vi\u0161estrana\u010dkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegovi\u0107 je izabran za prvog predsjednika Predsjedni\u0161tva Republike BiH.<\/p>\n
Nakon prvih poslijeratnih vi\u0161estrana\u010dkih izbora, 1996. godine, izabran je za \u010dlana, a potom i za predsjedavaju\u0107eg Predsjedni\u0161tva BiH.<\/p>\n
Poslije deset godina obavljanja funkcije \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH.<\/p>\n
Autor je ve\u0107eg broja publicisti\u010dkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na vi\u0161e svjetskih jezika.<\/p>\n
Povodom 15. godi\u0161njice od njegove smrti danas \u0107e u Sarajevu biti odr\u017eana nau\u010dna konferencija \u201cAlija Izetbegovi\u0107 i njegovo shvatanje prava i dr\u017eave\u201c, a u ve\u010dernjim satima Akademija u Narodnom pozori\u0161tu.<\/p>\n