\u201eOstani uspravan!
\nKako \u0107e\u0161 pognute glave ispod zvijezda
\nKojim god putem da krene\u0161
\nNa kraju \u010deka smrt
\nI sve se zavr\u0161ava propa\u0161\u0107u
\nI ti \u0107e\u0161 umrijeti
\nI ovaj svijet \u0107e umrijeti
\nZato ostani uspravan”<\/p>\n
Ove rije\u010di je dvije godine prije svoje smrti zapisao Alija Izetbegovi\u0107, prvi predsjednik Predsjedni\u0161tva samostalne, nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine i osniva\u010d Stranke demokratske akcije (SDA). A umro je na dana\u0161nji dan prije 15 godina, 19. oktobra 2003. godine.
\n“Ideja Bosne”<\/p>\n
I hodio je svijetom uspravan sve do dana svoje d\u017eenaze kakvu Bosna nije upamtila, kada su ga desetine hiljada Bosanaca i Hercegovaca ispratilo na Bolji svijet.<\/p>\n
Pi\u0161e: Faruk Vele<\/p>\n
Danas, 15 godina od njegove smrti, jasno je da li\u010dnosti Izetbegovi\u0107evog formata nedostaju i BiH i Bo\u0161njacima. Njegovi politi\u010dki nasljednici te\u0161ko bi polo\u017eili Alijin dr\u017eavni\u010dki test, ali je \u201eideja Bosne\u201c opstala i to je, kako pred smrt kaza i sam predsjednik Izetbegovi\u0107, najva\u017enije.<\/p>\n
“Neprijatelji Bosne \u0107e se umoriti, mi ne\u0107emo”, govorio je!<\/p>\n
Ro\u0111en je 8. avgusta 1925. godine u Bosanskom \u0160amcu. Pripada uglednoj begovskoj porodici koja je \u017eivjela u Beogradu, a koja se jo\u0161 1868. godine preselila u Bosanski \u0160amac.<\/p>\n
Ve\u0107 u drugoj godini Izetbegovi\u0107evog \u017eivota, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlu\u010dio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je zavr\u0161io osnovnu \u0161kolu i gimnaziju. Zbog pripadnosti organizaciji ”Mladi muslimani” Alija Izetbegovi\u0107 je uhap\u0161en 1946. godine te osu\u0111en na trogodi\u0161nju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je iza\u0161ao 1949. godine. Nakon \u0161to je poslije trogodi\u0161njeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegovi\u0107 je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspje\u0161no zavr\u0161io u roku od dvije godine.<\/p>\n
Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradili\u0161ta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama. U prolje\u0107e 1983. godine je uhap\u0161en i u ljeto iste godine u montiranom ”Sarajevskom procesu” osu\u0111en na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo \u0161est godina.<\/p>\n
Po izlasku u zatvoru Izetbegovi\u0107 je 1990. godine sa grupom istomi\u0161ljenika, tako\u0111er, formirao Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najvi\u0161e glasova i kasnije \u0107e odigrati klju\u010dnu ulogu u odbrani BiH od agresije.<\/p>\n
Na \u010delu dr\u017eave i SDA bio je u vi\u0161e mandata. Odluku o povla\u010denju iz Predsjedni\u0161tva BiH saop\u0107io je 6. juna 2000. godine. Najavio je da \u0107e se povu\u0107i po isteku funkcije predsjedavaju\u0107eg Predsjedni\u0161tva BiH 12. oktobra iste godine.<\/p>\n
Tako\u0111er, odbio se kandidirati na Tre\u0107em kongresu SDA 2001. godine, te je progla\u0161en je po\u010dasnim predsjednikom SDA.
\n“Mo\u0107 ga je \u010dinila tu\u017enim”<\/p>\n
Iza ovih “suhih” biografskih \u010dinjenica stoji \u017eivot pun izazova i \u010dovjek koji je “iz naroda” izrastao u jedan od simbola Bosne. Historija \u0107e, naravno, dati svoj sud i o Aliji Izetbegovi\u0107u. Politi\u010dar se pamti po djelima, a ne izjavama. No, zato kada historija o njegovim djelima bude pisana, sigurno \u0107e va\u017eno mjesto zauzimati izjave njegovih savremenika. Jedno je sigurno, li\u010dio je na svoj narod, i taj narod je volio Aliju Izetbegovi\u0107a.<\/p>\n
Bernard-Henri L\u00e9vy – svjetski poznat francuski filozof koji je tokom agresije na BiH u vi\u0161e navrata boravio u Sarajevu i bio svjedok klju\u010dnih Izetbegovi\u0107evih odluka – napisao je kako “postoje ljudi koje mo\u0107 opija”, ali da je Izetbegovi\u0107a “mo\u0107 \u010dinila tu\u017enim”.<\/p>\n
“Beretka s onim bijelim ljiljanima, koju je Izetbegovi\u0107 nosio, ima neotu\u0111ivo mjesto, pored neprobojnog prsluka Aljendea i Gandijevog sarija od bijelog platna. I znam, taj \u010dovjek nije bilo ko”, napisao je svojevremeno L\u00e9vy.<\/p>\n
Ugledni bh. knji\u017eevnik Ivan Lovrenovi\u0107 zapisao je u specijalnom izdanju “Dana” da su “apokalipti\u010dno razaranje Bosne, pokolj i progon Bo\u0161njaka-muslimana” iscrtali su lik Izetbegovi\u0107a kao simbola opkoljenog Sarajeva i identificirali ga sa stradanjem cijelog naroda, te je postao jedna od planetarnih politi\u010dkih ikona u rangu Jasera Arafata ili svojevrsnog balkanskog Dalaj Lame.<\/p>\n
Po pjesniku Mili Stoji\u0107u, oni koji su Izetbegovi\u0107a uspore\u0111ivali sa Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em i Franjom Tu\u0111manom “ne mogu mu oprostiti \u0161to se zalagao za bosanski suverenitet”.<\/p>\n
Stoji\u0107 je u \u201eDanima\u201c pisao da je Izetbegovi\u0107 bio je “\u010dovjek cjelovite Bosne”, napominju\u0107i kako su “pri\u010de o tome da je \u017eelio uvesti islamsku dr\u017eavu iz jednog njegovog predratnog spisa (Islamske deklaracije) izvla\u010dili srpski i hrvatski nacionalisti kad god su htjeli pravdati svoja bosanska zlodjela”.<\/p>\n
“Plakao je zajedno sa mnom za ubijenim franjevcima”<\/p>\n
Jedan od najomiljenijih provincijala “Bosne Srebrene”, pokojni Fra Petar An\u0111elovi\u0107 je o Izetbegovi\u0107u zapisao:<\/p>\n
“Zalagali smo se za istu Bosnu, cjelovitu i pravnu dr\u017eavu, u kojoj \u0107e svima biti dobro, zajedno smo sanjali o njezinoj i na\u0161oj ljep\u0161oj budu\u0107nosti. Kona\u010dno, taj je \u010dovjek pred tisu\u0107ama ljudi prilikom proslave 700-obljetnice dolaska franjevaca u Bosnu govorio kako je “Bosna Srebrena, zapravo, ona neprekinuta nit koja povezuje srednjovjekovnu Bosnu, banovinu i kraljevinu, s dana\u0161njom bosanskohercegova\u010dkom dr\u017eavom. Zato je ova Zajednica \u017eivi spomenik bosanskohercegova\u010dke autohtonosti – kulturne, nacionalne i dr\u017eavne\u2026 Ona ostaje i ubudu\u0107e nepobitno svjedo\u010danstvo o samobitnosti Bosne i Hercegovine”. O tome je svjedo\u010dio u Vatikanu, kada sam ga smio pratiti prilikom posjeta Sv. Ocu. I uz to, on je onaj \u010dovjek koji je zajedno sa mnom u mom uredu plakao kad su u Fojnici ubijena dvojica bosanskih franjevaca. Pitao sam se, tko je zapravo taj \u010dovjek Alija Izetbegovi\u0107?”<\/p>\n
Biv\u0161i predsjednik Hrvatske i posljednji predsjednik Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Stjepan Mesi\u0107, koji je Aliju Izetbegovi\u0107a nazivao svojim prijateljem, obja\u0161njavao je kako je Izetbegovi\u0107 uvijek pokazivao “\u010dvrstu odlu\u010dnosti i nepopustljivost u stavu i zahtjevu da BiH ostane jedinstvena i samostalna”.<\/p>\n
Glavni arhitekta Daytonskog mirovnog sporazuma i biv\u0161i ugledni ameri\u010dki diplomata Richard Holbrooke ocijenio je kako bez Izetbegovi\u0107a BiH ne bi postojala!<\/p>\n
Dr. Hilmo Neimarlija, bh. intelektualac, u dva navrata predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH, vi\u0161egodi\u0161nji prijatelj, saradnik i savjetnik rahmetli Alije Izetbegovi\u0107a, kazao je jednom prilikom autoru ovih redaka kako je smr\u0107u Izetbegovi\u0107a “svijet ostao siroma\u0161niji za jednog od velikih ljudi”.
\nIsti\u010de da li\u010dnost poput Izetbegovi\u0107a nedostaje danas i Bosni i Hercegovini i Bo\u0161njacima.<\/p>\n
“Rahmetli Alija se za sve iole va\u017enije odluke konsultirao sa svojim ljudima; \u010dak i kada je donosio svoje odluke, i kada je bio uvjeren u njihovu ispravnost, \u010dak i onda kad nije bio pokoleban u toj svojoj sigurnosti.<\/p>\n
Stjecajem okolnosti i ja sam bio \u010dlan tog savjeta predsjednika Izetbegovi\u0107a. Za sve va\u017enije odluke koje je donio, a svakodnevno je bio prinu\u0111en donositi ozbiljne odluke, on se u pravilu konsultirao, nekada sa u\u017eim, a nekada \u0161irim krugom ljudi. Tek nakon toga je donosio kona\u010dne odluke. Rahmetli Alija nam fali u ovim politi\u010dkim okolnostima i sa ovim akterima na sceni. Fali nam u svojstvu politi\u010dara koji donosi odluke, hrabre odluke. Odluke koje danas donose politi\u010dari koji pretendiraju na glasove Bo\u0161njaka i ho\u0107e da predstavljaju Bo\u0161njake, bojim se da nisu ni hrabre, niti dobre odluke”, kazivao je Neimarlija.
\n“Veliko djelo”<\/p>\n
radiosarajevo.ba<\/p>\n