{"id":41452,"date":"2018-11-01T12:58:45","date_gmt":"2018-11-01T11:58:45","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=41452"},"modified":"2018-11-01T12:58:45","modified_gmt":"2018-11-01T11:58:45","slug":"sjenica-originalnost-dzamije-sultan-valide-maksimalno-je-sacuvana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=41452","title":{"rendered":"Sjenica: Originalnost d\u017eamije Sultan Valide maksimalno je sa\u010duvana"},"content":{"rendered":"<p>Sjenica je kroz historiju imala poseban zna\u010daj zbog geografskog polo\u017eaja, pa tako i za vrijeme Osmanlijskog Carstva. Spominje se jedna posebno zanimljiva legenda iz tog vremena. Sjenica je jedini grad u Srbiji koji ima \u201ccarsku d\u017eamiju\u201d. Stanovnici Sjenice rado prepri\u010davaju doga\u0111aj koji govori o tome da je li\u010dno majka sultana Abdul-Aziza, Pertevnihal Valide, darovala tu d\u017eamiju. Smatra se da su hajduci i razni odmetnici oplja\u010dkali karavane s Validinom robom, koja je nakon dugo vremena vratila svoje dragocjenosti i dukate, te dio poklonila za izgradnju svoje zadu\u017ebine, koja je po njoj i dobila ime \u2013 d\u017eamija sultanije Valide. Izgra\u0111ena je sredinom 19. stolje\u0107a, a u graditeljskom smislu posjeduje sve elemente monumentalne gradnje, s dominantnom velikom kupolom.<\/p>\n<p>Upravo o toj d\u017eamiji, koja za nekoliko dana otvara vrata nakon du\u017ee obnove,\u00a0s arheologom Mustafom Balti\u0107em razgovarao je novinar Al Jazeere.<\/p>\n<p><strong>U kojem periodu po\u010dinje izgradnja d\u017eamije sultanije Valide, te zbog \u010dega se osmanlijska vlast odlu\u010duje na gradnju \u201ccarske d\u017eamije\u201d na podru\u010dju Sjenice?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Salih Huseinovi\u0107 Muvekit u djelu Tarihi Bosna spominje otvaranje d\u017eamije vezano za 1870. godinu, a po\u010delo se dvije godine ranije. Razloge treba tra\u017eiti u \u010dinjenici da je geopoliti\u010dki polo\u017eaj Sjenice, te Novopazarskog sand\u017eaka u cjelini bitno izmijenjen sredinom 19. stolje\u0107a. Nakon srpskih ustanaka i autonomije koja je data potonjem knjazu, dijelovi carstva pod tom autonomijom do\u017eivljavaju velike demografske promjene, preciznije re\u010deno, muslimansko stanovni\u0161tvo, prije svega bo\u0161nja\u010dko, napu\u0161ta pomenuti prostor. To Bosanski ejalet stavlja u poseban polo\u017eaj, a prije svega Novopazarski sand\u017eak, koji sada grani\u010di sa autonomnim, kr\u0161\u0107anskim dijelom Carstva, i gdje od tada postoji neposredna opasnost da najzapadniji dio Carstva bude osvojen od strane susjeda. Zbog toga dana\u0161nji Sand\u017eak, kao most izme\u0111u ostatka Bosne i drugih dijelova Carstva, postaje strate\u0161ki izuzetno zna\u010dajan, a Sjenica, kao vojno-strate\u0161ki najpovoljnija ta\u010dka, postaje i najzna\u010dajnija. Zbog toga i sredi\u0161te Novopazarskog sand\u017eaka prelazi u Sjenicu. Simboli\u010dki zna\u010daj obnove Carstva i njegove posve\u0107enosti tom gradu ogleda se i u izgradnji pomenute d\u017eamije.<\/p>\n<p><strong>\u010cinjenica je da u regiji Sarajevo i Sjenica imaju carske d\u017eamije. Koja je razlika izme\u0111u njih?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Ima i u drugim mjestima. Na\u017ealost, u Srbiji nema mada su se i za na\u0161u pojavila mi\u0161ljenja kako se iz dr\u017eavne kase pravila d\u017eamija i sli\u010dno, pa zbog toga nije carska. To, naravno, nema upori\u0161ta u razumijevanju funkcionisanja tada\u0161nje dr\u017eave; ona je definitivno carska. Ka\u017ee se: dala je narediti da se izgradi d\u017eamija i u pitanju je ista osoba koja je gradila i jednu d\u017eamiju na Aksarayu u Istanbulu. To \u0161to se dio novca obezbijedio od ovog ili onog ne isklju\u010duje \u010dinjenicu da je sultan suveren i halifa, te da je ono \u0161to je izgra\u0111eno u njegovo ime, ili ime \u010dlanova njegove porodice, carsko. Sli\u010dnosti nema mnogo, ni po stilu i arhitekturi ni po zna\u010denju. Prva za koju pitate je znak uspostavljanja nove dr\u017eave, i na\u0161e privr\u017eenosti toj dr\u017eavi, u njenom potpunom procvatu u svakom smjeru. Za drugu se mo\u017ee re\u0107i da je izgra\u0111ena u ak\u0161amskom vaktu za Carstvo i da je imala za cilj ponovnu homogenizaciju i bu\u0111enje Carstva, kakva je i bila cjelokupna vizija suverena. U jednoj kasabi, prili\u010dno siroma\u0161noj, koja je generalno imala vojni karakter, onolika gra\u0111evina je svojom superiorno\u0161\u0107u ulivala povjerenje i davala moralnu snagu stanovni\u0161tvu.<\/p>\n<p><strong>Obnova d\u017eamije sultanije Valide u zavr\u0161noj je fazi. U kojoj je mjeri zadr\u017ean njen prvobitni izgled?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Koliko sam upoznat sa radovima, a pratio sam sve faze restauracije objekta, i onoliko koliko sam upoznat od stru\u010dnih lica koja izvode, nadziru i onih koji imaju superviziju, originalnost je maksimalno sa\u010duvana i istaknuta. Do\u0161lo se do onih dijelova koji su bili nepoznati i nevidljivi posljednjim generacijama d\u017eematlija, a oni dijelovi koji su morali biti uklonjeni, jer su propali, jasno su nagla\u0161eni da su rekonstrukcije, a ne restauracije. Istovremeno, pri svim fazama restauracije su se koristili materijali koji su kori\u0161teni i tada. Naravno, precizniji odgovor se mo\u017ee dobiti od onih koji posao izvode.<\/p>\n<p><strong>U posljednje vrijeme dosta se govorilo o obnovi novopazarske Arab d\u017eamije, koja se prije nekoliko dana uru\u0161ila zbog neadekvatne restauracije. Je li takav scenarij sa d\u017eamijom sultanije Valide izbjegnut zbog druga\u010dijeg pristupa pri obnovi objekta?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Tu nije bilo restauracije, na sceni smo imali ru\u0161enje. Kao Bo\u0161njak, musliman, gra\u0111anin Sand\u017eaka, kao arheolog, kao insan, na kraju, zgro\u017een sam \u010dinjenicom da nije bilo ni minimum osje\u0107aja da se ispo\u0161tuje struka, procedura, osje\u0107aj da je mnogo lahko napraviti deset novih d\u017eamija, ali je jako te\u0161ko sa\u010duvati one koje su nam ostale od predaka; mi starije ne mo\u017eemo napraviti. Te su d\u017eamije na\u0161a tapija na ovu zemlju na kojoj \u017eivimo, ako ni zbog \u010dega drugog, onda zbog toga smo ih morali obnoviti onako kako civilizovan svijet to radi i kako bi svako znao kad do\u0111e u Novi Pazar gdje je do\u0161ao i ko tu i od kada \u017eivi. Tu\u017ean sam \u0161to nismo kao ljudi izdvojili dnevni interes od stoljetnog. Ne treba ni na koji na\u010din upore\u0111ivati ova dva procesa.<\/p>\n<p><strong>Je li carska d\u017eamija u Sjenici turisti\u010dki potencijal ovog grada smje\u0161tenog na Pe\u0161terskoj visoravni?<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Naravno, pored simboli\u010dkog, vjerskog, arhitektonskog, identitetskog zna\u010daja, d\u017eamija sultanije Valide ima ogroman turisti\u010dki potencijal kao spomenik kulture i u narednom periodu, kad se vrati njen puni sjaj, mo\u017ee i bit \u0107e i u tom smislu vrednovana.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Sand\u017ea\u010dke novine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sjenica je kroz historiju imala poseban zna\u010daj zbog geografskog polo\u017eaja, pa tako i za vrijeme Osmanlijskog Carstva. Spominje se jedna posebno zanimljiva legenda iz tog vremena. Sjenica je jedini grad u Srbiji koji ima \u201ccarsku d\u017eamiju\u201d. Stanovnici Sjenice rado prepri\u010davaju doga\u0111aj koji govori o tome da je li\u010dno majka sultana Abdul-Aziza, Pertevnihal Valide, darovala tu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":41453,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-41452","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-poslednje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41452","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41452"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41452\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41453"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}