{"id":43899,"date":"2018-12-17T13:09:53","date_gmt":"2018-12-17T12:09:53","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=43899"},"modified":"2018-12-17T13:09:53","modified_gmt":"2018-12-17T12:09:53","slug":"koje-su-sanse-da-pronademo-dokaz-da-je-na-marsu-nekada-bilo-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=43899","title":{"rendered":"Koje su \u0161anse da prona\u0111emo dokaz da je na Marsu nekada bilo \u017eivota"},"content":{"rendered":"<p><strong>Bi\u0107e lak\u0161e da prona\u0111emo znake nekada\u0161njeg \u017eivota na Marsu, nego \u0161to bismo to uradili na Zemlji, ka\u017eu nau\u010dnici koji rade na slede\u0107oj NASA misiji.<\/strong><\/p>\n<p>Njihov novi robot trebalo bi da 2021. sleti na Crvenu planetu, a ima\u0107e specifi\u010dan cilj &#8211; da prona\u0111e dokaz o nekada\u0161njem \u017eivotu.<\/p>\n<p>Dokaze \u0107e tra\u017eiti u kamenjima starim i do 3,9 milijardi godina.<\/p>\n<p>Te\u0161ko je potvrditi da je tada bilo \u017eivota i na Zemlji, ka\u017eu nau\u010dnici, isti\u010du\u0107i da bi to na Marsu moglo da bude ne\u0161to lak\u0161e.<\/p>\n<p>Kako? Tako \u0161to su na Zemlji kroz istoriju postojali odre\u0111eni prirodni procesi koji uni\u0161tavaju takve dokaze u kamenjima i mineralima, a kojih na Marsu odavno nema.<\/p>\n<p>\u201eNa primer, ne verujemo da Mars ima tektonske poreme\u0107aje koje je Zemlja imala kroz \u010ditavu istoriju&#8221;, ka\u017ee Ken Viliford iz NASA-e.<\/p>\n<p>\u201eVe\u0107ina &#8216;podataka&#8217; sa kamenja je uni\u0161tila subdukcija &#8211; povla\u010denje jedne tektonske plo\u010de pod drugu &#8211; u okeanima. Osim toga, i kamenje koje je na povr\u0161ini se stalno krnji i zagreva, \u010dega na Marsu nema.<\/p>\n<p>\u201eTako da, paradoksalno, postoji mogu\u0107nost da je veoma staro kamenje na Marsu bolje o\u010duvano \u010dak i od onog mla\u0111eg na Zemlji&#8221;.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Novi rover bi\u0107e na Marsu spu\u0161ten u blizini jezera Krater, gde je satelitskim posmatranjem utvr\u0111eno da je nekada bilo duboko jezero.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici se nadaju da \u0107e prisustva mikroba koji \u017eive u ili oko vode biti u sedimentima na tom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Klju\u010dna meta bi\u0107e deponije karbonata koje bi izgledale u skladu sa onim \u0161to je na obali jezera.<\/p>\n<p>Rover \u0107e izabrati najbolje mesto uz obalu i iz zemlje izvu\u0107i uzorke koji se odmah mogu spakovati u kanistere i ostaviti na zemlji da ih neko kasnije pokupi.<\/p>\n<p>NASA i ESA zato planiraju zajedni\u010dku misiju na Mars kako bi pokupili 40-ak uzoraka, a koja \u0107e se verovatno dogoditi po\u010detkom 2030-ih.<\/p>\n<p>Vozilo \u0107e biti bliska kopija robota Kjurioziti, koji je sleteo na Mars 2012. godine.<\/p>\n<p>Koristi\u0107e istu \u201eSkajkrejn&#8221; tehnologiju koja je pomogla da prethodna ma\u0161ina sleti sa velikom precizno\u0161\u0107u, ali uz jedan va\u017ean dodatak.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su sada razbili jo\u0161 bolji sistem navigacije, koji \u0107e dodatno pobolj\u0161ati preciznost sletanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: BBC<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bi\u0107e lak\u0161e da prona\u0111emo znake nekada\u0161njeg \u017eivota na Marsu, nego \u0161to bismo to uradili na Zemlji, ka\u017eu nau\u010dnici koji rade na slede\u0107oj NASA misiji. Njihov novi robot trebalo bi da 2021. sleti na Crvenu planetu, a ima\u0107e specifi\u010dan cilj &#8211; da prona\u0111e dokaz o nekada\u0161njem \u017eivotu. Dokaze \u0107e tra\u017eiti u kamenjima starim i do 3,9 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":43904,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-43899","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43899","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43899"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43899\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43899"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43899"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43899"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}