Ba\u0161 na mjestu gdje se nalazio nose\u0107i stub mosta na desnoj obali Save, koji i danas postoji, do 1930. godine je stajala jedna od najljep\u0161ih i najve\u0107ih beogradskih d\u017eamija \u2013 Liman d\u017eamija, zapu\u0161tena i o\u0161te\u0107ena, koja je te godine uklonjena, kako bi se podigao most. Beogra\u0111ani vjeruju da je zbog ovog barbarskog \u010dina i stravi\u010dnog doga\u0111aja koji se zbio 1862. godine u d\u017eamiji, ovaj most uklet. Sa mosta je sko\u010dilo u Savu i izvr\u0161ilo samoubistvo vi\u0161e desetina beogra\u0111ana, a me\u0111u njima i proslavljeni knji\u017eevnik Branko \u0106opi\u0107. Most je mjesto ne samo pojedina\u010dnih, ve\u0107 I kolektivnih stradanja ljudi.Liman d\u017eamija je bila jedna od najstarijih d\u017eamija u Srbiji. Gra\u0111ena je od tvrdog kamena granita, sa te\u0161kim, visokim minaretom, i prozorima i vratima od kovanog gvo\u017e\u0111a.Juna 1862. godine do\u0161lo je do incidenta na \u010cukur-\u010desmi, na Dor\u0107olu, u Bogradu. Tog sparnog dana napravio se red ljudi koji su sa testijama u rukama \u010dekali da nato\u010de vode i utole \u017ee\u0111. U tom redu bio je i \u0161esnaestogodi\u0161nji sluga Sava Petkovi\u0107 koji se u te\u017enji da \u0161to prije nato\u010di svoju testiju zavadio sa osmanskim vojnikom koji je tako\u0111er \u010dekao u redu. Na\u017ealost, ova sva\u0111a je zavr\u0161ila tragi\u010dno jer je vojnik iz Kalemegdanske tvr\u0111ave u afektu testijom udario de\u010daka i povrijedio ga. U svim ud\u017ebenicima i drugoj literaturi stoji neta\u010dan podatak da je Sava od udarca testije ubijen, \u0161to nije ta\u010dno, jer Sava Petkovi\u0107 je poginuo tek 1885. godine u jeku srpsko-bugarskog rata. \u010cak je i tada\u0161nji srpski poslanik u Istambulu da bi poja\u010dao tragi\u010dnost ovog doga\u0111aja slagao osmanske i strane diplomatske predstavnike da je mladi sluga Sava na licu mesta ostao mrtav. U skladu sa ovom verzijom danas na \u010cukur-\u010desmi postoji spomenik mladom Savi koji je tu navodno izgubio \u017eivot.Srpski \u017eandarmi hteli su da sprovedu osmanskog vojnika u srpsku \u017eandarmerijsku stanicu. Upla\u0161en da \u0107e ga ubiti, on je pru\u017eio otpor. Pucaju\u0107i, odstupao je u pravcu Kalemegdana, gdje je bio smje\u0161ten osmanski garnizon. Nastala je paljba i od strane srpske \u017eandarmerije i osmanskih vojnika iz tvr\u0111ave, uz me\u0111usobne \u017ertve. Sukob se pro\u0161irio sve do dana\u0161njeg Studentskog parka, gdje se tada nalazilo najve\u0107e beogradsko muslimansko groblje. Drugim rije\u010dima, oni koji se danas odmaraju u Studentskom parku, treba da znaju da se nalaze na muslimanskom groblju gdje su ni\u0161ani u cjelosti uni\u0161teni, a groblje pretvoreno u Veliku pijacu, a kasnije u Studentski park, a \u010dija zemlja i danas krije mnogobrojne, u raznim periodima sahranjene muslimane. Oko ovog groblja, a dana\u0161njeg Studentskog parka bile su tri d\u017eamije: Bajram-begova, Kizlar-agina i Had\u017ei Mustafe \u0106ebed\u017eije d\u017eamija.Ali najve\u0107a \u017ertva ovog sukoba bili su civili muslimani koji se nisu na vrijeme sklonili u tvr\u0111avu, koji su najve\u0107im dijelom bili Bo\u0161njaci i djelimi\u010dno Albanci. U ud\u017ebenicima pi\u0161e da su u pitanju Turci, \u0161to je notorna la\u017e.To je prostor koji danas beogra\u0111ani zovu Savamala (Sava mahala), i koji su nastanjivali Bo\u0161njaci i manjim dijelom Albanci, trgovci i zanatlije, stare beogradske porodice, koje su kr\u0161\u0107ani zvali erlije.Po\u0161to je beogradsko bo\u0161nja\u010dko stanovni\u0161tvo sa Srbima \u017eivjelo u miru i slozi, a sa doga\u0111ajima na \u010cukur \u010desmi nisu imali nikakve veze, vjerovali su da im od kom\u0161ija ne prijeti nikakva opasnost.Po\u0161to je sukob sa osmanskim garnizonom iz Kalimegdanske tvr\u0111ave postajao sve o\u0161triji, kod srpskog stanovni\u0161tva je sve vi\u0161e ja\u010dala mr\u017enja prema svemu \u0161to je muslimansko.Uvidjev\u0161i \u0161ta \u0107e da im se desi, bo\u0161nja\u010dko civilno stanovni\u0161tvo se sa djecom i \u017eenama sklonilo i zatvorilo u Liman d\u017eamiju, u \u010dijoj blizini je bio han koji je nosio isto ime kao i d\u017eamija. Termin Liman ozna\u010dava rije\u010dno pristani\u0161te, odnosno mo\u010dvarni zaljev u koji su se zaklanjale la\u0111e od vjetra i tu istovarivale i tovarile robu. S prolje\u0107a, kako bi se otvorila plovidba po Savi, bio bi taj Liman prepun bosanskih la\u0111a i dereglija. Pristani\u0161te se i danas nalazi na istom prostoru. Razjarena srpska masa predvo\u0111ena starim borcem sa Mi\u0161ara Bakal Mitom, koji jer rukovodio ovom groznom akcijom, opkolila je d\u017eamiju. Donijeli su katran, lu\u010d i slamu i zapalili d\u017eamiju krcatu bespomo\u0107nim muslimanskim \u017eivljem.Liman d\u017eamija je gorjela i u njoj ljudi, \u017eene i djeca. Po\u017earom i nemarom o\u0161te\u0107ena Liman d\u017eamija, odnosno njene visoke granitne zidine i minare su ostale kao stravi\u010dan spomenik, koji je srpsko stanovni\u0161tvo podsje\u0107ao na u\u017easan zlo\u010din koji su po\u010dinili njihovi djedovi i o\u010devi. Oko d\u017eamije je naravno bilo i muslimansko groblje. Beograd je u ovo doba bio sa ve\u0107inskim muslimanskim \u017eivljem (ve\u0107inom Bo\u0161njaci i dijelom Albanci \u2013 ukupno 1486 muslimanskih ku\u0107a) i 842 srpske ku\u0107e.
\nKada je 1930. godine kralj Aleksandar Kara\u0111or\u0111evi\u0107 odlu\u010dio da gradi Savski most, koji je po njemu nazvan Most vite\u0161kog kralja Aleksandra Prvog, ovo je iskori\u0161\u0107eno kao zgodna prilika da se definitivno ukloni granitna Liman d\u017eamija, njeno minare i muslimansko mezarje. Kod toliko obalskog prostora izabrano je da stub mosta na desnoj obali Save bude postavljen ba\u0161 na mjestu gdje se nalazila ova d\u017eamija i muslimansko groblje. Ovo je podrazumjevalo naravno da se d\u017eamija potpuno i definitivno poru\u0161i, kao i muslimansko groblje oko nje.Stub koji nosi na desnoj obali Most kralja Aleksandra, a dana\u0161nji Brankov most, je danas zapu\u0161ten i prljav, i njime se ne di\u010de Beogra\u0111ani, koji ga nazivaju \u201eukleti stub\u201c, jer je postavljen na mjestu poru\u0161ene d\u017eamije i muslimanskog groblja i na mjestu gdje su nevini muslimani: ljudi, \u017eene i djeca \u017eivi gorjeli.Beogra\u0111ani vjeruju u legendu o prokletstvu Brankovog mosta, koji privla\u010di tragi\u010dne sudbine i smrt. Mra\u010dna statistika govori da svake godine blizu 40 osoba poku\u0161a ili izvr\u0161i samoubistvo skokom sa mosta.Najpoznatiji slu\u010daj dogodio se 26. marta 1984. godine. Tog dana je \u010duveni jugoslovenski knji\u017eevnik Branko \u0106opi\u0107, skokom sa mosta oduzeo sebi \u017eivot.\u017ditelji Beograda vjeruju da su duhovi na pravdi Boga spaljenih muslimana u ovoj d\u017eamiji kona\u010dno uznemireni uni\u0161tavanjem bogomolje i groblja, \u0161to je uzrok prokletstva Brankovog mosta. Beogra\u0111ani vjeruju da je na ovaj na\u010din duhovima nevino stradalih ljudi oduzeto jedino mjesto koje im je ulivalo mir i sigurnost u zagrobnom \u017eivotu i da se nikada ne\u0107e smiriti.Drugi pak beogra\u0111ani govore da tek onda kad most bude odneo tri puta vi\u0161e \u017eivota, nego \u0161to je bilo zapaljenih ljudi, \u017eena i djece , njihove du\u0161e \u0107e se smiriti.Most je zavr\u0161en 16. decembra 1934. godine. Ovaj vise\u0107i most \u010diju su konstrukciju dr\u017eala \u010deli\u010dna u\u017ead, bio je dug 474 metra i oslanjao se na dva armirano-betonska stuba u srpsko-bizantijskom stilu. Ve\u0107 9. oktobra iste godine u Marselju je u atentatu ubijen glavni nosilac ideje o ru\u0161enju Liman d\u017eamije i izgradnji mosta na tom mjestu kralj Aleksandar Obrenovi\u0107, po kojem je most nosio naziv a nezvani\u010dno Zemunski most. Samo sedam godina nakon izgradnje mosta, srpska vojska je ga je sru\u0161ila, da bi usporila prodiranje njema\u010dkih jedinica. Most je sru\u0161en tokom no\u0107i izme\u0111u 11. i 12. aprila 1941. godine, upravo u trenutku kada je ispod njega prolazio brod \u201eTanasko Raji\u0107\u201c , koji se povla\u010dio prema Ostru\u017enici. In\u017einjerci u mrkloj no\u0107i nisu vidjeli da ta\u010dno ispod mosta prolazi vojni brod sa 110 ljudi. Od eksplozije metalna konstrukcija mosta se survala ta\u010dno na brod, i na licu mjesta je poginulo 95 ljudi.Na temeljima ovog mosta 1956. godine podignut je novi most koji je dobio naziv Most bratstva i jedinstva ili Savski most. Uskoro je dobio i rezervno ime Brankov most. Tako je prozvan po Brankovoj ulici na koju se most nastavlja, odnosno ulici koja je nazvana po pjesniku Branku Radi\u010devi\u0107u. Most je pro\u0161iren 1979. godine.Ukleti most i dalje je neodoljiv za ljude koji skokom sa njega nasilno prekidaju svoj \u017eivot.Esad Rahi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ba\u0161 na mjestu gdje se nalazio nose\u0107i stub mosta na desnoj obali Save, koji i danas postoji, do 1930. godine je stajala jedna od najljep\u0161ih i najve\u0107ih beogradskih d\u017eamija \u2013 Liman d\u017eamija, zapu\u0161tena i o\u0161te\u0107ena, koja je te godine uklonjena, kako bi se podigao most. Beogra\u0111ani vjeruju da je zbog ovog barbarskog \u010dina i stravi\u010dnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":46603,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-46602","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=46602"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/46602\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/46603"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=46602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=46602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=46602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}