\n
Belmin Heri\u0107 tvrdi da je najve\u0107i dio zajedni\u010dkog fonda rije\u010di u perzijskom i bosanskom jeziku ostvaren preko turcizama.<\/p>\n
‘Oni u velikom broju\u00a0vode porijeklo iz perzijskih rije\u010di. Ubrzo nakon islamskog osvajanja Perzije, zbog vi\u0161estoljetne tradicije, perzijski\u00a0se nametnuo kao jezik intelektualne elite i knji\u017eevnika u muslimanskom svijetu. Na perzijskom jeziku su pisali D\u017eelaludin Rumi, Hafiz \u0160irazi, Firdusi, Omer Hajam i mnogi drugi. Perzijski je zadr\u017eao zna\u010dajnu\u00a0ulogu i u Osmanskom carstvu kao jezik umjetnosti, a nakon osmanskog osvajanja Bosne, na\u0161ao je mjesto i u bosanskoj kulturnoj ba\u0161tini. Mnogi su svoja najve\u0107a djela napisali na perzijskom jeziku. Istakao bih imena Abdulaha Bo\u0161njaka, Dervi\u0161-pa\u0161e Bajezidagi\u0107a Mostarija, Fevzije Mostarca, Ahmeda Tabliba te, na kraju, i Safvet-bega Ba\u0161agi\u0107a, velikog bo\u0161nja\u010dkog intelektualca i umjetnika koji je bio zaljubljenik u Iran i iransku kulturu’, rekao je\u00a0Heri\u0107.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
Kako ka\u017ee, bilo da se radi o vladarskim titulama, hrani, svakodnevnici, u bosanskom jeziku mo\u017eemo prona\u0107i veliki broj rije\u010di koje vode porijeklo iz prerzijskog jezika. Osim jezika, ono \u0161to posebno napominje su sli\u010dnosti vidljive u narodnoj no\u0161nji, muzici i obi\u010dajima.<\/p>\n
“Izdvojio bih\u00a0rije\u010d ‘ban’, koja je Bo\u0161njacima itekako poznata zbog Kulina bana. Ban je u perzijskom jeziku osoba koja obna\u0161a du\u017enost. Tako\u0111er, rije\u010di poput \u0107ufte, \u0107evap, pura, a\u0161\u010dinica, pa\u010de, hurma, hurma\u0161ica, baklava, kola\u010d, \u010daj, kadar…\u00a0porijeklom su iz perzijskog jezika, a primje\u0107ujemo ih u svakodnevnom govoru. Ukratko, mislim da je utjecaj islamsko-iranske kulture vidljiv u obla\u010denju, jeziku, muzici, obi\u010dajima, hrani… Narodna no\u0161nja uveliko podsje\u0107a na narodnu no\u0161nju koja se nosila u Iranu. Poezija je posebna pri\u010da, manje-vi\u0161e svima su poznati divan, \u0111ulistan, Mesnevija. jer je u\u010denje perzijske poezije u Bosni nekada bilo toliko razvijeno da se, recimo, radovi sudija Bo\u0161njaka danas izu\u010davaju na studijama knji\u017eevnosti u Iranu”, podsje\u0107a \u010corbo.<\/p>\n
Da su knji\u017eevnost, jezik i muzika u velikoj mjeri poveznice ova dva naroda isti\u010de i Fatima Kamali, studentica Filozofskog fakulteta u Sarajevu, koja je porijeklom iz Irana. Prema njenim rije\u010dima, humanisti\u010dka i filozofska perzijska poezija u velikoj mjeri ostavila je pe\u010dat i u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
Bogata\u00a0tradicija\u00a0tesavvufa<\/h4>\n
“Ono \u0161to je posebno zanimljivo u razvoju kulture kod muslimanskog stanovni\u0161tva Bosne i Hercegovin\u00a0i Irana jee tradicija tesavvufa, koja je povijesno odigrala veliku ulogu u poimanju islama kod oba ova naroda, a istovremeno je i u knji\u017eevnom i jezi\u010dkom smislu obogatila kulturno naslije\u0111e ova dva naroda. Srednjovjekovna perzijska sufijska knji\u017eevnost (Sadi, Rumi, Hajjam…) sna\u017eno je utjecala na duhovne i vjerske svjetonazore Iranaca te i danas je \u0161iroko rasprostranjena u razli\u010ditim oblicima u knji\u017eevnosti, pop-kulturi, medijima…\u00a0Ova duboko humanisti\u010dka i filozofska poezija\u00a0svoj pe\u010dat je ostavila i u Bosni. Poznata je zbirka pjesni\u010dke proze \u0160ejha Fevzija Mostarca\u00a0Bulbulistan<\/em>\u00a0iz 1739. godine, napisana na perzijskom jeziku. Od bogate tradicije tesavvufa u na\u0161oj zemlji, osim nau\u010dnih historijskih, jezi\u010dkih i knji\u017eevnih istra\u017eivanja, danas je jo\u0161 ostalo \u010ditanje i tuma\u010denje Mesnevije po rijetkim tekijama”, nagla\u0161ava Kamali.<\/p>\nHistori\u010dar Belmin Heri\u0107, nakon zavr\u0161etka master studija, posvetio se aktivnom izu\u010davanju perzijaskog jezika. Kako ka\u017ee, perzijski jezik je, nakon osmanskog osvajanja Bosne, na\u0161ao mjesto u bosanskoj kulturnoj ba\u0161tini, o \u010demu svjedo\u010de mnogobrojna djela istaknutih Bo\u0161njaka.<\/p>\n
“Iz perspektive histori\u010dara te nekoga ko aktivno izu\u010dava perzijski jezik, mogu zaklju\u010diti da je dosta poveznica izme\u0111u dva jezika. Prva zajedni\u010dka poveznica bosanskog i perzijskog jezika je to da oba propadaju indoeuropskoj skupini jezika. Zajedni\u010dki korijeni su evidentni u rije\u010dima kao \u0161to su mi\u0161 – mu\u0161, obrva – abru, \u017eena – zan…\u00a0Ono \u0161to jo\u0161 povezuje ove jezike je sli\u010dan na\u010din konjugacije glagola. Naime, oni se mijenjaju promjenom gramati\u010dkog nastavka, sli\u010dno kao i u bosanskom jeziku”, govori Heri\u0107.<\/p>\n
Promjena nekoliko razli\u010ditih re\u017eima\u00a0koji su upravljali teritorijom Bosne i Hercegovine\u00a0rezultirali su time da se perzijski jezik u velikoj mjeri potisnuo iz upotrebe. Ipak, u drugoj polovini 20. vijeka perzijski jezik je ponovo vra\u0107en u upotrebu te od tada pa sve do danas traje njegova ekspanzija.<\/p>\n
‘Povratak’ nakon Islamske revolucije<\/h4>\n
“Osnivanjem Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. godine, perzijski jezik se ponovo po\u010deo izu\u010davati u Bosni i Hercegovini, a 1977. godine to je podignuto na ve\u0107i stepen osnivanjem Katedre za perzijski jezik.\u00a0Islamskom revolucijom 1979. godine Iran je dospio u \u017ei\u017eu svjetske pa\u017enje, \u0161to se reflektiralo i na Bosnu i Hercegovinu, pa je tako i interes za Iran znatno porastao, posebno u mladomuslimanskim krugovima”, ka\u017ee Heri\u0107.<\/p>\n
On podsje\u0107a da je tokom rata u Bosni i Hercegovini u Sarajevu otvorena ambasada Irana, pri kojoj djeluje i Iranski kulturni centar.<\/p>\n
“Taj centar ve\u0107 godinama organizira\u00a0kurseve perzijskog jezika za sve one koji su zainteresirani da ga nau\u010de, kao i da upoznaju kulturu i tradiciju Irana. Takva praksa rezultirala je sve ve\u0107im interesom za perzijski jezik, koji postaje sve popularniji, posebno me\u0111u mla\u0111om populacijom”, konstatira Heri\u0107.<\/p>\n
Izvor: Al Jazeera<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Perzijski jezik i iranska kultura u posljednje vrijeme sve vi\u0161e su prisutni na podru\u010dju zemalja biv\u0161e Jugoslavije. To se posebno odnosi na podru\u010dje Bosne i Hercegovine, koje je u velikoj mjeri historijski povezano s\u00a0Iranom. U pro\u0161losti se o odnosima ove dvije zemlje ve\u0107inom govorilo u politi\u010dkom kontekstu, \u0161to je rezultiralo manjom informiranosti bosanskohercegova\u010dke javnostima o […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":50020,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-50019","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-poslednje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50019","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50019"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50019\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50020"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}