{"id":50595,"date":"2019-03-30T21:23:51","date_gmt":"2019-03-30T20:23:51","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=50595"},"modified":"2019-03-31T03:41:14","modified_gmt":"2019-03-31T01:41:14","slug":"divan-li-je-osvajac-fatih-sultan-mehmed-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=50595","title":{"rendered":"Divan li je osvaja\u010d Fatih Sultan Mehmed II"},"content":{"rendered":"<p>Na dan\u0161nji dan 1432. Godine, ro\u0111en je Mehmed II osvaja\u010d, osmanlijski sultan. <\/p>\n<p>Sultan sa navr\u0161enih 9 godina postaje hafiz Kur\u2019ana, sa 14 postaje Padi\u015fah, a u 21 godini pokorava Bizantiju.<br \/>\n29.maja 1453. godine Sultan Mehmed II, osvojio je Istanbul i ispunio Poslanikovo alejhisselam, predskazanje:<\/p>\n<p>&#8220;Divan li je vojskovodja koji ce osvojiti Konstantinopolis (Istanbul) i divna li je njegova vojska!&#8221;<\/p>\n<p>Neposredno nakon osvajanja Carigrada, prvi akt koji je donio sultan Mehmed II, bila je povelja kojom je za patrijarha pravoslavne crkve imenovao Genadija II. Nedugo nakon toga, sultan je imenovao i nadrabina, kao vjerskog poglavara jevrejske zajednice u Osmanskom carstvu. Mehmed Fatih je insistirao da u Carigardu ostane i kardinal, kako bi njegovo carstvo po\u010divalo na \u010detiri religije, pokazuju\u0107i na taj na\u010din po\u0161tovanje prema drugim svjetonazorima. Jevreji koji su ostali u Carigradu nakon njegovog pada, \u017eivjeli su u \u010detvrti Balat, koja se nalazila na kraju zaljeva Zlatni rog.<\/p>\n<p>U prolje\u0107e 1463. godine\u00a0sultan Mehmed || bajrak islama donosi na ove prostore. <\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/78BBC283-473C-4506-9872-5373C77A7665-300x294.jpeg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"294\" class=\"alignnone size-medium wp-image-50601\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/78BBC283-473C-4506-9872-5373C77A7665-300x294.jpeg 300w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/78BBC283-473C-4506-9872-5373C77A7665-768x753.jpeg 768w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/03\/78BBC283-473C-4506-9872-5373C77A7665.jpeg 1097w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><br \/>\nPrema predanju, sultan Mehmed Fatih, D\u017euma namaz klanjao je u Lejlek D\u017eamiji u Novom Pazaru.<\/p>\n<p>Sultan Fatihov san o Bosni<br \/>\n\u00a0<br \/>\nPostoje predaje da je no\u0107 prije ulaska u Bosnu Sultan Mehmed el-Fatih usnio san u kojem je vidio vatru i oko nje trojicu \u010dasnih ashaba, kasnijih halifa hazretleri: Ebu Bekra, Osmana i Aliju, alah bio zadovoljan njima. Kad se probudio, pitao je \u0161ejha Ak\u0161emsudina zna\u010denje sna. Evo \u0161ta mu je \u0161ejh odgovorio:<br \/>\n\u00a0<br \/>\n&#8220;Osvojit \u0107es Bosnu. To \u0161to si sanjao vatru zna\u010di da \u0107e u njoj gorjeti plamen vjere. To \u0161to si sanjao Ebu Bekra zna\u010di da ce Bosna biti zemlja iskrenih ljudi koji bogatstvo ne\u0107e \u0161tediti za dobrobit islama. To \u0161to si sanjao Osmana zna\u010di da \u0107e Bosna iznjedirit dosta u\u010denjaka lijepoga morala. To sto \u0161i sanjao Hazreti Aliju zna\u010di da ce ta zemlja Carevini dati dosta ratnika koji \u0107e kro\u010diti stopama \u010dasne porodice Muhammeda a.s.<br \/>\n\u00a0<br \/>\n\u0160teta sto nisi sanjao Omera, radijallahu anhu, jer to zna\u010di da da u Bosni nikada pravde biti ne\u0107e i da \u0107e se njen narod uvijek morati boriti za nju!&#8221;<br \/>\n\u00a0<br \/>\nTokom svojih osvajanja, ta carevina nije vodila nikakvu slu\u017ebenu politiku prevo\u0111enja nemuslimanskog stanovni\u0161tva na islam, jer islam nikad nije podr\u017eavao prozelitizam.<br \/>\nDr\u017ee\u0107i se kur&#8217;anskog na\u010dela &#8220;U vjeri nema prisile&#8221; (El-Beqare, 256.), osmanska vlast u novoosvojenim zemljama, u kojima je postavila  svoje namjesnike, nije vr\u0161ila proces nasilne islamizacije, naprotiv, onima koji su ostajali pri svome religijskom uvjerenju davala je izvjesna prava i slobode.<\/p>\n<p>Premda je srpska dr\u017eava nestala sa historijske scene, kad se istovremeno ugasila i Pe\u0107ka patrijar\u0161ija, episkopi Srpske crkve su se stavili pod jurisdikciju autokefalne Ohridske arhiepiskopije. Me\u0111utim, 1557. godine, sultan Sulejman Veli\u010danstveni je obnovio autokefalnost Srpske pravoslavne crkve ponovnim uspostavljanjem Pe\u0107ke patrijar\u0161ije. Jedan od razloga zbog kojih je sultan donio takvu odluku nalazi se u \u010dinjenici da su Srbi, mobilizovani u pomo\u0107ne vojne jedinice, imali velike zasluge za osmanska osvajanja u Podunavlju.<br \/>\n\u00a0<br \/>\nOsmanska uprava je manastirima dodjeljivala zemlji\u0161ne posjede, a u Bosni je, uprkos odre\u0111enim zakonskim preprekama, izgra\u0111eno nekoliko srpsko &#8211; pravoslavnih manastira. Sru\u0161eni ili djelimi\u010dno o\u0161te\u0107eni manastiri obnavljani su uz aktivno u\u010de\u0161\u0107e i podr\u0161ku uprave. Nemuslimani, naro\u010dito Grci i pravoslavni Albanci, imenovani su na polo\u017eaje koji su zahtijevali iskusne i vrsne diplomate. Mnogi od njih, koji su za svoju novu vjeru prihvatili islam, obna\u0161ali su zna\u010dajne polo\u017eaje u osmanskoj vlasti, a nerijetko su bili sultanovi najbli\u017ei saradnici na divanu. Kr\u0161\u0107anskoj djeci, koju je osmanska uprava dovodila u prijestolnicu Carstva putem dev\u0161irme (&#8220;skupljanje&#8221;), vide\u0107i u nekima od njih sposobne i nadarene budu\u0107e vezire, sultan je omogu\u0107avao najbolje obrazovanje na dvoru Visoke Porte. Osmansko carstvo je na taj na\u010din davalo jednake mogu\u0107nosti svim svojim podanicima da napreduju u sultanovoj slu\u017ebi, bez obzira na njihovu etni\u010dku i vjersku pripadnost&#8230;<\/p>\n<p>Za 49 godina \u017eivota osvojio je Bizantijsko carstvo, Trapezuntsko carstvo, Anadoliju, Krim, Transilvaniju (srednja i sz Rumunija i Moldavija), Moreju, Albaniju, srpsku Despotovinu i Kraljevinu Bosnu. Njegove jedinice su kona\u010dno kro\u010dile i na tlo Italije 1480. godine pod vo\u0111stvom Gedik Ahmed-pa\u0161e.<\/p>\n<p>U rebiu-l-evvelu, 1481. godine sultan je na \u010delu vojske, napustio Istanbul. Jo\u0161 dok je bio u Istanbulu, sultan je osjetio slabost i bolest u tijelu, ali sna\u017ena \u017eelja za borbom na Allahovom putu izvela ga je iz grada. On li\u010dno je predvodio vojsku i uputio se prema Maloj Aziji. U principu, nikad niko nije znao kuda el-Fatih vodi vojsku. Time je on \u017eelio zbuniti neprijatelja i osigurati, bar u tom pogledu, svoju dominaciju. Govorio je: \u201eKada bi jedna dlaka na mojoj glavi znala kuda idem, ja bih je i\u0161\u010dupao i spalio.\u201c<\/p>\n<p>U \u010detvrtak, 4. rebiu-l-evvela, sultan je preselio na Ahiret, \u010dime se zavr\u0161ila njegova tridesetogodi\u0161nja vladavina Osmanskim carstvom, koju je obilje\u017eio jednim od najve\u0107ih podviga u historiji: osvajanjem Konstantinopolja-Istanbula.\u00a0Smrt ga je sprije\u010dila u osvajanju Rima.<br \/>\nPod pseudonimom \u201eAvni\u201c iza sebe je ostavio Divan \u2013 zbirku pjesama. Posebno su osjecajni\u00a0njegovi stihovi u cast voljenom pejgamberu, Muhammedu, alejhisselam.\u00a0<br \/>\n\u00a0<br \/>\nSultan Mehmed II el Fatih Poslaniku Muhammedu, a.s.<br \/>\n\u00a0<br \/>\n\u0160ta \u0107e mi ru\u017ea koja ne miri\u0161e na tebe?<br \/>\n\u0160ta \u0107e mi prolje\u0107e bez tebe?<br \/>\n\u00a0<br \/>\n\u0160ta \u0107e mi dan koji osvane bez tebe?<br \/>\n\u0160ta \u0107e mi ovaj svijet bez tebe?<br \/>\n\u00a0<br \/>\nNe \u017eelim ki\u0161u koja dolazi, a nije dotakla tijelo tvoje!<br \/>\nNe \u017eelim povjetarac koji nije dodirnuo bi\u0107e tvoje!<br \/>\n\u00a0<br \/>\nAko \u0107e zvijezde svijetliti, neka svijetle tebi!<br \/>\nNe \u017eelim zvijezdu koja ne sija tebi!<br \/>\n\u00a0<br \/>\nAko \u0107e slavuji pojiti, neka njihov poj bude o tebi!<br \/>\nNe \u017eelim slu\u0161ati poj slavuja, ako nije o tebi!<br \/>\n\u00a0<br \/>\nAko \u0107e moje srce \u010deznuti za tobom, neka u toj \u010de\u017enji izgori!<br \/>\nNe \u017eelim tu\u0111inu ni vatan u kojem srce za tobom ne gori!<br \/>\n\u00a0<br \/>\nAko \u0107e vatra pr\u017eiti moje srce,<br \/>\nNeka to bude vatra ljubavi zbog tebe!<br \/>\n\u00a0<br \/>\nAko bi mi srce gorilo u ljubavi prema drugom,<br \/>\nNe \u017eelim takvo srce, ni njegovu vatru, niti \u017ear njegov!<br \/>\nNeka oaze u kojima te nisam vidio bedevijama pripadnu!<br \/>\n\u00a0<br \/>\nJa \u017eelim tvoju pustinju, ne \u017eelim tvoju vodu!<br \/>\nAko put vodi ka tebi, i dan i no\u0107 \u0107u hoditi!<\/p>\n<p>Ne \u017eelim ni put niti pravac koji tebi ne vodi!<br \/>\n\u017delim da budem ponizni sluga koji tebi slu\u017ei!<\/p>\n<p>Ako bi tako obveselio tvoje srce, kroz Sinaj \u0107u hiljadu puta pro\u0107i!<br \/>\nU protivnom, \u0161ta \u0107e mi bilo \u0161ta na ovom svijetu?<br \/>\n\u0160ta \u0107e mi feth, Misir i sve drugo na ovom svijetu?<br \/>\n\u00a0<br \/>\nJa sam Sultan Fatih, stojim pred Istanbulom,<br \/>\nZa jedan osmijeh na tvom licu ovaj grad bih spalio!<br \/>\n\u00a0<br \/>\nJer, \u0161ta \u0107e mi carstvo koje ne\u0107e obradovati \u0111ul-lice tvoje?<br \/>\n\u0160ta \u0107e mi Istanbul? Za\u0161to mi treba, kada ni\u0161ta nije moje!<br \/>\n\u00a0<br \/>\nJa sam jedan garib Junus, pi\u0161em o tebi, gorim zbog tebe!<br \/>\nNe \u017eelim hartiju ni divit koji pi\u0161e o ljubavi prema drugom, mimo tebe..<br \/>\n\u00a0<br \/>\nJa sam sljedbenik tvoga ummeta, a ti si moj Prvak!<br \/>\nNe \u017eelim drugog Prvaka, ne \u017eelim ljubav prema drugom, mimo tebe!<\/p>\n<p>Galib Gici\u0107 &amp; portali<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dan\u0161nji dan 1432. Godine, ro\u0111en je Mehmed II osvaja\u010d, osmanlijski sultan. Sultan sa navr\u0161enih 9 godina postaje hafiz Kur\u2019ana, sa 14 postaje Padi\u015fah, a u 21 godini pokorava Bizantiju. 29.maja 1453. godine Sultan Mehmed II, osvojio je Istanbul i ispunio Poslanikovo alejhisselam, predskazanje: &#8220;Divan li je vojskovodja koji ce osvojiti Konstantinopolis (Istanbul) i divna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":50596,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"video","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,12],"tags":[],"class_list":["post-50595","post","type-post","status-publish","format-video","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-kultura","post_format-post-format-video"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=50595"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/50595\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/50596"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=50595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=50595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=50595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}