{"id":54922,"date":"2019-05-27T10:03:42","date_gmt":"2019-05-27T08:03:42","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=54922"},"modified":"2019-05-27T10:03:42","modified_gmt":"2019-05-27T08:03:42","slug":"kljuc-za-dobar-san-namestite-unutrasnji-sat-i-izbegavajte-nocni-rad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=54922","title":{"rendered":"Klju\u010d za dobar san &#8211; namestite unutra\u0161nji sat i izbegavajte no\u0107ni rad"},"content":{"rendered":"<p><strong>Dok spavamo, na\u0161 mozak pamti i obra\u0111uje informacije, a telo \u010disti od otrova.Spavanje je jedan od najva\u017enijih elemenata svakodnevnog \u017eivota.Bez sna ne mo\u017eemo da pre\u017eivimo i tre\u0107inu \u017eivota provedemo spavaju\u0107i.<\/strong><\/p>\n<p>Kad spavamo, na\u0161 mozak obra\u0111uje informacije stvaraju\u0107i na\u0161e pam\u0107enje. Telo nam se \u010disti od otrova i obnavlja, \u0161to nam omogu\u0107ava da pravilno funkcioni\u0161emo kada se probudimo.<\/p>\n<p>Na zdravlje zna\u010dajno uti\u010de \u010dak i kada je period nespavanja kratak. Ve\u0107ina ljudi po\u010dinje da se &#8220;raspada&#8221; posle samo jedne no\u0107i, a posle tri na\u0161e funkcionisanje je daleko od normalnog.<\/p>\n<p>Jedna studija pokazala je da posle 17-19 sati bez sna, kognitivne zadatke izvr\u0161avamo kao kad popijemo previ\u0161e alkohola.<\/p>\n<p>Efekti se vremenom pogor\u0161avaju. Osoba koja nije spavala 11 dana, \u0161to je najdu\u017ei dokumentovani slu\u010daj, imala je ozbiljne kognitivne probleme, probleme sa promenom pona\u0161anja, koncentracijom i kratkoro\u010dnim pam\u0107enjem, paranoju i halucinacije.<\/p>\n<p>I dok nau\u010dnici odavno znaju koliko je va\u017eno spavati dovoljno, ponekad je lako prevideti klju\u010dnu ulogu koju u na\u0161im \u017eivotima igra svetlost.<\/p>\n<p>Name\u0161tanje telesnog \u010dasovnika<\/p>\n<p>Svetlost je va\u017ena zato \u0161to pode\u0161ava cirkadijalni ritam, odnosno na\u0161 telesni \u010dasovnik, preko specijalnih senzora za svetlo u oku.<\/p>\n<p>Oko prepoznaje smene svetlosti i tame i prilago\u0111ava telesni cirkadijalni ritam tako da se na\u0161e potrebe i pona\u0161anja poklope sa smenama obdanice i no\u0107i.<\/p>\n<p>Ovaj proces je toliko mo\u0107an da se ljudima sa te\u0161kim povredama oka mo\u017ee poremetiti telesni \u010dasovnik, \u0161to dovodi do problema sa spavanjem.<\/p>\n<p>Bez pristupa svetlu, telesni \u010dasovnik kao da po\u010dinje da luta i na svaki dan proveden u potpunom mraka dodaje oko pola sata na 24-\u010dasovni ciklus.<\/p>\n<p>D\u017eetleg je najo\u010digledniji primer uticaja svetlosti. Izlo\u017eenost svetlu u novoj vremenskoj zoni poma\u017ee da se na\u0161 telesni \u010dasovnik &#8220;namesti&#8221; na lokalno vreme, govore\u0107i nam kad je trenutak za spavanje.<\/p>\n<p>U 19. veku, \u0161irom sveta je ve\u0107ina ljudi radila napolju i bila svesna smena obdanice i no\u0107i.<\/p>\n<p>Danas, mnogi ni ne primete promenu jer rade unutra. Svega jedan odsto stanovnika Velike Britanije, na primer, bavi se poljoprivredom i ribarstvom.<\/p>\n<p>Postali smo vrsta li\u0161ena svetla i to ima dalekose\u017ene posledice po kvalitet na\u0161eg sna, a samim tim i na\u0161e zdravlje.<\/p>\n<p>Optimalna koli\u010dina svetlosti koje je telu potrebno varira od osobe do osobe, ali znamo da nam je potrebna izlo\u017eenost veoma jarkom svetlu kakvo ve\u0107ina unutra\u0161njeg osvetljenja ne pru\u017ea.<\/p>\n<p>Jedna izrazita nuspojava do koje dolazi zbog nedostatka svetlosti naziva se sezonski afektivni poreme\u0107aj. To je oblik depresije za koji se smatra da poga\u0111a izme\u0111u dva i osam odsto Evropljana.<\/p>\n<p>Postoje brojni problemi do kojih dolazi zbog nedostatka prirodnog svetla.<\/p>\n<p>Rad u no\u0107noj smeni<\/p>\n<p>Iako mnogi ne provode dovoljno vremena na prirodnom svetlu, ovo predstavlja poseban problem za one koji rade no\u0107ne smene.<\/p>\n<p>Oni moraju da rade u vreme kada je telesni \u010dasovnik telo pripremio za spavanje, a tada su budnost i sposobnost za rad na veoma niskom nivou.<\/p>\n<p>Iako se trude da nadoknade san tokom dana, taj san je obi\u010dno kra\u0107i i slabijeg kvaliteta.<\/p>\n<p>U su\u0161tini, oni rade kad im se spava, a spavaju kad im se ne spava i tek sada se u potpunosti otkrivaju posledice ovakvog \u017eivota po zdravlje.<\/p>\n<p>Kratkoro\u010dno, ovo mo\u017ee da izazove neuobi\u010dajene emotivne reakcije i nesposobnost da se obrade informacije na pravi na\u010din.<\/p>\n<p>Dugoro\u010dno, radom u no\u0107noj smeni mogu biti naru\u0161eni mnogi aspekti zdravlja, \u0161to mo\u017ee da skrati \u017eivotni vek i do \u0161est godina.<\/p>\n<p>\u010cak 97 odsto radnika u no\u0107noj smeni ne uspeva da se prilagodi zahtevima radnog rasporeda, bez obzira na to koliko godina se ve\u0107 bave tim poslom.<\/p>\n<p>Oni ne uspevaju da prilagode unutra\u0161nji \u010dasovnik zato \u0161to je ve\u0161ta\u010dko svetlo u kancelarijama ili fabrikama veoma prigu\u0161eno u pore\u0111enju sa prirodnim svetlom.<\/p>\n<p>U podne po sun\u010danom danu, prirodno svetlo mo\u017ee da bude 250 puta ja\u010de od svetla u kancelariji.<\/p>\n<p>Ovi radnici \u010desto se vra\u0107aju sa posla u vreme kada je napolju jarko prirodno svetlo, koje njihovim telesnim \u010dasovnicima \u0161alje signal da je vreme da se probude.<\/p>\n<p>U jednoj harvardskoj studiji, radnici iz no\u0107ne smene postali su prava no\u0107na bi\u0107a tek kad su na radnom mestu bili izlo\u017eeni jarkom svetlu, a potom bili potpuno za\u0161ti\u0107eni od prirodnog svetla tokom obdanice.<\/p>\n<p>Ali za ve\u0107inu ljudi ovo nije prakti\u010dno re\u0161enje.<\/p>\n<p>Osobe u stara\u010dkim domovima tako\u0111e \u010desto pate zbog nedostatka svetla.<\/p>\n<p>Svetlo unutra ume da bude prigu\u0161eno, a neki uku\u0107ani vrlo retko izlaze napolje na prirodno svetlo. Zato se u domovima mnogi \u017eale na lo\u0161 san.<\/p>\n<p>Tokom jedne holandske studije, svetlo u zajedni\u010dkim prostorijama stara\u010dkog doma je poja\u010dano, a spava\u0107e sobe sile su zamra\u010dene koliko je bilo mogu\u0107e.<\/p>\n<p>\u010cini se da je to smanjilo dremke u toku dana, a stabilizovalo no\u0107ni san, \u0161to je dovelo do toga da se u\u010desnici studije bolje ose\u0107aju i imaju bolje mentalne sposobnosti.<\/p>\n<p>Nije samo nedostatak jarkog prirodnog svetla problemati\u010dan; tu je i pitanje pravilnog tempiranja izlo\u017eenosti svetlu.<\/p>\n<p>Telesni \u010dasovnik po\u010dinje da kasni zbog svetlosti sumraka, pa zbog toga narednog dana ustajemo kasnije. Jutarnje svetlo \u010dini da na\u0161 sat po\u017euri, \u0161to nas tera da ustajemo ranije.<\/p>\n<p>Kad smo radili napolju to nije bilo problem &#8211; bili smo jednako izlo\u017eeni svetlu svitanja i sumraka, tako da su se njihovi uticaji potirali.<\/p>\n<p>Ali danas mnogi od nas iskuse samo deli\u0107 ciklusa od sumraka do svitanja. Ovo posebno mo\u017ee da va\u017ei za studente, koji dan obi\u010dno dan po\u010dinju kasnije, a vi\u0161e vremena napolju provedu u predve\u010derje.<\/p>\n<p>Zbog svetla sumraka kasni im telesni \u010dasovnik, \u0161to zna\u010di da \u0107e verovatno odlaziti kasnije na spavanje i kasnije se buditi.<\/p>\n<p>Hormonalne promene u adolescenciji i ranom zrelom dobu ovo poja\u010davaju, pa telesni \u010dasovnik mladih ume da kasni za oko dva sata.<\/p>\n<p>Zdravstvene posledice pu\u0161enja, alkohola i neza\u0161ti\u0107enog seksa na\u0161iroko su poznate, ali je svest o va\u017enosti sna i kriti\u010dnoj ulozi koju igra svetlo verovatno mnogo manje rasprostranjena.<\/p>\n<p>Dalja istra\u017eivanja ove oblasti mogla bi da pomognu ljudima da na informisan na\u010din donose odluke o toma da li da snu daju prioritet i koliko vremena da provode po prirodnim svetlom. To bi moglo da uti\u010de i na na\u010din na koji vlade, obrazovne ustanove i poslodavci donose odluke i propise.<\/p>\n<p>Smanjite svetlo kad idete na spavanje i poku\u0161ajte da \u0161to vi\u0161e budete na jutarnjoj svetlosti &#8211; ovo su prosti koraci koji mogu da vam omognu da reguli\u0161ete i pobolj\u0161ate san.<\/p>\n<p>O ovom \u010dlanku<\/p>\n<p>Ovaj analiti\u010dki \u010dlanak BBC je naru\u010dio od stru\u010dnjaka koji radi za spoljnu organizaciju.<\/p>\n<p>Rasel Foster je asistent Kraljevskog dru\u0161tva na Akademiji medicinskih nauka. On je i profesor cirkadijalne neurologije i \u0161ef Nafildske laboratorije za oftamologiju koja radi u sklopu Univerziteta u Oksfordu.<\/p>\n<p>Izvor: BBC News na srpskom<\/p>\n<p>Svetlost igra va\u017enu ulogu u na\u0161em \u017eivotu\/Getty Images<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok spavamo, na\u0161 mozak pamti i obra\u0111uje informacije, a telo \u010disti od otrova.Spavanje je jedan od najva\u017enijih elemenata svakodnevnog \u017eivota.Bez sna ne mo\u017eemo da pre\u017eivimo i tre\u0107inu \u017eivota provedemo spavaju\u0107i. Kad spavamo, na\u0161 mozak obra\u0111uje informacije stvaraju\u0107i na\u0161e pam\u0107enje. Telo nam se \u010disti od otrova i obnavlja, \u0161to nam omogu\u0107ava da pravilno funkcioni\u0161emo kada se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":54923,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-54922","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54922","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=54922"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/54922\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/54923"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=54922"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=54922"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=54922"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}