{"id":57276,"date":"2019-07-02T14:33:43","date_gmt":"2019-07-02T12:33:43","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=57276"},"modified":"2019-07-02T14:33:43","modified_gmt":"2019-07-02T12:33:43","slug":"arheolosko-blago-vratiti-u-novi-pazar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=57276","title":{"rendered":"Arheolo\u0161ko blago vratiti u Novi Pazar"},"content":{"rendered":"<p class=\"introtext\"><strong>Novopazarski nalaz\u201d ili \u201cautarijatsko blago\u201d treba vratiti gradu kojem pripada, odnosno Novom Pazaru. Ovaj jedinstveni nalaz bio bi turisti\u010dki i znanstveni brend Novog Pazara i Zavi\u010dajnog muzeja u ovom gradu. Gradske vlasti i Zavi\u010dajni muzej trebaju pokrenuti inicijativu za povratak ovog izuzetnog ilirsko-gr\u010dkog blaga Novom Pazaru jer njemu izvorno i pripada.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Esad RAHI\u0106<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Najpoznatiji i najdragocjeniji eksponati u okviru zbirke gr\u010dko-helenisti\u010dkog perioda Narodnog muzeja u Beogradu upravo su oni koji pripadaju tzv. \u201cnovopazarskom nalazu\u201d. Sam naziv zbirke eksponata govori o mjestu odakle ovaj neprocjenjivo va\u017ean i bogat nalaz potje\u010de. Rije\u010d je o ilirsko\u2011gr\u010dkom blagu na\u0111enom u tumulu ispod temelja Petrove crkve, u kome je sahranjivanje vr\u0161eno tokom bronzanog i \u017eeljeznog doba.<\/p>\n<div class=\"post-gallery-wrap\">\n<div class=\"post-gallery\">\n<div class=\"post-gallery-body\">\n<div id=\"sync1-5d1b4d420185a\" class=\"owl-carousel images-owl-carousel slick-initialized slick-slider\"><button class=\"slick-prev slick-arrow\" type=\"button\"><i class=\"fa fa-chevron-left\"><\/i><\/button><\/p>\n<div class=\"slick-list draggable\">\n<div class=\"slick-track\" role=\"listbox\">\n<div class=\"item slick-slide slick-current slick-active\" role=\"option\" data-slick-index=\"0\" aria-hidden=\"false\" aria-describedby=\"slick-slide00\">\n<div class=\"gallery-caption-wrap\"><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"item slick-slide\" role=\"option\" data-slick-index=\"1\" aria-hidden=\"true\" aria-describedby=\"slick-slide01\"><a class=\"magzilla-popup-5d1b4d420185a\" href=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Fijala-6-5-vek-pne-srebro-Novi-Pazar-Copy.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Fijala-6-5-vek-pne-srebro-Novi-Pazar-Copy-749x530.jpg\" alt=\"image\" \/><\/a><\/p>\n<div class=\"gallery-caption-wrap\"><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"item slick-slide\" role=\"option\" data-slick-index=\"2\" aria-hidden=\"true\" aria-describedby=\"slick-slide02\"><a class=\"magzilla-popup-5d1b4d420185a\" href=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Grivna-6-5-vek-pne-srebro-pozlata-Novopazarski-nalaz-Copy.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Grivna-6-5-vek-pne-srebro-pozlata-Novopazarski-nalaz-Copy-406x530.jpg\" alt=\"image\" \/><\/a><\/p>\n<div class=\"gallery-caption-wrap\"><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"item slick-slide\" role=\"option\" data-slick-index=\"3\" aria-hidden=\"true\" aria-describedby=\"slick-slide03\"><a class=\"magzilla-popup-5d1b4d420185a\" href=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Novac-kralja-Radoslava.jpg3-Copy.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Novac-kralja-Radoslava.jpg3-Copy-545x530.jpg\" alt=\"image\" \/><\/a><\/p>\n<div class=\"gallery-caption-wrap\"><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"item slick-slide\" role=\"option\" data-slick-index=\"4\" aria-hidden=\"true\" aria-describedby=\"slick-slide04\"><a class=\"magzilla-popup-5d1b4d420185a\" href=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Novac_kralja_Radoslava-Copy.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Novac_kralja_Radoslava-Copy-800x505.jpg\" alt=\"image\" \/><\/a><\/p>\n<div class=\"gallery-caption-wrap\"><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"item slick-slide\" role=\"option\" data-slick-index=\"5\" aria-hidden=\"true\" aria-describedby=\"slick-slide05\"><a class=\"magzilla-popup-5d1b4d420185a\" href=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Ojnohoa-6-5-vek-pne-keramika-Novopazarski-nalaz-Copy.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Ojnohoa-6-5-vek-pne-keramika-Novopazarski-nalaz-Copy-422x530.jpg\" alt=\"image\" \/><\/a><\/p>\n<div class=\"gallery-caption-wrap\"><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"item slick-slide\" role=\"option\" data-slick-index=\"6\" aria-hidden=\"true\" aria-describedby=\"slick-slide06\"><a class=\"magzilla-popup-5d1b4d420185a\" href=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Privezak-figurina-6-5-vek-pne-ilibar-Novopazarski-nalaz-Copy.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Privezak-figurina-6-5-vek-pne-ilibar-Novopazarski-nalaz-Copy-425x530.jpg\" alt=\"image\" \/><\/a><\/p>\n<div class=\"gallery-caption-wrap\"><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"item slick-slide\" role=\"option\" data-slick-index=\"7\" aria-hidden=\"true\" aria-describedby=\"slick-slide07\"><a class=\"magzilla-popup-5d1b4d420185a\" href=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/radoslav.jpg2-Copy.jpg\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/stav.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/radoslav.jpg2-Copy-590x530.jpg\" alt=\"image\" \/><\/a><\/p>\n<div class=\"gallery-caption-wrap\"><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<div id=\"sync2-5d1b4d420185a\" class=\"owl-carousel thumbnails-owl-carousel slick-initialized slick-slider\">\n<div class=\"slick-list draggable\">\n<div class=\"slick-track\" role=\"listbox\">\n<div class=\"item slick-slide slick-cloned\" role=\"option\" aria-describedby=\"slick-slide14\" data-slick-index=\"-4\" aria-hidden=\"true\"><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Elementi materijalne kulture naroda koji su \u017eivjeli na sand\u017ea\u010dkim prostorima u predslavenskom periodu, utvr\u0111eni na osnovu arheolo\u0161kih istra\u017eivanja, potvr\u0111uju da su Iliri na ovim prostorima bili dominantno prisutni nekoliko hiljada godina. Zna se da su bili organizirani u plemenima, a da su kasnije imali i svoje plemenske saveze, od kojih su neki prerasli u mo\u0107ne dr\u017eave.<\/p>\n<p>Na osnovu do sada izvr\u0161enih arheolo\u0161kih radova saznajemo da je teritorija novopazarske op\u0107ine bila naseljena od davnina, i to gu\u0161\u0107e nego drugi krajevi. U predslavensko doba tu su \u017eivjeli Iliri i, prema pretpostavkama arheologa, na sredi\u0161njem toku rijeke Ra\u0161ke bilo je sjedi\u0161te jednog ilirskog plemenskog saveza, a po svemu sude\u0107i, imali su i svoju bogomolju na mjestu gdje se sada nalazi Petrova crkva, \u0161to nam ukazuje da je ovo mjesto bilo od davnina privla\u010dno za obavljanje kultnih i religioznih obreda. Rije\u010d je o jezi\u010dastom zavr\u0161etku jedne zemljane terase iznad rijeke De\u017eeve, blizu njenog utoka u Ra\u0161ku. U okolini kompleksa i neposredno ispod crkve prona\u0111ena je prahistorijska keramika, a u nekoliko \u017ertvenih jama i grobova ostava nakita od \u0107ilibara, zlata i stakla, zlatno i srebreno posu\u0111e ilirskog i gr\u010dkog porijekla s kraja 6. i iz 5. stolje\u0107a prije nove ere. Mo\u017eda je na istom mjestu ili u neposrednoj blizini postojao rimski paganski hram, sude\u0107i prema dvjema spolijama ugra\u0111enim u zidove crkve. Jedna je fragment rimskog sarkofaga u kru\u017enom zidu sjeverne konhe, a druga dio \u017ertvenika s rimskim natpisom u sjeverozapadnom pilistru.<\/p>\n<p>Kada su 1957. godine izvr\u0161ena prva arheolo\u0161ka istra\u017eivanja, u cilju ispitivanja njene arhitekture \u2013 na\u010dina zidanja priprate kod mjesta gdje se ona sastaje sa sjevernim polukru\u017enim zidom, koje je zapo\u010deo arh. Jovan Ne\u0161kovi\u0107, otkriveno je izuzetno bogatstvo zlatnog nalaza. Ovo epohalno otkri\u0107e uvjetovalo je da se odmah pristupi sistematskim arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima crkve, u saradnji sa stru\u010dnjacima iz Narodnog muzeja u Beogradu. Tokom radova od 1960. do 1962. utvr\u0111eno je da je Petrova crkva podignuta na prahistorijskoj nekropoli, tj. tumulusu ve\u0107ih dimenzija, na bre\u017euljku od naba\u010dene i nasute zemlje nad grobovima pokojnika iz raznih razdoblja prahistorije, osobito metalnog doba. Rubovi ove velike humke oivi\u010deni su vijencem ve\u0107ih kamenih blokova, u kome su na\u0111eni i fragmenti urni za stavljanje pepela pokojnika.<\/p>\n<p>Bogat nalaz iz Petrove crkve sada se \u010duva u Narodnom muzeju u Beogradu. On sadr\u017ei neprocjenjivu riznicu zlatnih, srebrnih i \u0107ilibarskih ukrasnih predmeta i gr\u010dke vaze, odnosno predmete koji su bili jo\u0161 za \u017eivota vlasni\u0161tvo ilirskog kneza ili kneginje, kao rasko\u0161an ukras vlasnika i njegovog doma. Cijela zbirka predstavlja reprezentativnu opremu njenog vlasnika, koja je s njim pokopana jer se vjerovalo da sve to treba da se ponese i na onaj svijet. Tu se najprije isti\u010du velike zlatne toke \u2013 falere s graviranim ornamentima, zlatni ukrasni predmeti, dva zlatna pojasa od iskucanog zlatnog lima s bogatom dekoracijom, zatim veliki broj perli od \u0107ilibara, me\u0111u kojima neke, prema obliku i na\u010dinu predstave figure i prema stilu, pokazuju sli\u010dnost s djelima gr\u010dke skulpture tzv. arhajskog perioda (7. i 6. st. p. n. e.). Posebno se izdvajaju gr\u010dke vaze tzv. crnofiguralnog stila, s likovima islikanim crnom bojom na crvenoj pozadini. Jedna od ovih gr\u010dkih vaza predstavlja olpe, kr\u010dag koji po svom stilu i dekoraciji pripada grupi gr\u010dke keramike, \u0161to se sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee datirati u kraj 6. stolje\u0107a p. n. e. ili najkasnije u 5. stolje\u0107e p. n. e. Tako se, zahvaljuju\u0107i ovom sudu (za ulje ili vino), za cijeli \u201cnovopazarski nalaz\u201d iz Petrove crkve mo\u017ee prili\u010dno pouzdano utvrditi da pripada ovom anti\u010dkom vremenu. Treba ukazati da ve\u0107ina predmeta, a posebno gr\u010dke vaze, po mi\u0161ljenju istaknutih prou\u010davalaca anti\u010dke umjetnosti kod nas koji su ovaj nalaz ispitivali, vodi stilsko porijeklo s Apeninskog poluotoka, tj. da pripada gr\u010dkoj umjetnosti koja se njegovala u zapadnom Sredozemlju, a ne u samoj Gr\u010dkoj. Ovo gledi\u0161te ukazuje da su i tokovi antike, kao i kasnije ranokr\u0161\u0107anski i srednjovjekovne umjetnosti dopirali do dana\u0161nje novopazarske oblasti i preko Jadranskog primorja.<\/p>\n<p>Ilirsko-gr\u010dko blago iz Novog Pazara predstavlja grobne priloge iz tumula, pre\u010dnika oko 55 metara, na kojem je kasnije podignuta Petrova crkva. Na osnovu na\u0111enih predmeta pretpostavlja se da grob potje\u010de s kraja 6. ili iz 5. stolje\u0107a p. n .e., dok se, prema bogatstvu materijala, pretpostavlja da je bio kne\u017eevski, mada bi se zbog odsustva oru\u017eja me\u0111u prilozima reklo da je prije pripadao nekoj kneginji nego knezu. Po svoj prilici, rije\u010d je o dva tumula, jednom starijem iz bronzanog doba i jednom mla\u0111em, podignutom nad prvim, s kraja starijeg metalnog doba. U okviru starijeg tumula na\u0111ena su tri groba s urnama, dok su u mla\u0111em, u blizini spomenutog blaga, otkriveni ostaci spali\u0161ta, \u0161to govori da je pokojnik bio spaljen.<\/p>\n<p>To je period razvijenog metalnog doba, odnosno razdoblje procvata intenzivnog razvoja vlasti, ugleda i bogatstva ilirske plemenske aristokracije. Ovaj nalaz predstavlja grobni inventar vezan nesumnjivo za nekog uglednog predstavnika doma\u0107e plemenske aristokracije. Name\u0107e se pitanje kojem je ilirskom plemenu pripadao ovaj knez ili kneginja. Mada ima mi\u0161ljenja da ovaj velika\u0161 pripada plemenu Dardanaca, preovladava stav da je vjerovatno iz redova plemena Autarijata.<\/p>\n<p>Ovi su nalazi dio tzv. glasina\u010dke kulture, koja je usko povezana s kulturom zapadnih i jugozapadnih dijelova Balkanskog poluotoka.<\/p>\n<p>\u201cNovopazarski nalaz\u201d ili \u201cautarijatsko blago\u201d treba vratiti gradu kojem pripada, odnosno Novom Pazaru. Ovaj jedinstveni nalaz bio bi turisti\u010dki i znanstveni brend Novog Pazara i Zavi\u010dajnog muzeja u ovom gradu. Gradske vlasti i Zavi\u010dajni muzej trebaju pokrenuti inicijativu za povratak ovog izuzetnog ilirsko-gr\u010dkog blaga Novom Pazaru jer njemu izvorno i pripada.<\/p>\n<p>Da je ovakav zahtjev doista razuman, govori i primjer gra\u0111ana Zaje\u010dara koji nisu dozvolili da prelijepi mozaici i drugi arheolo\u0161ki nalazi s lokaliteta Felix Romuliana ili Gamzigrad zavr\u0161e u Narodnom muzeju u Beogradu, kako je svojevremeno i planirano, ve\u0107 su izri\u010dito i ultimativno zahtijevali da ostanu u Narodnom muzeju u Zaje\u010daru, \u0161to se na kraju i dogodilo. Danas je svaka posjeta Zaje\u010daru propra\u0107ena posjetom ovom lokalitetu i Narodnom muzeju Zaje\u010dar.<\/p>\n<p>Zar nije nelogi\u010dno da, ako \u017eeli\u0161 da vidi\u0161 \u201cnovopazarski nalaz\u201d ili \u201cautarijatsko blago\u201d iz Novog Pazara, mora\u0161 i\u0107i u daleki Beograd i beogradski Narodni muzej? Osim toga, ovaj pogrebni inventar pripada autarijatskom knezu ili kneginji \u010dije je sjedi\u0161te bilo na teritoriji dana\u0161njeg Novog Pazara, a ne Beograda.<\/p>\n<p>I zato tra\u017eimo da se ovo blago, kao i arheolo\u0161ki nalazi prona\u0111eni na Pazari\u0161tu, na lokalitetu Gradina, za koji se smatra da su ostaci srednjovjekovnog grada Ras, naro\u010dito novac kralja Radoslava, kao najstariji prona\u0111eni srpski srednjovjekovni kovani novac, obavezno vrate gradu na \u010dijoj su teritoriji prona\u0111eni i odakle su odnijeti u Beograd. To isto va\u017ei i za nalaze s Gradine kod Postijenja, za koju neki arheolozi smatraju da je pravi Ras, s lokaliteta \u0110ur\u0111evi Stupovi i svih ostalih lokaliteta koji pripadaju na\u0161em gradu.<\/p>\n<p>To bi oja\u010dalo kulturolo\u0161ki i turisti\u010dki kapacitet i zna\u010daj Novog Pazara, a osim toga, za\u0161to bi se Beograd kitio tu\u0111im perjem, a Novi Pazar odricao onoga \u0161to je njegovo neprocjenjivo vrijedno arheolo\u0161ko blago?! \u0160to bi rekla stara dobra krilatica: \u201cTu\u0111e ne\u0107emo, svoje ne damo.\u201d<\/p>\n<p>Stav\/GG<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Novopazarski nalaz\u201d ili \u201cautarijatsko blago\u201d treba vratiti gradu kojem pripada, odnosno Novom Pazaru. Ovaj jedinstveni nalaz bio bi turisti\u010dki i znanstveni brend Novog Pazara i Zavi\u010dajnog muzeja u ovom gradu. Gradske vlasti i Zavi\u010dajni muzej trebaju pokrenuti inicijativu za povratak ovog izuzetnog ilirsko-gr\u010dkog blaga Novom Pazaru jer njemu izvorno i pripada. &nbsp; Pi\u0161e: Esad RAHI\u0106 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":57278,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-57276","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57276","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=57276"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57276\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/57278"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=57276"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=57276"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=57276"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}