{"id":57688,"date":"2019-07-07T12:26:16","date_gmt":"2019-07-07T10:26:16","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=57688"},"modified":"2019-07-07T12:26:16","modified_gmt":"2019-07-07T10:26:16","slug":"delom-materija-delom-svetlost-naucnici-stvorili-nove-cestice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=57688","title":{"rendered":"Delom materija, delom svetlost \u2013 nau\u010dnici stvorili nove \u201e\u010destice\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su uspeli da stvore \u201ehibridne\u201c \u010destice od fotona i atoma, stvaraju\u0107i svetlost koja se pona\u0161a kao materija. Dostignu\u0107e bi moglo da dovede do niza revolucionarnih izuma.<\/p>\n<p>Fizi\u010dari sa Univerziteta u \u010cikagu uspeli su da stvore \u201ehibridne\u201c \u010destice, tako \u0161to su promenili fotone da se pona\u0161aju kao \u010destice koje \u010dine materiju, prenosi\u00a0<em>Sajens alert<\/em>.<\/p>\n<div class=\"banner-A\">\n<div id=\"adoceanrswgqiqkifgu\">\n<p>U komplikovanom procesu, nau\u010dnici su nau\u010dili kako da promene pona\u0161anje \u010destica na molekularnom nivou, laserima uti\u010du\u0107i na njihove elektrone.<\/p>\n<p>\u201eKako bi naterali fotone da se sudaraju me\u0111usobno, koristimo atome\u201c, naveo je vo\u0111a studije Logan Klark.<\/p>\n<p>Da bi naterali \u010destice svetlosti (koje nemaju masu) da reaguju me\u0111usobno morali su da ih ograni\u010de u prostoru atoma i kombinuju njihova svojstva sa onim od elektrona.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su prou\u010davali njihove interakcije ve\u0107 nekoliko godina. Odnos elektrona i fotona stvara neku vrstu \u201ehibridne\u201c kvazi\u010destice, nazvanu polariton.<\/p>\n<p>Imaju\u0107i osobine svetlosti omogu\u0107ava polaritonima da se kre\u0107u brzo kroz prostor, dok njihove atomske osobine determini\u0161u kako se me\u0111u sobom pona\u0161aju, \u0161to im daje najbolje osobine od oba sveta.<\/p>\n<p>\u010cestice izuzetno niske mase sli\u010dne fotonima imaju ogroman potencijal u ra\u010dunarstvu i \u0161ifrovanoj komunikaciji, pa su fizi\u010dari voema zainteresovani da prona\u0111u na\u010din da ih kontroli\u0161u.<\/p>\n<p>\u201eMe\u0111utim, nailazimo na problem zato \u0161to fotoni interaktuju samo sa atomima niskoenergetskih elektronskih orbitala\u201c, isti\u010de Klark.<\/p>\n<p>Zato je tim pomo\u0107u lasera uspeo da ubaci elektrone u atom rubidiuma, \u0161to je uslovilo njihovo kretanje na na\u010din kojim je efektivno izmenjen atomski spektar boja.<\/p>\n<p>\u201e\u010cupaju\u0107i\u201c orbitale rubidiumovih elektrona na pravi na\u010din, fizi\u010dari su mogli da promene njihove orbitale, \u010dime su one dobile i nove energetske nivoe.<\/p>\n<p>Uz jo\u0161 malo napora uspeli su da stvore varijantu kvazi\u010destice koju su nazvali Floketov polariton.<\/p>\n<p>\u201eFloketovi polaritoni su puni iznena\u0111enja. I dalje poku\u0161avamo da ih bolje razumemo. Na\u0161 slede\u0107i zadatak je da sudarimo ove fotone da napravimo topolo\u0161ku svetlosnu te\u010dnost\u201c, istakao je Klark.<\/p>\n<p>\u010citava studija objavljena je u \u010dasopisu\u00a0<a href=\"https:\/\/www.nature.com\/articles\/s41586-019-1354-5\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\"><strong><em>Nej\u010der (Nature)<\/em><\/strong><\/a>.<\/p>\n<p>Izvor: RTS<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su uspeli da stvore \u201ehibridne\u201c \u010destice od fotona i atoma, stvaraju\u0107i svetlost koja se pona\u0161a kao materija. Dostignu\u0107e bi moglo da dovede do niza revolucionarnih izuma. Fizi\u010dari sa Univerziteta u \u010cikagu uspeli su da stvore \u201ehibridne\u201c \u010destice, tako \u0161to su promenili fotone da se pona\u0161aju kao \u010destice koje \u010dine materiju, prenosi\u00a0Sajens alert. U komplikovanom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":57689,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-57688","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57688","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=57688"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57688\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/57689"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=57688"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=57688"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=57688"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}