{"id":57933,"date":"2019-07-10T11:59:36","date_gmt":"2019-07-10T09:59:36","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=57933"},"modified":"2019-07-10T12:04:28","modified_gmt":"2019-07-10T10:04:28","slug":"danas-je-teslin-i-dan-nauke-da-nije-bilo-njega-svet-kakav-znamo-ne-bi-ni-postojao","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=57933","title":{"rendered":"Danas je Teslin i dan nauke: Da nije bilo njega, svet kakav znamo ne bi ni postojao"},"content":{"rendered":"<p>Nacionalni dan nauke 10. jul, ustanovljen povodom dana ro\u0111enja jednog od najve\u0107ih umova i nau\u010dnika svih vremena Nikole Tesle, bi\u0107e obele\u017een \u0161irom Srbije nizom manifestacija, a ulaz u Teslin Muzej bi\u0107e besplatan za sve.<\/p>\n<p>Direktor Teslinog nau\u010dnog centra pri laboratoriji Vardenklif na Long Ajlendu Mark Alesi pozvao je tim povodom Beograd, da se uklju\u010di u razvoj jedine preostale laboratorije najve\u0107eg pronalaza\u010da modernog doba i da postane deo nastavka Teslinog nasleda.<\/p>\n<p>U izjavi za Tanjug Alesi je apelovao i na sve zainteresovane za &#8220;taj istorijski trentutak&#8221; da uzmu u\u010de\u0161\u0107e i priklju\u010de im se.<\/p>\n<p>Prema njegovim re\u010dima, misija Teslinog nau\u010dnog centra je da \u0161irom sveta podi\u017ee svest o zna\u010daju Teslinog dela i njegovog ogromnog doprinosa \u010dove\u010danstvu imaju\u0107i u vidu da mogi i dalje nisu svesni zna\u010daja njegove posve\u0107enosti nauci.<\/p>\n<p>&#8220;Svakog dana ljudi \u0161irom sveta imaju koristi od njegovih otkri\u0107a i izuma: struja, vi-fi, robotika, radio, daljinsko upravljanje, brzinomer i jo\u0161 mnogo toga, ali mnogi nisu svesni da je taj napredak koji je promenio njihove \u017eivot delo Nikole Tesle&#8221;, rekao je Alesi.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-57934 size-full\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/140618_Debunked_01.jpg\" alt=\"\" width=\"1062\" height=\"808\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/140618_Debunked_01.jpg 1062w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/140618_Debunked_01-300x228.jpg 300w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/140618_Debunked_01-768x584.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1062px) 100vw, 1062px\" \/><\/p>\n<p>Tesla je Vardenklif, zasnovanu na najrevolucionarnijim idejama i postrojenje za be\u017eicnu komunikaciju preko Atlantskog okeana i be\u017eicni prenos energije, po\u010deo da gradi 1901. godine.<\/p>\n<p>Napu\u0161ten je 1917. godine, i kasnije prodat da plati Tesline dugove, rekao je Alesi i dodao da je grupa ameri\u010dkih nastavnika u potrazi za prostorom za \u0161kolski nau\u010dni muzej prona\u0161la laboratoriju 1995. godine i udahnula joj \u017eivot.<\/p>\n<p>&#8220;Tesla nau\u010dni centar fokusiran je na pribavljanje sredstava, dozvola, odobrenja i podr\u0161ke za renoviranje laboratorije kao i na razvoj globalnog nau\u010dnog centra koji je inovativan kao i sam Tesla &#8230;&#8221;, rekao je Alesi i podsetio da je prekretnica postignuta 2018. godine kada je Vardenklif stavljen u Nacionalni registar istorije SAD-a.<\/p>\n<p>Kako ka\u017ee, potrebno je oko 15 miliona dolara za renoviranje laboratorije, za izgradnju muzeja i obrazovnih i preduzetni\u010dkih centara koji \u0107e nastaviti da unapreduju nauku za bolje \u010dove\u010danstvo, kao \u0161to je i Tesla.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-57935 size-full\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/241446_giphy.gif\" alt=\"\" width=\"500\" height=\"281\" \/><\/p>\n<p>Deo novca u tu svrhu donirao je i osniva\u010d kompanije Tesla Motors. Nacionalni Dan nauke u Srbiji bi\u0107e obele\u017een u Parlamentu, a bi\u0107e posve\u0107en goru\u0107im temama &#8211; klimatskim promenama, kvalitetu vode i vazduha i obnovljivim izvorima energije. Konferenciji &#8220;Nauka u Parlamentu&#8221; , izme\u0111u ostalih prisustvova\u0107e ministar prosvete i nauke Mladen \u0160ar\u010devi\u0107.<\/p>\n<p>U Naucno-Tehnolo\u0161kom parku u Beogradu \u0107e biti otkriven reljef &#8220;U znanju je spas&#8221; sa likovima najve\u0107ih srpskih nau\u010dnika &#8211; Tesle, Mileve Mari\u0107, Mihaila Pupina i Milutina Milankovi\u0107a poklon Tesline naucne fondacije iz Filadelfije.<\/p>\n<p>Postavljanjem reljefa u NTP gde se trenutno razvija vi\u0161e od 70 startap i tehnolo\u0161ko-razvojnih kompanija, odaje se po\u010dast naucniku i simbolizuje podr\u0161ka mladim da prate svoje snove, kako u otad\u017ebini, tako i u rasejanju.<\/p>\n<p>U Kuli na Gardo\u0161u, izlo\u017ebom &#8220;Teslina istra\u017eivanja u Koloradu Springsu&#8221; autora Vladimira Jelenkovi\u0107a i Zorana Jovanovi\u0107a Jusa u Zemunu \u0107e danas biti obele\u017een Teslin dan.<\/p>\n<p>Dokumenta koja su kori\u0161\u0107ena za izlo\u017ebu su deo kolekcije Muzeja Nikola Tesla i Biblioteke &#8220;Pajks Pink&#8221; iz Kolorado Springsa. Tesla je ro]en 10. jula 1856. godine u Smiljanu, u Lici, umro je na Bo\u017ei\u0107 1943. godina u SAD gde je \u017eiveo \u0161est decenija.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-57936 size-full\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/tesla.jpg\" alt=\"\" width=\"760\" height=\"420\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/tesla.jpg 760w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/tesla-300x166.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 760px) 100vw, 760px\" \/><\/p>\n<p>Po Tesli je nazvana jedinica za merenje visokog napona i jedinica ja\u010dine magnetnog polja, a njegova zaostav\u0161tina upisana je 2003. godine u registar Uneska. Od 1994. u Njujorku ugao 40. ulice i 6. avenije, gde je bila njegova laboratorija, zove se Ugao Nikole Tesle.<\/p>\n<p>Zaslu\u017ean je za 700 patenata od kojih je vi\u0161e od 300 za\u0161ti\u0107enih u 27 zemalja na pet kontinenata. Umro je u 87. godini, na Menhetnu u hotelu Njujorker u kome je \u017eiveo poslednji 10 godina.<\/p>\n<p>Gradonacelnik Njujorka Fjorelo la Gvardija, po kome je nazvan va\u017ean njujork\u0161ki aerodrom, pro\u010ditao je opro\u0161tajni govor koji je napisao Luj Adami\u010d, slovena\u010dki pisac, esejista i prevodilac.<\/p>\n<p>&#8220;Ovde, u Njujorku, pro\u0161le srede je u svojoj hotelskoj sobi preminuo jedan \u010dovek. Zvao se Nikola Tesla. Umro je siroma\u0161an, ali je bio jedan od najuspe\u0161nijih ljudi koji su ikad \u017eiveli. Njegova dostignu\u0107a su ogromna, a kako vreme prolazi postaja\u0107e sve veca&#8230;&#8221;.<\/p>\n<p>Teslini prijatelji bili su i pisac Mark Tven i francuska glumica Sara Bernar. U filmu &#8220;Presti\u017e&#8221; Teslin lik tuma\u010di Dejvid Bouvi. Tesla je karijeru po\u010deo kao pomo\u0107ni in\u017eenjer 1878. godine u Mariboru, ali je te godine, zbog o\u010deve smrti, da bi ispunio njegovu \u017eelju, upisao fakultet.<\/p>\n<p>Nakon studija u Pragu po\u010dinje da radi u Budimpe\u0161ti u Centralnom telefonskom uredu, a potom u Parizu u Edisonovom kontinentalnom dru\u0161tvu. Dve godine kasnije stigao je do samog Tomasa Edisona koji je tada bio najzna\u010dajnija li\u010dnost na polju tehnike u Americi.<\/p>\n<p>Prvi patent podneo je u SAD, 30. marta 1884. godine, posle odlaska iz Edisonove kompaije i osnivanja &#8220;Tesla Electric Light &amp; Manufacturing&#8221;. Stvorio je i zna\u010dajan broj pronalazaka koje nikada nije poku\u0161ao da za\u0161titi, kao \u0161to je, primena visokofrekventnih struja za medicinske svrhe.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvro: b92<\/p>\n<p>Foto: giphy\/Getty Images\/N1<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nacionalni dan nauke 10. jul, ustanovljen povodom dana ro\u0111enja jednog od najve\u0107ih umova i nau\u010dnika svih vremena Nikole Tesle, bi\u0107e obele\u017een \u0161irom Srbije nizom manifestacija, a ulaz u Teslin Muzej bi\u0107e besplatan za sve. Direktor Teslinog nau\u010dnog centra pri laboratoriji Vardenklif na Long Ajlendu Mark Alesi pozvao je tim povodom Beograd, da se uklju\u010di u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":57939,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-57933","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=57933"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57933\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/57939"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=57933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=57933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=57933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}