{"id":60950,"date":"2019-08-27T09:54:58","date_gmt":"2019-08-27T07:54:58","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=60950"},"modified":"2019-08-27T09:54:58","modified_gmt":"2019-08-27T07:54:58","slug":"naucnici-zavirili-u-mozak-pomocu-lasera-i-nije-im-bilo-jasno-kako-to-da-ne-haluciniramo-non-stop","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=60950","title":{"rendered":"Nau\u010dnici zavirili u mozak pomo\u0107u lasera i nije im bilo jasno kako to da  ne haluciniramo non stop"},"content":{"rendered":"<p>U laboratoriji Medicinskog fakulteta na Univerzitetu Stenford u Kaliforniji mi\u0161evi haluciniraju. Nau\u010dnici su izazvali halucinacije kod \u017eivotinjica novom laserskom tehnologijom po\u0161to su svetlosnim zracima pokrenuli odre\u0111enu grupu neurona.<\/p>\n<p>Ova tehnika bi trebalo da pru\u017ei uvid nau\u010dnicima u na\u010din na koji nam milijarde neurona u mozgu omogu\u0107avaju da steknemo utisak o okolini. Istra\u017eivanje bi moglo da dovede i do novih vidova le\u010denja psiholo\u0161kih poreme\u0107aja, izme\u0111u ostalog i nekontrolisanih halucinacija.<\/p>\n<p>Doktor Karl Dizerot, psihijatar i neurolog sa Stenforda, po\u010detkom dvehiljaditih je sa svojim kolegama kod mi\u0161eva aktivirao odre\u0111ene neurone snopom svetlosti. Istra\u017eiva\u010di su zahvaljuju\u0107i svetlosti otkrili na koji na\u010din neuroni zapravo funkcioni\u0161u. Dizerot je, me\u0111utim, \u017eeleo da odabere jednu \u0107eliju u mozgu koju \u0107e aktivirati i gasiti uz pomo\u0107 svetlosti.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su dizajnirali ure\u0111aj koji emituje si\u0107u\u0161ne snopove crvene svetlosti koji odjednom poga\u0111aju desetine pojedina\u010dnih mo\u017edanih neurona. Da bi testirali ovaj sistem, Dizerot i njegove kolege su se usredsredili na mo\u017edanu percepciju vizuelnog sveta. Kada svetlost dopre do o\u010diju, mi\u0161a ili \u010doveka, ona aktivira nervne zavr\u0161etke u mre\u017enja\u010di koji elektri\u010dne impulse \u0161alju u zadnji deo mozga.<\/p>\n<p>Tamo, u vizuelnom korteksu, neuroni prepoznaju obrasce koje mozak potom sastavlja u sliku realnosti.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su u neurone koji se nalaze u vizuelnom korteksu mi\u0161eva uneli dva gena. Jedan gene \u010dini osetljivim na crvenu svetlost lasera, a drugi podsti\u010de neurone da stvaraju zeleni odsjaj kada se aktiviraju, tako da istra\u017eiva\u010di mogu da prate njihov odgovor na stimuluse, prenosi Nedeljnik.<\/p>\n<p>Mi\u0161evima su potom pokazane slike na monitoru. Na nekima su se nalazile vertikalne pruge, na drugima horizontalne. Ponekad su bile jarko obojene i istaknute, a ponekad mutne. Istra\u017eiva\u010di su nau\u010dili mi\u0161eve da li\u017eu cev kada vide vertikalne \u0161trafte. Ako pravilno izvedu test, dobijaju kap vode.<\/p>\n<p>Dok su mi\u0161evima prikazivane slike, hiljade neurona u njihovim vizuelnim korteksima sjajile su zeleno. Jedna grupa \u0107elija aktivirala se u odgovor vertikalnim prugama, a drugi neuroni bi se palili kada mi\u0161evi posmatraju horizontalne linije.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su iz obe grupe neurona odabrali po nekoliko desetina, a kada su ponovo prikazali pruge mi\u0161evima i ovog puta uperili svetlo u neurone iz odgovaraju\u0107e grupe, aktiviranje odgovaraju\u0107ih neurona pomoglo je mi\u0161evima da preciznije prepoznaju pruge.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su potom isklju\u010dili monitor i ostavili mi\u0161eve u mraku. Kontrolisanim svetlosnim zracima pokretali su neurone i za horizontalne i vertikalne pruge, a mi\u0161evi su lizali cev kao da stvarno vide vertikalne pruge.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su suzili snopove crvene svetlosti na manju grupu neurona, a potom na jo\u0161 manju, a mi\u0161evi su nastavljali da se pona\u0161aju kao da posmatraju vertikalne linije. Nau\u010dnici su utvrdili da prakti\u010dno mogu da izazovu halucinacije stimulisanjem samo dva neurona.<\/p>\n<p>Grupe neurona mogu se uskladiti tako da spremno reaguju i na najmanji stimulus. Doktor Dizerot i njegove kolege su zaklju\u010dili da za aktivaciju nekoliko neurona \u010desto nije potreban nikakav optogenetski ure\u0111aj; oni mogu da ponekad reaguju \u010dak i bez ikakvog stimulusa.<\/p>\n<p>To je istra\u017eiva\u010de zbunilo: ako su za to potrebna samo dva neurona, kako to da ne haluciniramo sve vreme? Dizerot obja\u0161njava da kada neuron nasumi\u010dno reaguje, drugi ga uti\u0161aju.<\/p>\n<p>Doktor Dizerot je kao psihijatar le\u010dio brojne pacijente koji su patili sa vizuelnim halucinacijama. On \u017eeli da sazna kako pojedina\u010dni neuroni uspevaju da dovedu do stvaranja imaginarnih slika i kako se halucinacije mogu zaustaviti.<\/p>\n<p>&#8220;Sada znamo gde se te \u0107elije nalaze, kako izgledaju i kakvog su oblika\u201d, isti\u010de dr Dizerot. \u201cU budu\u0107nosti \u0107emo ih upoznati mnogo detaljnije.&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: NEDELJNIK, THE NEW YORK TIMES INTERNATIONAL REPORT<\/p>\n<p>Foto: Depositphotos\/Yakobchuk<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U laboratoriji Medicinskog fakulteta na Univerzitetu Stenford u Kaliforniji mi\u0161evi haluciniraju. Nau\u010dnici su izazvali halucinacije kod \u017eivotinjica novom laserskom tehnologijom po\u0161to su svetlosnim zracima pokrenuli odre\u0111enu grupu neurona. Ova tehnika bi trebalo da pru\u017ei uvid nau\u010dnicima u na\u010din na koji nam milijarde neurona u mozgu omogu\u0107avaju da steknemo utisak o okolini. Istra\u017eivanje bi moglo da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":60951,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-60950","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/60950","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=60950"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/60950\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/60951"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=60950"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=60950"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=60950"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}