{"id":61619,"date":"2019-09-07T17:41:06","date_gmt":"2019-09-07T15:41:06","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=61619"},"modified":"2019-09-07T17:41:06","modified_gmt":"2019-09-07T15:41:06","slug":"sta-djeca-zele-bolje-biti-youtuber-nego-astronaut","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=61619","title":{"rendered":"\u0160ta djeca \u017eele: Bolje biti YouTuber nego astronaut"},"content":{"rendered":"

Nekada\u0161nja zanimanja koja su privla\u010dila generacije djece, uslijed popularizacije dru\u0161tvenih mre\u017ea i sveprisutnosti interneta i mobilnih ure\u0111aja, izgubila su svoju \u010dar. Istra\u017eivanja provedena u svijetu tako pokazuju da je \u010dak karijera astronauta, vjerovatno “najpo\u017eeljnija” profesija\u00a0me\u0111u milionima djece unazad vi\u0161e desetlje\u0107a, izgubila\u00a0bitku u “sukobu” s karijerama YouTubera, vlogera, Instagram i SnapChat “influnesera”.<\/p>\n

Djeci danas, pokazuju istra\u017eivanja, dra\u017ee je biti zvijezda interneta nego oti\u0107i u svemir. \u0160to je i razumljivo i na neki na\u010din o\u010dekivano, govore sagovornici Al Jazeere. Pogotovo kada se uzmu u obzir uspjesi ljudi poput \u0161vedskog YouTubera\u00a0Felixa Arvida Ulfa Kjellberga, poznatijeg kao PewDiePie, koji ima vi\u0161e od 100 miliona pretplatnika na svom kanalu, \u0161to mu omogu\u0107ava da zara\u0111uje milione dolara.<\/p>\n

Urednica\u00a0Netokracije\u00a0<\/em>Mia Biberovi\u0107 govori da su generacija Z i generacije koje dolaze iza nje “ro\u0111ene” s pametnim mobilnim ure\u0111ajima u ruci.<\/p>\n

Danas su na sceni druga\u010dije zvijezde<\/h4>\n

“Jednako kao \u0161to su milenijalci i Generacija X odrastali uz televizijski program, mobilni ure\u0111aji i tableti glavni su izvor informiranja i zabave za generacije koje stasaju nakon njih. Nije stoga ni \u010dudno da svoje uzore pronalaze upravo \u2013 tamo”, dodaje.<\/p>\n

Poja\u0161njava da su YouTuberi i\u00a0vlogeri, osobe su koje prave videosadr\u017eaj, naj\u010de\u0161\u0107e upravo za najpopularniju videoplatformu danas, YouTube. Vlog je, zapravo, kombinacija rije\u010di video i blog ili video i log, \u0161to ozna\u010dava videozapise misli, mi\u0161ljenja, iskustava. I upravo je to ono \u0161to\u00a0 \u010dini vlogere druga\u010dijima od, primjerice, televizijskih i filmskih zvijezda kojima su se divile prija\u0161nje generacije.<\/p>\n

\n
\n

Nije lo\u0161e \u0161to klinci \u017eele biti internet zvijezde<\/p>\n

Briga o tome da \u0107e sva djeca postati pjeva\u010di, glumci, umjetnici, pisci… u ovim krajevima traje oduvijek i ne\u0107e prestati, ka\u017ee Fe\u0111a Kulenovi\u0107 i dodaje da nije lo\u0161e \u0161to klinci \u017eele biti internet zvijezde, kao \u0161to nije lo\u0161e da \u017eele postati doktori.’Postoje dvije percepcije: jedna je da su sve ove gore navedene profesije iz nekog razloga ne\u010dasne, a druga je da nije potrebno ulo\u017eiti mnogo vremena i truda da se napi\u0161e knjiga, snimi neka pjesma, pa eto sada i snimi uspje\u0161an YouTube video. Naravno, kvantifikacija svega je dovela do toga da kvalitet odre\u0111ujemo brojem klikova, ali to ne rade samo klinci, nego \u010ditave industrije koje su odlu\u010dile da ime je tako lak\u0161e odrediti kvalitet. U svijetu je svima postalo jasno da samo mali procenat ljudi mo\u017ee \u017eivjeti od svoje internet slave, povjerenje u influensersko mi\u0161ljenje je, prema nekim mjerenjima, \u010detiri posto, tako da svijet ne\u0107e propasti. Kao i uvijek, samo \u0107e rijetki, uporni i oni s\u00a0puno znanja uspjeti zadr\u017eati pa\u017enju publike dovoljno dugo da zarade neki ozbiljan novac i naprave karijeru internet zvijezde.’<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

Vlogeri \u0107e govoriti o vlastitim iskustvima, prenositi djeli\u0107e svoje svakodnevice, recenzirati proizvode koje koriste, igre koje igraju, prikazivati lokacije koje posje\u0107uju… Sadr\u017eaj je raznolik, kao i prikladnost za mla\u0111e dobne grupe, zbog \u010dega se roditelji \u010desto pozivaju na oprez u vezi sadr\u017eaja koje\u00a0njihova djeca konzumiraju, kao i komunikaciju s djecom.<\/p>\n

“Na\u017ealost, djeca sve ranije dobivaju svoj pametni mobilni ure\u0111aj, putem kojega mogu uroniti u svijet sadr\u017eaja na internetu i lako do\u0107i do onog koji za njih i nije najprikladniji, kao i prona\u0107i neprikladne uzore me\u0111u YouTuberima. Roditeljima je ponekad te\u0161ko biti ukorak s tehnologijom i shvatiti koje izazove ona sa sobom donosi te ne stignu kontrolirati sav sadr\u017eaj koji je dostupan njihovoj maloljetnoj djeci”, govori urednica\u00a0Netokracije<\/em>\u00a0te dodaje da je, zbog kritika, YouTube napravio platformu samo za djecu, YouTube Kids, gdje se mo\u017ee na\u0107i sadr\u017eaj prikladan samo za njih.<\/p>\n

Pristojna svota se zaradi i u regiji<\/h4>\n

Generacijama odraslim, uz izreku “nema kruha bez motike”, problem u prihvatanju ovakvih “internet zanimanja” predstavlja i \u010dinjenica da je velikom broju nepoznato kako se novac na ovaj na\u010din zara\u0111uje.<\/p>\n

Mia Biberovi\u0107 poja\u0161njava da, zbog ogromnog interesa djece i mladih, koji prate svoje idole, gledaju njihova videa i ulaze u interakciju s njima\u00a0i drugim fanovima u komentarima, sponzori vide svoju priliku. Sponzorirane saradnje s brendovima, gdje vlogeri postaju neka vrsta brend ambasadora ili ostvaruju neke jednokratne saradnje u vidu plasiranja proizvoda u sklopu sadr\u017eaja koji kreiraju, vrlo su \u010deste.<\/p>\n

Drugi na\u010din zarade dolazi direktno od YouTubea, odnosno od oglasa koji se prikazuju u sklopu video zapisa. Zarada u oba slu\u010daja naj\u010de\u0161\u0107e ovisi o gledanosti sadr\u017eaja te interakciji s pratiteljima, followerima, ciljanoj grupi koju vlogeri obuhvataju…\u00a0Grube procjene zarade nude alati kao \u0161to je SocialBlade, stoga se tamo mo\u017ee provjeriti bilo koja utjecajna osoba, ne samo na YouTubeu, nego i na Instagramu, Facebooku, ali i specijaliziranim platformama, poput Twitcha, koji je specijaliziran za videoigre.<\/p>\n

Naravno, kod onih najve\u0107ih, zarada se penje i na milione, ali ima i YouTubera iz regije koji mogu zaraditi sasvim pristojnu svotu od sadr\u017eaja koji kreiraju, ka\u017ee urednica\u00a0Netokracije.<\/em><\/p>\n

Me\u0111utim, dok se govori kako\u00a0se promijenio san djece da postanu in\u017eenjeri, ljekari, nau\u010dnici\u2026 Fe\u0111a Kulenovi\u0107, informacijski radnik i asistent na Odsjeku za komparativnu knji\u017eevnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu, ka\u017ee\u00a0da djeca nikada nisu ni sanjala da to postanu.<\/p>\n

Influenserski \u017eivot nije lak kako izgleda<\/h4>\n

“Jednim dijelom je to svjesnost da su ove profesije te\u0161ke, kao \u0161to i jesu, a influenserski \u017eivot je lak i \u010dini im se da se tu ni\u0161ta puno ne radi, a dobija novac. Samo mali dio njih \u0107e uspjeti to i postati, a kad se to desi, shvatit \u0107e da moraju ulo\u017eiti jednaku energiju u razvoj svog influenserskog brenda kao \u0161to i bilo ko u svom radu mora ulo\u017eiti dosta napora. To \u0161to svi \u017eele biti zvijezde interneta je pitanje medijske pismenosti i onoga \u0161to se medijski plasira kao lagan i uspje\u0161an \u017eivot, dok se vrlo rijetko govori o \u010dinjenici da te influenserske zvijezde finansiraju roditelji ili da, u najboljem slu\u010daju, imaju sponzorirane stvari, ali vrlo rijetko novac. Gameri imaju novac, gamerke malo manje, ali influenseri i influenserke tog novca imaju najmanje”, ka\u017ee Kulenovi\u0107 te dodaje da sumnja da \u0107emo zbog ove \u017eelje imati manje ljekara, in\u017eenjera, nau\u010dnika…<\/p>\n

U regiji gdje je, zbog nedostatka posla, ve\u0107 danas zna biti problemati\u010dno motivirati djecu da se posvete obrazovanju, pogotovo kada se zna da za ve\u0107inu poslova treba imati veze i poznanstva, postoje oni koji tvrde da popularizacija “internet profesija” mo\u017ee \u0161koditi razvoju i \u0161kolovanju budu\u0107ih generacija. Kulenovi\u0107u smeta kritika na ra\u010dun novog na\u010dina rada.<\/p>\n

“Internet profesije su rad na daljinu na analizi podataka, u\u010destvovanje u kreiranju ozbiljnih medijskih proizvoda, dizajniranju igrica, auta, odr\u017eavanje udaljenih kompjuterskih sistema… Sve je to omogu\u0107io internet i world wide web. koji postoji ve\u0107 30 godina. Ne smijemo tra\u017eiti \u017ertvenog jarca za ne\u0161to \u0161to je mnogo dublji problem”, ka\u017ee on.<\/p>\n

Dodaje da \u0107e, ukoliko ponavljamo djeci da za ve\u0107inu poslova treba imati veze i poznanstva, a ne znanja i napornog rada kojeg je potrebno ulo\u017eiti,\u00a0biti problemati\u010dno motivirati ih\u00a0da se obrazuju, pa makar i da nau\u010de videomonta\u017eu kako bi postali influenseri i influenserke. On se osvrnuo na kritike da YouTube, Instagram i druge dru\u0161tvene platforme utje\u010du na motivaciju djece da se posvete “klasi\u010dnim profesijama”.<\/p>\n

Pozitivna pri\u010da iz Banje Luke<\/h4>\n

“Potrebno je da razumijemo da nema ne\u010dega \u0161to se zove klasi\u010dna profesija. Sve su profesije digitalno transformirane i danas niti jedna profesija ne mo\u017ee egzistirati bez interneta. Problem motivacije se nalazi u tome da imamo dominaciju sumnje u sva nau\u010dna dostignu\u0107a do sada. Roditelji djece misle da je neko sve osmislio kako bi im uzeo pare ili naudio,\u00a0problem interneta i budu\u0107nosti motiviranja djece ne le\u017ei u djeci, nego u roditeljima, koji su digitalni imigranti i sami nisu dovoljno obrazovani o internetu i njegovim koristima. Rje\u0161enje koje se treba ponuditi za ovo pitanje le\u017ei u informacijskoj i medijskoj pismenosti, koji \u0107e dati adekvatne alate svim gra\u0111anima i gra\u0111ankama, pa tako i djeci, kroz obrazovanje, da razlikuju pouzdanu od nepouzdane informacije. Jedino na taj na\u010din \u0107e budu\u0107i nau\u010dnici biti u stanju razlikovati\u00a0ko im govori da tradicionalna medicina \u017eeli uni\u0161titi \u010dovjeka ili da je Zemlja ravna plo\u010da, pa biti u stanju da takve informacije ozna\u010de kao nepouzdane i neta\u010dne”, isti\u010de Kulenovi\u0107.<\/p>\n

Ono \u0161to je sigurno jeste da su YouTuberi i vlogeri ve\u0107 stigli u regiju, odnosno da u regiji postoji veliki interes i za ovakva zanimanja, ali i za sadr\u017eaje koje oni nude.<\/p>\n

“Primjera ima mnogo, a navest \u0107u samo jedan, koji onima koji nisu u pretjeranom dodiru s djecom ne\u0107e biti poznat – YouTubere Filipa i Zagu iz Banje Luke. Oni kreiraju vrlo zabavan sadr\u017eaj za mla\u0111u djecu, poput raznih ‘uradi sam’ videa, kao \u0161to je izrada popularnih ‘ljigavaca’, slimeova, otpakiravanja igra\u010daka, posjete zoolo\u0161kom vrtu, a sve je snimljeno na dinami\u010dan i djeci zabavan na\u010din. Njihov kanal ima u ovom trenutku 438.000\u00a0pretplatnika, a neki njihovi video zapisi imaju vi\u0161e od milijun pregleda”, govori Mia Biberovi\u0107.<\/p>\n

Zalu\u0111enost YouTuberima kao beatlemanija<\/h4>\n

Djeca koja prate takav sadr\u017eaj gotovo da i ne gledaju linearan televizijski sadr\u017eaj, dodaje.<\/p>\n

“Ovo je jednostavno zabavnije, dinami\u010dnije, osobnije, mogu ga gledati kad god po\u017eele, ne moraju \u010dekati ba\u0161 onu emisiju u to\u010dno toliko sati, na to\u010dno odre\u0111en dan u tjednu.”<\/p>\n

Takve i mnoge druge li\u010dnosti ve\u0107 su poznate kod nas, toliko da neki od vlogera moraju anga\u017eirati i za\u0161titare kad imaju susrete sa svojim fanovima u\u017eivo.<\/p>\n

“Takvi prizori zalu\u0111enih fanova za YouTuberima podsjetili su me na nekada\u0161nju beatlemaniju. \u0160ezdesetak godina kasnije\u00a0pona\u0161anje mladih nije se promijenilo. Oni trebaju svoje uzore, \u017eele se poistovjetiti s njima, a sada im je to, zbog raznolikosti izbora i lake dostupnosti sadr\u017eaja, lak\u0161e no ikada”, ka\u017ee urednica\u00a0Netokracije<\/em>.<\/p>\n

Izvor: Al Jazeera<\/a><\/em><\/p>\n

A. Ni.<\/p>\n

Foto:\u00a0EPA – Ilustracija<\/span><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nekada\u0161nja zanimanja koja su privla\u010dila generacije djece, uslijed popularizacije dru\u0161tvenih mre\u017ea i sveprisutnosti interneta i mobilnih ure\u0111aja, izgubila su svoju \u010dar. Istra\u017eivanja provedena u svijetu tako pokazuju da je \u010dak karijera astronauta, vjerovatno “najpo\u017eeljnija” profesija\u00a0me\u0111u milionima djece unazad vi\u0161e desetlje\u0107a, izgubila\u00a0bitku u “sukobu” s karijerama YouTubera, vlogera, Instagram i SnapChat “influnesera”. Djeci danas, pokazuju istra\u017eivanja, […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":61620,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-61619","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61619","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=61619"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61619\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/61620"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=61619"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=61619"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=61619"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}