{"id":61786,"date":"2019-09-11T10:58:50","date_gmt":"2019-09-11T08:58:50","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=61786"},"modified":"2019-09-11T10:58:50","modified_gmt":"2019-09-11T08:58:50","slug":"na-danasnji-dan-11-septembar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=61786","title":{"rendered":"Na dana\u0161nji dan 11. septembar"},"content":{"rendered":"<p>1962\u00a0 &#8211;\u00a0 Britanska pop grupa &#8220;Bitlsi&#8221; snimila je prvi singl &#8220;Love me do&#8221;. Producent D\u017eord\u017e Martin (George) smatraju\u0107i da bubnjar Ringo Star (Starr) nema dovoljno iskustva, zamenio ga je Endi Vajtom (Andy White).<\/p>\n<p>1524\u00a0 &#8211;\u00a0 Ro\u0111en je francuski pisac Pjer de Ronsar (Pierre, Ronsard) najzna\u010dajniji pesnik renesansne pesni\u010dke \u0161kole &#8220;Plejada&#8221;, koja je izvr\u0161ila preokret u francuskoj poeziji i utemeljila novi poetski izraz i jezik.<\/p>\n<p>1709\u00a0 &#8211;\u00a0 Anglo-holandsko-austrijske trupe pod komandom vojvode od Marlboroa (Marlborough) i princa Eugena Savojskog pobedile su Francuze u bici kod Malplakea, poslednjoj velikoj bici u Ratu za \u0161pansko nasle\u0111e (1701-14).<\/p>\n<p>1773\u00a0 &#8211;\u00a0 Ubijen je \u0160\u0107epan Mali, la\u017eni ruski car Petar III koji se nametnuo Crnogorcima kao vladar. Tokom vladavine od 1767. izmirio je plemena, uveo sud, zapo\u010deo popis stanovni\u0161tva i imovine i po\u010deo da gradi puteve. Prema predanju ubio ga je sluga, mleta\u010dko-turski agent po nalogu skadarskog pa\u0161e.<\/p>\n<p>1830\u00a0 &#8211;\u00a0 Progla\u0161ena je republika Ekvador kao deo konfederacije Kolumbije.<\/p>\n<p>1855\u00a0 &#8211;\u00a0 Nakon jedanaest meseci opsade, britanske, francuske i turske trupe zauzele su Sevastopolj, najzna\u010dajniju rusku bazu u Crnom moru. Time je okon\u010dana najve\u0107a operacija u Krimskom ratu.<\/p>\n<p>1870\u00a0 &#8211;\u00a0 Kralj Sardinije Viktor Emanuel (Vittorio Emmanuele) napao je Papsku dr\u017eavu u Rimu, a 1871. preselio je svoju prestonicu u Rim i uselio se u palatu Kvirinal. Papa se povukao u Vatikan i od tada je njegov suverenitet ograni\u010den samo na vatikanske palate.<\/p>\n<p>1880\u00a0 &#8211;\u00a0 Ro\u0111en je srpski glumac Dobrica Milutinovi\u0107, prvak Drame nacionalnog teatra vi\u0161e od pola veka. Muzej pozori\u0161ne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije ustanovili su 1980. nagradu za \u017eivotno delo u oblasti glume koja je po njemu nazvana &#8220;Dobri\u010din prsten&#8221;.<\/p>\n<p>1883\u00a0 &#8211;\u00a0 Ro\u0111en je ruski revolucionar Grigorij Jevsejevi\u010d Zinovjev, jedan od bolj\u0161evi\u010dkih lidera i organizatora Oktobarske revolucije. Od 1919. do 1926. bio je predsednik Izvr\u0161nog komiteta Kominterne. Streljan je 1936. u Staljinovim \u010distkama.<\/p>\n<p>1885\u00a0 &#8211;\u00a0 Ro\u0111en je engleski pisac Dejvid Herbert Lorens (David, Lawrence), koji se smatra nosiocem duhovne opozicije viktorijanskim na\u010delima britanskog dru\u0161tva. Njegov roman &#8220;Ljubavnik ledi \u010cetrli&#8221; skandalizovao je puritansko britansko dru\u0161tvo i dugo bio zabranjivan u zemljama engleskog govornog podru\u010dja.<\/p>\n<p>1917 \u00a0&#8211;\u00a0 Ro\u0111en je filipinski dr\u017eavnik Ferdinand Markos (Marcos). Jedan od najpopularnijih predsednika Filipina kada je izabran 1965, zaveo je 1972, pre isteka drugog mandata, vanredno stanje i diktaturu u zemlji. Zba\u010den je sa vlasti 1986, a umro je 1989. u izbegli\u0161tvu na Havajima.<\/p>\n<p>1921\u00a0 &#8211;\u00a0 Osnovan je Jugoslovenski atletski savez.<\/p>\n<p>1922\u00a0 &#8211;\u00a0 Liga naroda je, uprkos protestima Arapa, potvrdila britanski mandat nad Palestinom.<\/p>\n<p>1971\u00a0 &#8211;\u00a0 Umro je ruski dr\u017eavnik Nikita Sergejevi\u010d Hru\u0161\u010dov, \u0161ef sovjetske Komunisti\u010dke partije od 1953. do 1964, koji je po\u010deo proces destaljinizacije u Sovjetskom Savezu. Potpisao je sa Josipom Brozom Titom 1955. Beogradsku i 1956. Moskovsku deklaraciju, kojima su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR-a posle perioda Informbiroa.<\/p>\n<p>1973 &#8211; U \u010cileu je u vojnom udaru ubijen predsednik \u010cilea Salvador Aljende (Allende), prvi levi\u010dar marksista izabran na izborima za \u0161efa dr\u017eave u zapadnoj hemisferi. Vlast je, uz podr\u0161ku SAD, preuzela vojna hunta na \u010delu sa Augustom Pino\u010deom, koji je vladao \u010cileom slede\u0107ih 17 godina. Prema zvani\u010dnom saop\u0161tenju, Aljende je izvr\u0161io samoubistvo odbijaju\u0107i da se preda pu\u010distima.<\/p>\n<p>1979\u00a0 &#8211;\u00a0 Tokom posete Moskvi, umro je angolski dr\u017eavnik i pesnik Agostinjo Neto (Agostinho), prvi predsednik Angole, predvodnik borbe za oslobo\u0111enje zemlje od portugalske kolonijalne vlasti, uspe\u0161no okon\u010dane 1975.<\/p>\n<p>1995\u00a0 &#8211;\u00a0 Hiljade ljudi demonstriralo je ulicama Pariza u znak protesta zbog obnavljanja francuskih nuklearnih proba u ju\u017enom Pacifiku.<\/p>\n<p>1997\u00a0 &#8211;\u00a0 \u0160koti su na referendumu prihvatili plan britanske laburisti\u010dke vlade za uspostavljanje parlamenta \u0160kotske, prvi put posle gotovo 300 godina.<\/p>\n<p>2000\u00a0 &#8211;\u00a0 Ruski i ameri\u010dki kosmonauti Jurij Malen\u010denko i Edvard Lu (Edward) uspe\u0161no su okon\u010dali \u0161esto\u010dasovni izlazak u otvoreni kosmos na Me\u0111unarodnoj kosmickoj stanici (MKS), nakon \u0161to su spojili dva bloka stanice sa ure\u0111ajem koji fiksira magnetsko polje zemlje.<\/p>\n<p>2001\u00a0 &#8211;\u00a0 U samoubila\u010dkom teroristi\u010dkom napadu otetim avionima na Svetski trgovinski centar u Njujorku i zgradu Pentagona u Va\u0161ingtonu, poginule su 2.752 osobe. Zgrada Pentagona je znatno o\u0161te\u0107ena, a dva tornja visine 410 metara u njujor\u0161koj poslovnoj \u010detvrti Menhetn su potpuno sru\u0161ena. Optu\u017eiv\u0161i Osamu Bin Ladena, lidera islamskih ekstremista koji se krio u Avganistanu, za organizovanje napada, SAD su 7. oktobra po\u010dele bombardovanje Avganistana.<\/p>\n<p>2004\u00a0 &#8211;\u00a0 U udesu gr\u010dkog vojnog helikoptera, nedaleko od Svete Gore, poginulo je 17 putnika i \u010dlanova posade, me\u0111u kojima i patrijarh aleksandrijski i sveafri\u010dki Petros.<\/p>\n<p>2007\u00a0 &#8211;\u00a0 Umro je legendarni d\u017eez klavijatursta i kompozitor D\u017eo Zavinul (Joe Zawinul) koji je svetsku slavu stekao sviraju\u0107i klavijature na albumima Majlsa Dejvisa, &#8220;Bitches Brew&#8221; i rok grupe &#8220;Veder Riport&#8221;, \u010diji je jedan od osniva\u010da.<\/p>\n<p>2009\u00a0 &#8211;\u00a0 Umro je ameri\u010dki televizijski i filmski scenarista Lari Gelbart (Larry) najpoznatiji po radu na hit seriji &#8220;M.A.C.H&#8221; i &#8220;Tutsi&#8221;. Dobitnik je nagrade Toni i Emi.<\/p>\n<p>2012\u00a0 &#8211;\u00a0 Ambasador u Libiji i jo\u0161 trojica Amerikanaca poginula su u napadu na ambasadu SAD u Bengaziju tokom protesta zbog niskobud\u017eetnog filma &#8220;Nevinost muslimana&#8221; u kojm se ismeva prorok Muhamed i za koji se pretpostavlja se da je produciran u SAD.<\/p>\n<p>2013\u00a0 &#8211;\u00a0 Nekoliko stotina hiljada ljudi uhvatilo se za ruke i formiralo ljudski lanac dug 400 kilometara od severa do juga Katalonije da bi time simboli\u010dno zatra\u017eilo nezavisnost za ovu severoisto\u010dnu \u0161pansku oblast.<\/p>\n<p>2013\u00a0 &#8211;\u00a0 Jedna tre\u0107ina hrane proizvedene u svetu propadne \u0161to je gubitak 750 milijardi dolara godi\u0161nje, navodi Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).<\/p>\n<p>2015\u00a0 &#8211;\u00a0 Vi\u0161e od 430.000 migranata i izbeglica je od po\u010detka 2015.\u00a0 godine pre\u0161lo Sredozemno more, a\u00a0 2.750 je izgubilo \u017eivot ili nestalo, saop\u0161tila je Me\u0111unarodna organizacija za migracije (IOM).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Beta<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>1962\u00a0 &#8211;\u00a0 Britanska pop grupa &#8220;Bitlsi&#8221; snimila je prvi singl &#8220;Love me do&#8221;. Producent D\u017eord\u017e Martin (George) smatraju\u0107i da bubnjar Ringo Star (Starr) nema dovoljno iskustva, zamenio ga je Endi Vajtom (Andy White). 1524\u00a0 &#8211;\u00a0 Ro\u0111en je francuski pisac Pjer de Ronsar (Pierre, Ronsard) najzna\u010dajniji pesnik renesansne pesni\u010dke \u0161kole &#8220;Plejada&#8221;, koja je izvr\u0161ila preokret u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":61787,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-61786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=61786"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61786\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/61787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=61786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=61786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=61786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}