{"id":62062,"date":"2019-09-17T11:20:00","date_gmt":"2019-09-17T09:20:00","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=62062"},"modified":"2019-09-17T11:20:00","modified_gmt":"2019-09-17T09:20:00","slug":"moze-da-vam-skrati-zivot-i-naskodi-zdravlju-sta-je-ultra-preradena-hrana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=62062","title":{"rendered":"Mo\u017ee da vam skrati \u017eivot i na\u0161kodi zdravlju: \u0160ta je ultra-prera\u0111ena hrana"},"content":{"rendered":"<p>Ultra-prera\u0111ena hrana povezana je sa lo\u0161im zdravljem i \u010dak preranom smr\u0107u \u2013 nau\u010dite kako da je prepoznate.<\/p>\n<p>Umete li da razlikujete minimalno prera\u0111enu od ultra-prera\u0111ene hrane? I da li to je va\u017eno?<\/p>\n<p>\u201ePrera\u0111enu hranu&#8221; prati lo\u0161a reputacija u poslednje vreme, nakon \u0161to su dve nove studije sprovedene u Francuskoj i \u0160paniji povezale ovu hranu sa lo\u0161im zdravljem, pa \u010dak i preranom smr\u0107u.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da ljudi koji u periodu od deset godina jedu vi\u0161e od \u010detiri porcije prera\u0111ene hrane dnevno, imaju 62 odsto ve\u0107e \u0161anse da umru ranije nego oni koji su jeli jednu porciju dnevno ili nisu jeli ultra-prera\u0111enu hranu.<\/p>\n<p>-Uvodi li Srbija GM hranu<\/p>\n<p>-\u0160ta sadr\u017ei hrana u Srbiji<\/p>\n<p>-Koliko jaja smemo da pojedemo<\/p>\n<p>Oni koji jedu ultra-prera\u0111enu hranu imaju ve\u0107e \u0161anse da do\u017eive sr\u010dani ili mo\u017edani udar.<\/p>\n<p>Ipak, u nekim zemljama, kao \u0161to je Velika Britanija, ljudi vi\u0161e od polovine kalorija unose preko ultra-prera\u0111ene hrane. Kako da prepoznamo najopasnije namirnice i popravimo na\u0161u ishranu?<\/p>\n<p>Kategorije<\/p>\n<p>Ponekad je te\u0161ko znati \u0161ta je \u0161ta: namirnice kao \u0161to su sir i sve\u017e hleb smatraju se prera\u0111evinama i mogu da predstavljaju isti rizik po zdravlje.<\/p>\n<p>Sistem klasifikacije hrane NOVA koju je osmislila \u0160kola javnog zdravlja sa brazilskog Univerziteta u Sao Paolu, deli hranu koju kupujemo u \u010detiri grupe.<\/p>\n<p>Kategorije variraju od neprera\u0111ene do ultra-prera\u0111ene hrane:<\/p>\n<p>Prva grupa: Neprera\u0111ena i minimalno prera\u0111ena hrana<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-62064\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/123-300x167.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"167\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/123-300x167.jpg 300w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/123.jpg 654w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>Ovo je hrana koja nije prera\u0111ena ili je minimalno prera\u0111ena pre nego \u0161to je unesena i koja je bogata hranljivim sastojcima kao \u0161to su vlakna, vitamini i minerali.<\/p>\n<p>U ovu kategoriju spadaju sve\u017ee vo\u0107e, povr\u0107e, ora\u0161asti plodovi, semenje, \u017eitarice, mahunarke, jestive semenke i prirodne \u017eivotinjske namirnice kao \u0161to su jaja, riba i mleko.<\/p>\n<p>Superhrana koja produ\u017eava \u017eivot<\/p>\n<p>Ru\u010dak za radnim stolom da ili ne<\/p>\n<p>Da li je zdravije biti vegan<\/p>\n<p>Minimalno prera\u0111ena hrana mo\u017ee biti su\u0161ena, mlevena, pe\u010dena, smrznuta, kuvana ili pasterizovana, ali ne sadr\u017ei dodate sastojke.<\/p>\n<p>Tu spada i smrznuto vo\u0107e i povr\u0107e, smrznuta riba, pasterizovano mleko, stopostotni vo\u0107ni sok, jogurt bez dodatog \u0161e\u0107era, za\u010dini i su\u0161eno bilje.<\/p>\n<p>Druga grupa: Prera\u0111eni kulinarski sastojci<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-62065\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/222-1-300x167.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"167\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/222-1-300x167.jpg 300w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/222-1.jpg 657w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>Prera\u0111eni kulinarski sastojci su ulja, masti kao \u0161to je puter, sir\u0107e, \u0161e\u0107eri i so.<\/p>\n<p>Ova hrana ne treba da se jede sama ili u velikim koli\u010dinama, ve\u0107 obi\u010dno sa hranom iz prve grupe.<\/p>\n<p>Tre\u0107a grupa: Prera\u0111evine<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-62066\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/333-300x157.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"157\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/333-300x157.jpg 300w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/333-390x205.jpg 390w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/333.jpg 655w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>Prera\u0111ena hrana su proizvodi obi\u010dno pravljeni me\u0161avinom sastojaka iz prve i druge grupe.<\/p>\n<p>Me\u0111u njih spadaju dimljena i usoljena mesa, sirevi, sve\u017e hleb, slanina, zasoljeni ili za\u0161e\u0107ereni ora\u0161asti plodovi, konzervisano vo\u0107e u sirupu, pivo i vino.<\/p>\n<p>Glavni cilj prerade je produ\u017eetak trajanja hrane ili pobolj\u0161anje njenog ukusa.<\/p>\n<p>\u010cetvrta grupa: Ultra-prera\u0111evine<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-62067\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/444-300x167.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"167\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/444-300x167.jpg 300w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/444.jpg 653w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>Da li znate \u0161ta jedete?<\/p>\n<p>Ultra-prera\u0111ena hrana obi\u010dno sadr\u017ei sastojke koje ne biste dodavali kad kuvate hranu u doma\u0107oj radinosti.<\/p>\n<p>Mo\u017eda ne\u0107ete prepoznati imena ovih sastojaka budu\u0107i da su mahom hemikalije, ve\u0161ta\u010dke boje, zasla\u0111iva\u010di i konzervansi.<\/p>\n<p>-Doru\u010dak \u201eglavu \u010duva\u201c, ka\u017ee nauka<\/p>\n<p>-Da li hrana mo\u017ee da pobolj\u0161a va\u0161 seksualni \u017eivot<\/p>\n<p>-Vegetarijancima i veganima \u010de\u0161\u0107e preti mo\u017edani udar<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107e konzumirana ultra-prera\u0111ena hrana u uobi\u010dajenoj ishrani ljudi koji \u017eive u razvijenom svetu su:<\/p>\n<p>industrijski proizveden hleb<\/p>\n<p>gotova hrana<\/p>\n<p>\u017eitarice za doru\u010dak<\/p>\n<p>kobasice i druge mesne prera\u0111evine<\/p>\n<p>konditorski proizvodi<\/p>\n<p>keks<\/p>\n<p>peciva, zemi\u010dke i torte<\/p>\n<p>industrijski proizveden pomfrit<\/p>\n<p>gazirana pi\u0107a, sokovi od vo\u0107a i \u0111usevi<\/p>\n<p>slane grickalice (uklju\u010duju\u0107i \u010dipseve)<\/p>\n<p>sosovi, dresinzi i mo\u010da<\/p>\n<p>konzervirana hrana kao \u0161to su kuvani pasulj i supe<\/p>\n<p>alternative mesu<\/p>\n<p>sojini derivati<\/p>\n<p>zamene za mle\u010dne proizvode<\/p>\n<p>Ume da bude nezgodno prepoznati hranu koja je ultra-prera\u0111ena &#8211; zato \u0161to u nekim slu\u010dajevima ista vrsta hrane mo\u017ee biti minimalno prera\u0111ena, prera\u0111ena ili ultra-prera\u0111ena &#8211; u zavisnosti od toga kako je pravljena.<\/p>\n<p>Na primer:<\/p>\n<p>Hleb pravljen od p\u0161eni\u010dnog bra\u0161na, vode, soli i kvasca je prera\u0111en &#8211; ali dodajte emulgatore ili ve\u0161ta\u010dke boje i on postaje ultra-prera\u0111en.<\/p>\n<p>Obi\u010dna ovsena ka\u0161a, kornflejks i p\u0161eni\u010dne pahuljice su minimalno prera\u0111eni &#8211; ali kad proizvo\u0111a\u010d doda \u0161e\u0107er, ve\u0161ta\u010dke ukuse ili boje, postaju ultra-prera\u0111ene.<\/p>\n<p>Obi\u010dan jogurt je minimalno prera\u0111en &#8211; ali dodajte zasla\u0111iva\u010de, konzervanse, stabilizatore ili ve\u0161ta\u010dku boju i on postaje ultra-prera\u0111en.<\/p>\n<p>Kad je hrana prera\u0111ena, studije pokazuju da mo\u017ee da ima malu hranljivu vrednost kad stigne do stomaka, ali mo\u017ee da uti\u010de na to kako telo kontroli\u0161e sitost &#8211; kapacitet za regulisanje ose\u0107anja gladi &#8211; i \u010dak ima negativan efekat na nivoe \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n<p>\u0160ta bi Entoni Bordejn klopao u Srbiji<\/p>\n<p>\u201eNije me povredilo \u0161to su mi rekli da sam debela\u201c<\/p>\n<p>To je zato \u0161to su svojstva biljaka ili \u017eivotinjskih \u0107elija originalnih namirnica izmenjena.<\/p>\n<p>Problemi nastaju kad ultra-prera\u0111ena hrana po\u010dne u va\u0161oj ishrani da zamenjuje neprera\u0111enu ili minimalno prera\u0111enu hranu koje sadr\u017ee vitalne hranljive sastojke.<\/p>\n<p>Na primer, u Velikoj Britaniji, neverovatnih 56 odsto kalorija koje pojede prose\u010dna osoba poti\u010de od ultra-prera\u0111ene hrane.<\/p>\n<p>5 na\u010dina da prepoznate ultra-prera\u0111enu hranu<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-62068\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/hhh-300x138.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"138\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/hhh-300x138.jpg 300w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/hhh.jpg 649w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>Uvek pro\u010ditajte etiketu: dug spisak sastojaka, naro\u010dito ako sadr\u017ei stvari koje se koriste samo kod hrane proizvedene u fabrici, mo\u017ee da uka\u017ee na to da hrana bude ultra-prera\u0111ena. Ona mo\u017ee da sadr\u017ei proizvode sa vi\u0161e od pet sastojaka, prema profesorki Majri Bes-Rostrolo, koautorki \u0161panske studije pomenute na po\u010detku.<\/p>\n<p>Neprepoznatljivi sastojci mogu da budu aditivi. Ve\u0107ina je bezbedna, ali obratite pa\u017enju jer se za neke od njih tvrdi da mogu da imaju negativne posledice.<\/p>\n<p>Obratite pa\u017enju na &#8216;semaforske&#8217; etikete koje ukazuju na to kolika proporcija proizvoda je pravljena od zasi\u0107enih masti, \u0161e\u0107era i soli: visoka (crvena), srednja (\u017euta) i niska (zelena).<\/p>\n<p>&#8216;Sve\u017ea hrana&#8217; sa dugim rokom trajanja mo\u017ee da uka\u017ee na prisustvo konzervansa. Neka hrana koja sadr\u017ei konzervanse, kao \u0161to je slanina (so i nitrati), nije &#8216;ultra-prera\u0111ena&#8217;. Me\u0111utim, slanina nije zdravija alternativa salami &#8211; koja je klasifikovana kao &#8216;ultra-prera\u0111ena&#8217; zato \u0161to ima vi\u0161e dodatih sastojaka i dodatno je bila prera\u0111ivana u fabrici. Tu ne spada ni dugotrajno mleko, koje je pasterizovano na ultra-visokoj temperaturi i ne sadr\u017ei konzervanse i stoga se ne klasifikuje kao ultra-prera\u0111ena, ve\u0107 minimalno prera\u0111ena hrana. \u010cuvajte se na etiketi konzervansa kao \u0161to su natrijum-benzoat, nitrat i sulfit, BHA i BHT.<\/p>\n<p>Obratite pa\u017enju na agresivni marketing i brendiranje. \u201eJeste li ikad videli marketin\u0161ke kampanje visokog profila za jabuke i kru\u0161ke? Ne bih rekla&#8221;, ka\u017ee profesorka Majra Bes-Rastrolo.<\/p>\n<p>Izvor:<strong>\u00a0<\/strong>BBS NEWS<\/p>\n<p>Getty Images<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ultra-prera\u0111ena hrana povezana je sa lo\u0161im zdravljem i \u010dak preranom smr\u0107u \u2013 nau\u010dite kako da je prepoznate. Umete li da razlikujete minimalno prera\u0111enu od ultra-prera\u0111ene hrane? I da li to je va\u017eno? \u201ePrera\u0111enu hranu&#8221; prati lo\u0161a reputacija u poslednje vreme, nakon \u0161to su dve nove studije sprovedene u Francuskoj i \u0160paniji povezale ovu hranu sa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":62063,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-62062","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/62062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=62062"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/62062\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/62063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=62062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=62062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=62062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}