{"id":62413,"date":"2019-09-25T11:08:52","date_gmt":"2019-09-25T09:08:52","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=62413"},"modified":"2019-09-25T11:08:52","modified_gmt":"2019-09-25T09:08:52","slug":"sta-novi-propisi-donose-pausalcima-a-sta-kompanijama-koje-ih-angazuju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=62413","title":{"rendered":"\u0160ta novi propisi donose PAU\u0160ALCIMA, a \u0161ta KOMPANIJAMA koje ih anga\u017euju?"},"content":{"rendered":"<p>Nova zakonska re\u0161enja, koja \u0107e od slede\u0107e godine obuhvatiti pau\u0161alce, done\u0107e s jedne strane poreske olak\u0161ice poslodavcima koji ih zaposle, umesto da ih anga\u017euju kao podizvo\u0111a\u010de, ali bi s druge strane mogla da daju previ\u0161e slobode poreskim inspektorima koji \u0107e odlu\u010divati o tome ko mo\u017ee da bude pau\u0161alac.<\/p>\n<p>Najavljene mere koje bi uskoro trebalo da se na\u0111u u skup\u0161tinskoj proceduri najvi\u0161e bi mogle da uti\u010du na &#8220;sre\u0111ivanje stanja&#8221; u IT sektoru, ali kako tvrde poznavaoci, promene bi mogle da osete i mnogi drugi sektori. Prakti\u010dno, na najve\u0107em udaru bi bile kompanije koje u poslu zna\u010dajno anga\u017euju agencije pau\u0161alce, a \u0161to im je kroz dosada\u0161nji poreski tretman, donosilo zna\u010dajne u\u0161tede.<\/p>\n<p>Sada je samo pitanje da li \u0107e im nove mere, odnosno poreski podsticaji za zapo\u0161ljavanje ljudi doneti benefite u odnosu na dosada\u0161nju mogu\u0107nost da anga\u017euju agenciju pau\u0161alca i koliki bi oni mogli da budu. A, ra\u010dunica pokazuje slede\u0107e &#8211; u\u0161teda poslodavca po jednom zaposlenom koji zara\u0111uje 80.000 dinara neto iznosila bi 35.280 dinara. Prakti\u010dno, na ovu platu ukupno poresko optere\u0107enje od 64 odsto danas je 50.400 dinara, a sa najavljenim poreskim oslobo\u0111enjem od 70 odsto to bi iznosilo 15.120 dinara.<\/p>\n<p>Jer podsetimo, izmenama Zakona o porezu na dohodak gra\u0111ana i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, najavljeno je da \u0107e kompanije koje budu zapo\u0161ljavale lica koja nisu bila u radnom odnosu tokom 2019. godine biti oslobo\u0111ene pla\u0107anja 70 odsto poreza na zarade i doprinosa za PIO za ta lica tokom 2020. godine, odnosno 65 odsto u 2021. i 60 odsto tokom 2022. godine.<\/p>\n<p>Programeri, dizajneri ili marketing stru\u010dnjaci, koji su me\u0111u najbrojnijim u ovoj kategoriji poreskih obveznika, imaju pau\u0161alne agencije i koji sara\u0111uju sa vi\u0161e klijenata, ne bi trebalo da budu u problemu. S druge strane, kompanije koje sara\u0111uju sa radnicima tako \u0161to ih anga\u017euju puno radno vreme, ali ih pla\u0107aju putem pau\u0161alne agencije, od 1. januara 2020. godine ne\u0107e mo\u0107i tako da posluju \u2013 ali \u0107e zato imati mogu\u0107nost da ih zaposle uz navedene poreske olak\u0161ice.<\/p>\n<p>Prema mi\u0161ljenju IT zajednice, u kojoj je veliki broj pau\u0161alaca, olak\u0161ice u trajanju od tri godine predstavljaju pozitivnu ta\u010dku novih predloga zakona, gde je poslodavcima omogu\u0107en prelazni period za ure\u0111enje radnih odnosa.<\/p>\n<p>&#8220;Ali &#8211; da li \u0107e taj period zaista trajati 3 godine u praksi? \u0160ta \u0107e se desiti ukoliko zaposleni \u017eeli da promeni posao, \u0161to je u dana\u0161nje vreme \u010dest slu\u010daj, zna\u010di li to da \u0107e samo kompanija koja je prva zaposlila preduzetnika ostvarivati olak\u0161ice? Ukoliko je to ta\u010dno, po proceni tr\u017ei\u0161ta za 6 meseci \u0107e i olak\u0161ice u IT industriji nestati&#8221;, ocenjuje u razgovoru za &#8220;Blic Biznis&#8221; Sofija Popara, osniva\u010d portala Pau\u0161al.rs, koja je bila i \u010dlan radne grupe za reformu pau\u0161alnog oporezivanja.<\/p>\n<p>Ona dodaje da, s druge strane, ne treba zanemariti ni ljude koji su trenutno u radnom odnosu i da li \u0107e oni slede\u0107e godine biti u poziciji da tra\u017ee novi posao, kada poslodavci vi\u0161e ne\u0107e za njih mo\u0107i da dobiju jednake povlastice.<\/p>\n<p>Koga \u0107e sve pogoditi izmene?<\/p>\n<p>A kako \u0107e dr\u017eava utvrditi da li je pau\u0161alac samo zamena za zaposlenog u nekoj ve\u0107oj kompaniji? Ministar finansija Sini\u0161a Mali je najavio da \u0107e to re\u0161iti uvo\u0111enjem Testa samostalnosti preduzetnika, koji \u0107e prakti\u010dno pokazati da li kompanija anga\u017euje pau\u0161alnu agenciju i na taj na\u010din umanjuje potrebu za zapo\u0161ljavanjem ljudi.<\/p>\n<p>&#8220;Va\u017ena grupa koju ovo mo\u017ee pogoditi su preduzetnici koji rade sa jednim inostranim klijentom. Ako \u0107e test izgledati kako neformalno ve\u0107 kru\u017ei zajednicom, oni \u0107e sasvim sigurno pasti. A ako njihov klijent nije zainteresovan da otvara svoje predstavni\u0161tvo u Srbiji, \u0161ta tim ljudima ostaje kao alternativa?&#8221;, pita se Sofija.<\/p>\n<p>Ona smatra da, osim ove grupe, test mo\u017ee pogoditi i preduzetnike koji nisu iz sfere IT-ja, na primer glumce koji rade jedan po jedan projekat koji dugo traje, kao \u0161to je snimanje serije. Tako\u0111e, izmene mogu nepovoljno da uti\u010du i na zanatlije, druge umetnike&#8230;<\/p>\n<p>&#8220;Ako Test samostalnosti ne bude pa\u017eljivo konstruisan tako da ima cilj kojem je namenjen, do\u0107i \u0107emo do toga da \u0107e mnogo slobode za odlu\u010divanje ostati poreskim inspektorima, a to je ne\u0161to na \u010dijem je smanjenju radna grupa za reformu pau\u0161alnog oporezivanja radila&#8221;, obja\u0161njava na\u0161a sagovornica.<\/p>\n<p>Test samostalnosti<\/p>\n<p>Test samostalnosti predstavlja set kriterijuma po kojima se odre\u0111uje na\u010din oporezivanja koji \u0107e &#8220;omogu\u0107iti svakom preduzetniku i kompaniji da proveri da li se odre\u0111eni prihod mo\u017ee kvalifikovati kao prihod preduzetnika od samostalne delatnosti ili kao drugi prihod fizi\u010dkog lica&#8221;. Tako \u0107e, recimo, konsultantski rad i dalje mo\u0107i da se fakturi\u0161e na isti na\u010din, ali \u0107e punopravno zapo\u0161ljavanje na pau\u0161alnu agenciju biti gotovo nemogu\u0107e.<\/p>\n<p>Prema do sada dostupnim podacima, ovaj test uklju\u010duje pitanja da li se u ugovoru o anga\u017eovanju preduzetnika nalaze elementi kao \u0161to su definisano radno vreme, pravo na godi\u0161nji odmor, oprema i prostor za rad, a razmatra\u0107e se i du\u017eina anga\u017emana, procenat prihoda koje preduzetnik ostvaruje od jednog klijenta i drugi elementi.<\/p>\n<p>Ko mo\u017ee biti pau\u0161alac?<\/p>\n<p>Preduzetnici se kod nas najradije opredeljuju za status pau\u0161alnog poreskog obveznika, jer ih to spa\u0161ava obimne papirologije i administriranja. Najvi\u0161e pau\u0161alaca ima me\u0111u taksistima &#8211; 11.322, slede advokati &#8211; 10.064, pa ra\u010dunarsko programiranje &#8211; 8.071. Slede\u0107i su frizerski, od\u00adnosno kozmeti\u010dki saloni &#8211; 6.964, te razni konsultanti sa 5.565.<\/p>\n<p>U zakonu su ta\u010dno nabrojane i delatnosti koje ne mogu biti pau\u0161alne. To su ra\u010dunovodstvene i knjigovodstvene agencije, zatim poslovi revizije, poreskog savetovanja, reklamiranja i istra\u017eivanja tr\u017ei\u0161ta, trgovine na veliko i malo, restorani i hoteli, finansijsko posredovanje i aktivnosti vezane za nekretnine. Pau\u0161alno se ne mo\u017ee oporezovati ni preduzetnik \u010diji promet prelazi 6 miliona dinara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Blic<\/p>\n<p>Foto: PROMO<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nova zakonska re\u0161enja, koja \u0107e od slede\u0107e godine obuhvatiti pau\u0161alce, done\u0107e s jedne strane poreske olak\u0161ice poslodavcima koji ih zaposle, umesto da ih anga\u017euju kao podizvo\u0111a\u010de, ali bi s druge strane mogla da daju previ\u0161e slobode poreskim inspektorima koji \u0107e odlu\u010divati o tome ko mo\u017ee da bude pau\u0161alac. Najavljene mere koje bi uskoro trebalo da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":62414,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-62413","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/62413","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=62413"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/62413\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/62414"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=62413"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=62413"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=62413"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}