{"id":63242,"date":"2019-10-08T11:13:49","date_gmt":"2019-10-08T09:13:49","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=63242"},"modified":"2019-10-08T11:13:49","modified_gmt":"2019-10-08T09:13:49","slug":"terapija-maticnim-celijama-nije-magija-vec-lek-i-za-najteza-oboljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=63242","title":{"rendered":"TERAPIJA MATI\u010cNIM \u0106ELIJAMA: Nije magija, ve\u0107 lek i za najte\u017ea oboljenja"},"content":{"rendered":"<p>Najbolje ih je uzimati direktno iz krvi pacijenta, zatim iz masnog tkiva (tu je prakti\u010dno svaka masna \u0107elija ujedno i mati\u010dna)<\/p>\n<p>\u010cINI nam se da je, obi\u010dnim smrtnicima, do pre izvesnog vremena, ne u tako dalekoj pro\u0161losti, terapija mati\u010dnim \u0107elijama potpadala pod domen imaginacije i, pri samoj pomisli na nju, u glavi bi po\u010deo da nam se odvija mini-film nau\u010dnofantasti\u010dnog \u017eanra. Onda kao da smo se, ba\u0161 poput filmske scene, probudili, i shvatili da je ovaj na\u010din le\u010denja postao realnost. Novope\u010dene majke sve masovnije su po\u010dele da, odmah po poro\u0111aju, vade mati\u010dne \u0107elije iz krvi pup\u010danika, veruju\u0107i da \u0107e ba\u0161 one pomo\u0107i njihovom detetu u le\u010denju tokom \u017eivota, kad mu budu bile najpotrebnije. Potom je javnost, nedavno, uzdrmala afera &#8220;Kriosejv&#8221;, jedne od najve\u0107ih privatnih banaka mati\u010dnih \u0107elija u Evropi, koja je izgubila dozvolu za rad zbog kr\u0161enja \u0161vajcarskog zakona o transplantaciji (mati\u010dne \u0107elije transportovane su u Poljsku, bez znanja korisnika). U banci je bilo i mati\u010dnih \u0107elija gra\u0111ana na\u0161e zemlje. O ovoj, slobodno mo\u017eemo re\u0107i goru\u0107oj, temi, razgovarali smo sa dr Zoranom Milankovim, doktorom stomatologije, spec. oralne hirurgije. Interesantno je to da je bio \u010dlan tima doma\u0107ih nau\u010dnika, uz jednog iz Indije, koji je prvi u svetu dokazao da mati\u010dne \u0107elije mogu da deluju na bolesne \u0107elije. Me\u0111utim, rad objavljen u januaru 2017. godine, u \u010dasopisu Nova stem cell journal, pro\u0161ao je relativno nezapa\u017eeno, iako je re\u010d o inovativnoj metodi i veoma zna\u010dajnom otkri\u0107u do kog se do\u0161lo. No, to je \u010desto sudbina nau\u010dnika i velikih otkri\u0107a.<\/p>\n<p>S obzirom na to da je Milankov i saradnik na izbornom predmetu za regenerativnu medicinu Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, kao i da ima veliko iskustvo u ovom na\u010dinu le\u010denja, pitali smo ga koliko su ljudi u Srbiji upoznati sa zna\u010dajem i mogu\u0107nostima primene mati\u010dnih \u0107elija:<\/p>\n<p>Skromne informacije koje su dostupne &#8220;obi\u010dnim&#8221; ljudima vezane su, uglavnom, za reklamne natpise i pamflete, gde se promovi\u0161u usluge odre\u0111enih firmi, koje se bave prikupljanjem mati\u010dnih \u0107elija iz pup\u010danika, zubne pulpe i sli\u010dno, u cilju njihovog zamrzavanja na \u2013196 stepeni, uz eventualnu kasniju mogu\u0107nost kultivacije i primene u stanjima nekih te\u0161kih oboljenja. Me\u0111utim, mati\u010dne \u0107elije poseduje svaki \u010dovek u vi\u0161e tkiva, po\u010dev\u0161i od krvi. One su, u smislu nauke, potpuno suprotne trgovini.<\/p>\n<p>Kome najvi\u0161e mo\u017ee pomo\u0107i ovakvo le\u010denje?<\/p>\n<p>Mati\u010dne \u0107elije se danas koriste i u kozmetici, u vidu PRP (plazma oboga\u0107ena trombocitima) i PRF (trombocitima oboga\u0107en fibrin) pripravaka, sa time da PRP i PRF jesu odvojeni supstrati krvi i nemaju direktne veze sa mati\u010dnim \u0107elijama, ve\u0107 se koristi \u201cbuffy coat\u201d koji ih sadr\u017ei, a dobija se iz iste krvi centrifugiranjem.<\/p>\n<p>Ali i u ozbiljnim rekonstruktivnim ortopedskim zahvatima, kod fraktura, povreda, za rekonstrukcije zglobnih hrskavica, kao i za regeneraciju nervnih tkiva, u stomatologiji, oftalmologiji&#8230; Primena je zaista mnogo \u0161iroka. Kada ukucate u &#8220;guglu&#8221; pojam stem cell dobi\u0107ete oko 280 miliona rezultata. Napominjem da se u regenerativnoj medicini nau\u010dnici nikako ne bave trgovinom i molim da se ta dva pojma ne me\u0161aju. Mi se ne bavimo deponovanjem mati\u010dnih \u0107elija, ve\u0107 nau\u010dno- istra\u017eiva\u010dkim radom i medicinskom primenom mati\u010dnih tkiva u vidu autologih transplantata (poti\u010du iz jedinke kojoj se presa\u0111uje sa jednog na drugo mesto, kao \u0161to je slu\u010daj kod ko\u017ee) iz krvi, masnog tkiva i ko\u0161tane sr\u017ei. Na\u010din uzimanja mati\u010dnih \u0107elija u hirurgiji se zove harvesting, odnosno berba \u0107elija.<\/p>\n<p>Prvi radovi, odnosno primene adipocita (za koje se tada nije znalo da su u to ustvari mati\u010dne \u0107elije), de\u0161avale su se na univerzitetu u Beogradu, na Stomatolo\u0161kom fakultetu, na oralnoj hirurgiji. Tamo je kod ekstrakcije zuba sa komplkacijom otvaranja sinusa, gornjovili\u010dne \u0161upljine, po\u010dela da se primenjuje jedna neuobi\u010dajena tehnika. Takozvano Corpus adiposum buccae, masno tkivo iz obraza pacijenta, postavljalo se u otvor sinusne oroantralne komunikacije (nastaju ekstrakcijama zuba gornje vilice, kao komplikacija tokom intervencije). Ovo je rezultiralo i oko\u0161tavanjem, odnosno transformacijom masnog tkiva u ko\u0161tano.<\/p>\n<p>Koji je najefikasniji i najbezbedniji na\u010din uzimanja mati\u010dnih \u0107elija?<\/p>\n<p>Postoje intra i ekstraoperativne metode harvestinga, branja mati\u010dnih \u0107elija. Najbolji na\u010din je da se uzimaju direktno iz krvi pacijenta, gde postoje u malom procentu. Zatim iz masnog tkiva, gde je prakti\u010dno svaka masna \u0107elija ujedno i mati\u010dna. Za potrebe hitnog prikupljanja mati\u010dnih \u0107elija uzima se punktat ko\u0161tane sr\u017ei, intraoperativno, iz ilija\u010dne kosti (deo karli\u010dne) ili iz tibije (cevanice).<\/p>\n<p>\u0160ta je to \u0161to odre\u0111uje njihov kvalitet i mogu\u0107nost primene? Postoje li ograni\u010denja, poput starosne dobi, zdravstvenog stanja, genetskog nasle\u0111a koja su\u017eavaju ili ne dozvoljavaju mogu\u0107nost uzimanja i kori\u0161\u0107enja takvog uzorka?<\/p>\n<p>Po\u0161to se radi o autologom transplantatu, tj. pacijent je sam sebi donor, ograni\u010denja u tom smislu nema, jer \u010dovek ne mo\u017ee sam sebe da zarazi ili da u\u010dini imuni odgovor. Mogu\u0107e je koristiti mati\u010dne \u0107elije blizanaca, kao jednu vrstu autologog transplantata, me\u0111utim, i tu postoje neke imunolo\u0161ke digresije, u smislu kontakata sa antigenskim strukturama, transfuzije i sli\u010dno. Mati\u010dne \u0107elije se vade iz ko\u0161tane sr\u017ei, pa se u specijalnom ure\u0111aju izoluju i koncentri\u0161u, a potom stimuli\u0161u. Tako pripremljeni supstrakt daje se u cerebrospinalni (mo\u017edanoki\u010dmeni) likvor. Na taj na\u010din aktivirane mati\u010dne \u0107elije dospeju direktno u mozak i tamo aktiviraju uspavane \u0107elije. Tako se uspostavlja ja\u010di kontakt izme\u0111u nervnih struktura u mozgu i omogu\u0107ava se bolje preno\u0161enje impulsa. Terapija mati\u010dnim \u0107elijama nije magija i mi ne \u010dinimo \u010duda, nego je to na\u010din le\u010denja koji, u zavisnosti od mnogobrojnih faktora, bude manje ili vi\u0161e uspe\u0161an.<\/p>\n<p><i>HELA (kancerogene) \u0107elije izmenjene u zdrave fibroblaste, Foto: Privatna arhiva<\/i><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-63245\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/1-300x153.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"153\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/1-300x153.jpg 300w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/1.jpg 621w\" sizes=\"auto, (max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/p>\n<p>DELUJE I NA AUTIZAM<\/p>\n<p>DA li ste primenjivali le\u010denje mati\u010dnim \u0107elijama? U kojim slu\u010dajevima?<\/p>\n<p>Primenjujem pri implantologiji, oralnohirur\u0161kim intervencijama i u menad\u017ementu mekih tkiva. Prof. dr Du\u0161an Mari\u0107, moj kolega i saradnik, glavni osniva\u010d katedre za regenerativnu medicinu Univerziteta u Novom Sadu, koristi mati\u010dne \u0107elije u le\u010denju ortopedskih pacijenata, ali i u svrhu le\u010denja neurolo\u0161kih oboljenja. Izme\u0111u ostalih, operisao je i \u010detvorogodi\u0161njeg Lukasa Arabad\u017ei\u0107a iz Amerike, koji boluje od autizma. Mali\u0161an je po\u010deo da komunicira sa roditeljima nakon \u0161to je pro\u0161ao tri terapije mati\u010dnim \u0107elijama u Novom Sadu.<\/p>\n<p>BISERI SRBIJE<\/p>\n<p>ZA\u0160TO je va\u0161 rad objavljen u \u010dasopisu Nova stem cell journal pro\u0161ao relativno nezapa\u017eeno? Zna\u010di li to da javnost nije dovoljno zainteresovana za otkri\u0107e koje mo\u017ee da stavi ta\u010dku na, za sada neizle\u010divu, borbu sa kancerom ili je u pitanju ne\u0161to drugo?<\/p>\n<p>Imamo mlade ljude koji u nau\u010dnom svetu, polju matematike, hemije, robotike, osvajaju zlatne medalje i to konstantno. Oni su biseri koji krase Srbiju, ali odlaze iz zemlje jer se u na\u0161im medijima, nezaslu\u017eeno, politici pridaje ve\u0107i zna\u010daj. Zbog toga je na\u0161a nauka u padu na svetskim listama, iako imamo uspeha kada je re\u010d o prekidima ki\u010dmene mo\u017edine. Do sada je 12 pacijenata uz pomo\u0107 mati\u010dnih \u0107elija stalo na noge. Nama ne treba propaganda u smislu pove\u0107anja produktivnosti i obima posla, ve\u0107 nam je neophodna medijska podr\u0161ka kako bi se mladi motivisali da \u0161ire ljubav prema nauci i iznalaze re\u0161enja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Ve\u010dernje novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najbolje ih je uzimati direktno iz krvi pacijenta, zatim iz masnog tkiva (tu je prakti\u010dno svaka masna \u0107elija ujedno i mati\u010dna) \u010cINI nam se da je, obi\u010dnim smrtnicima, do pre izvesnog vremena, ne u tako dalekoj pro\u0161losti, terapija mati\u010dnim \u0107elijama potpadala pod domen imaginacije i, pri samoj pomisli na nju, u glavi bi po\u010deo da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":63243,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-63242","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/63242","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=63242"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/63242\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/63243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=63242"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=63242"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=63242"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}