{"id":64503,"date":"2019-10-30T18:35:41","date_gmt":"2019-10-30T17:35:41","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=64503"},"modified":"2019-10-30T18:38:06","modified_gmt":"2019-10-30T17:38:06","slug":"lavic-bosna-pod-terorom-etnopolitike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=64503","title":{"rendered":"Lavi\u0107: Bosna pod terorom etnopolitike"},"content":{"rendered":"
\n

U raspravi o bosanskoj naciji-dr\u017eavi (ili bosanskohercegova\u010dkoj dr\u017eavi-naciji) treba posebno paziti da se ovaj pojam ne izjedna\u010di sa etnijom ili ne reducira na etni\u010dko-religijsku grupu.<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\n

Pi\u0161e: prof. dr. Senadin Lavi\u0107<\/strong><\/p>\n

Dugo, odve\u0107 dugo traje epoha poricanja bosanskog identiteta. Ona se primarno raspoznaje na semioti\u010dkoj ravni potiranja svakog semioti\u010dkog sistema bosanskih znakova. Potpuno potiskivanje i negacija bosanskog semioti\u010dkog sistema provodi se kroz kulturu, obrazovanje i politiku koja planski isklju\u010duje znak Bosne i mogu\u0107nost bosanske semiotike. Kako je, ustvari, postalo mogu\u0107e da govor o bosanstvu izaziva brojne agresivne i konfuzne stavove u dana\u0161njoj Bosni i Hercegovini? Kako je semiotika postala pot\u010dinjena politici hegemonije? Bosanstvo se demonizira kao bauk koji etnopolitika i poluobrazovanost prokazuju i smatraju izdajom \u201cplemenskih\u201d svetinja. Istovremeno, skrivaju se bosanski prostori znanja i svijesti, a naturaju se antibosanska i orijentaliziraju\u0107a autodestruktivna poricanja i povijesni plagijati o porijeklu. \u0160irom etno-religijske palanke \u0161iri se strah od \u201cbosanskih heretika\u201d i skriva se racionalan govor o jednoj tako va\u017enoj temi za sve gra\u0111ane Bosne i Hercegovine. \u010cini se da je namjera ovoga nasrtaja na bosanstvo da zbuni javnost i zamuti pristup pitanju bosanske nacije i njezinog specifi\u010dnog identiteta!<\/p>\n

Projektirano se \u017eeli dezavuirati bilo kakav govor o sekularnoj gra\u0111anskoj Bosni kao ne\u0161to potpuno besmisleno. U ovome se prepoznaje autoritarni karakter onih koji unaprijed negiraju bilo kakvu mogu\u0107nost osloba\u0111anja bosanske dr\u017eave od entopolitike i \u0161ovinizma. Pritom, zaboravlja se da gra\u0111anska dr\u017eava stoji iznad povr\u0161nih partijskih ideologija, usmjerenja, lidera i njihovih glasnogovornika i halucinacija naivnih neznalica.<\/p>\n

U liberalnoj tradiciji Evrope oblikovanje nacija zapo\u010dinje kao proces jasnog odvajanja dr\u017eave od Crkve i uspostavljanja sekularnog dru\u0161tva. Potrebno je podsjetiti da u politi\u010dko-pravnom poretku s aspekta gra\u0111anskih prava (lat. ius civilis) svaki \u010dovjek, koji je pripadnik odre\u0111ene politi\u010dko-pravne zajednice ili dr\u017eave, ima neotu\u0111iva prava \u010dovjeka-gra\u0111anina u svojoj dr\u017eavi. Ta prava se u \u0161irem smislu onda poistovje\u0107uju s cjelinom ljudskih prava. U spisak ljudskih prava mo\u017ee se, izme\u0111u ostalog, navesti: pravo na slobodu govora, pravo na udru\u017eivanje, pravo na dostupnost javnih slu\u017ebi, pravo na proteste, pravo na politi\u010dko biranje itd. Francuska Deklaracija o pravima \u010dovjeka i gra\u0111anina (1789) navodi popis klasi\u010dnih prava gra\u0111anina, naprimjer: pravo u\u010de\u0161\u0107a u dono\u0161enju zakona, jednakost pred zakonom, jednaka dostupnost javnih slu\u017ebi, sloboda vjere, misli i govora, za\u0161tita osobe od nezakonita uhi\u0107enja i dr. Generalna skup\u0161tina Organizacije Ujedinjenin Nacija prihvatila je 1949. Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima, koja je bitno uticala na internacionalnu ili me\u0111udr\u017eavnu za\u0161titu tih prava. Na osnovu ideje gra\u0111anskih i ljudskih prava svaki gra\u0111anin odre\u0111ene dr\u017eave ima neotu\u0111ivo pravo i slobodu da racionalno govori, razgovara i misli o svakom mogu\u0107em pitanju ljudskog \u017eivota.<\/p>\n

Apsolutno je neprihvatljivo da predstavnici pravosudnih institucija, politi\u010dkih partija, policijskih slu\u017ebi, propagandnih manipulatora, medijskih struktura ili religijskih institucija onemogu\u0107avaju taj govor i unaprijed ga progla\u0161avaju besmislenim. Na taj na\u010din se pokazuje na kojoj razni komunikacije i razumijevanja dana\u0161njeg povijesno-politi\u010dkog stanja Bosne nalaze se djelatnici u tim institucijama i slu\u017ebama.<\/p>\n

U Evropi je u 16. stolje\u0107u nacionalni osje\u0107aj prvo razvijen u Engleskoj povodom odvajanja britanske krune i crkve od papinskog autoriteta, u vrijeme Henrika VIII koji je progla\u0161en poglavarem Crkve, a ne vi\u0161e papa. Henrikovom Uredbom o prvenstvu (Act of Supremacy) iz 1534. godine engleski vladar\/suveren jeste \u201cjedini vrhovni poglavar na zemlji Engleske crkve, nazivane Ecclesia Anglicana\u201d. Istovremeno, rimski biskup (to jest papa) ne posjeduje \u201cni\u0161ta ve\u0107e ovlasti u Engleskoj, nego \u0161to ih ima bilo koji drugi strani biskup.\u201d Tako je do\u0161lo do odvajanja od Rima. Iz toga procesa je u 17. stolje\u0107u razvijen poseban unutarnji osje\u0107aj zajedni\u010dke pripadnosti nacionalnoj ideji i osje\u0107anje gra\u0111anskog nacionalnog ponosa. Rije\u010d nation postala je sinonim s rije\u010dju people! Engleska je bila prva ili provro\u0111ena nacija u Evropi. Za njom je slijedila Francuska s bur\u017eoaskom revolucijom 1789. u kojoj je nova klasa kapitalista ili bur\u017euja preuzela vlast, dr\u017eavu i resurse od feudalnog monarhijskog sloja kao nosioca poretka i tako otvorila epohu nacionalizma u \u010dijem je osnovu bio kapitalisti\u010dki ekonomski poredak. Kapitalizam ili novouspostavljena vlast kapitalista stvara od nacije instrument organiziranja poretka dr\u017eavne vlasti i faktor povijesne integracije, a sama dr\u017eava je sredstvo za ostvarenje mo\u0107i kapitaliste i njegove klase. To je bur\u017eoaska dr\u017eava u kojoj se prepoznaje lukavstvo kapitalista da stvore novu epohu u kojoj \u0107e preko ideologije nacionalizma vladati dr\u017eavom koja im treba osigurati okvir za kapital u naj\u0161irem smislu rije\u010di.<\/p>\n

U raspravi o bosanskoj naciji-dr\u017eavi (ili bosanskohercegova\u010dkoj dr\u017eavi-naciji) treba posebno paziti da se ovaj pojam ne izjedna\u010di sa etnijom ili ne reducira na etni\u010dko-religijsku grupu. U tome se po\u0161tuje neophodna distinkcija izme\u0111u ethnosa i demosa! U okviru etnopolitike nacija je definirana samo i jedino kao \u201cetni\u010dka nacija\u201d, a ne gra\u0111anska ili dr\u017eavljanska nacija. Etnopolitika i biopolitika manipuliraju gra\u0111anima ili dr\u017eavljanima Bosne i Hercegovine, pretvaraju\u0107i ih u objekte potro\u0161enih ahistorijskih konspiracija iz 19. stolje\u0107a. Samo se danas u Bosni neprestano gra\u0111ani dr\u017eave svode na \u201ctri naroda\u201d, \u201ctri kulture\u201d, \u201ctri religije\u201d i tome sli\u010dno kao da oni ni\u0161ta drugo nemaju u svome postojanju osim patologije etni\u010dke razlike! To nam govori da je na prostoru biv\u0161e jugoslavenske dr\u017eave ostao dominantan obrazac razumijevanja nacionalnog pitanja kao pitanja razlikovanja kulturno-religijskih formi u kojem se narodna grupa pokazuje kao dominantan povijesni oblik politi\u010dke kulture, uzdignut do svetinje i iznad svega pojedina\u010dnog, individualnog, konkretnog ljudskog. To se u Bosni prepoznaje kroz koncept \u201ckonstitutivnih naroda\u201d. U njemu se pokazuje jezgra etnopolitike koja hipostazira kolektivisti\u010dki politi\u010dki mentalitet kao jedini mogu\u0107i, a rigidno odstranjuje gra\u0111anski poredak u kojem vrijedi ideal gra\u0111anina sa svojim pravima i slobodama. Kada etnopolitika tuma\u010di koncept \u201ckonstitutivnosti naroda\u201d onda se radi o su\u0161tinskoj negaciji suvereniteta Dr\u017eave Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

U etnopoliti\u010dkoj interpretaciji, koja by the way va\u017ei samo u dijelovima Bosne, etni\u010dke grupe ili narodi predstavljaju se kao suvereni! \u201cEtni\u010dka konstitutivnost\u201d ili \u201ckonstitutivnost naroda\u201d negira suverenitet dr\u017eave Bosne i Hercegovine i potiskuje ravnopravnost gra\u0111ana na svakom dijelu Bosne i Hercegoivne. U etnopoliti\u010dkoj interperetaciji \u201ckonstitutivnost\u201d se svodi na borbu oko teritorija, njezin cilj je teritorijaliziranje i podjela Bosne na religijsko-etni\u010dke oblasti. Iza famozne naracije o \u201cnarodnoj volji\u201d stoji interes politi\u010dkih oligarhija koje su se uzdigle nad dr\u017eavom i koriste je za vlastite ambicije. Zato oni poku\u0161avaju od etnije napraviti prirodnu kategoriju, te sakriti \u010dinjenicu da su i etnija i nacija povijesno-kulturne i povijesno-politi\u010dke tvorevine, izmi\u0161ljotine, izumi ili konstrukti u kojima se montiraju la\u017ene povijesne naracije o porijeklu i velikom pedigreu narodnih grupa.<\/p>\n

Agresivna etnopolitika na Balkanu ne priznaje primat gra\u0111anina. Ona ne \u017eeli prihvatiti da pojmovi narod i gra\u0111anin nisu suprotstavljeni i neuporedivi pojmovi. U njihovom semanti\u010dkom polju radi se o liberalno-demokratskoj i etnopoliti\u010dkoj konfrontaciji dr\u017eavljansko-gra\u0111anske i \u201cetni\u010dke\u201d nacije. Licemjerno banaliziranje gra\u0111anina, dezavuira ga kao pravnu bezna\u010dajnost, svodi ga na gre\u0161ku i \u201cizdajnika\u201d, ali zato preferira \u201ckonstitutivni narod\u201d i kolektivisti\u010dki duh u politici. Narodna grupa je izvor smisla \u017eivota, a time i svakog prava \u2013 narod daje smisao pojmu \u201cgra\u0111anstvo\u201d i pojmu \u201cpravo\u201d! Na tome se temelji svaka kolektivisti\u010dka politika pa i etnopolitika. To je sr\u017e cjelokupne balkanske etnoplitike.<\/p>\n

Uvijek treba podsje\u0107ati gra\u0111ane da je nacija \u201cizma\u0161tana\u201d ili \u201czami\u0161ljena zajednica\u201d, to jeste: ona je imagined community kako ka\u017ee B. Anderson, koja sebe u jednom trenutku po\u010dinje do\u017eivljavati kao homogenu politi\u010dku zajednicu. To je postalo gotovo samorazumljivo. Slijede\u0107i Gellnerovu pretpostavku da nacionalizam ne dovodi nacije do samosvijesti, nego izmi\u0161lja nacije \u201condje gdje one ne postoje\u201d, priznajemo ulogu nacionalizma kao politi\u010dke ideologije zaslu\u017ene za proces \u201cstvaranja nacija\u201d. Tako dr\u017eava-nacija nastaje time \u0161to nacionalizam kroz ideologe-propagatore-utemeljitelje oblikuje nacionalnu svijest i usmjerava je pod krov nacije. Ne pojavljuje se nacija sama od sebe, kao neka biolo\u0161ka forma, ona je \u010disti povijesno-politi\u010dki konstrukt grupe propagatora, rodoljuba i sljedbenika. E. Gellner je razvio argumentaciju da je nacionalizam djelatnost izumljivanja nacije \u2013 nacionalizam, dakle, stvara nacije. Time je uzdrmana predstava o primordijalnom \u201cstanju nacije\u201d ili, drugim rije\u010dima, njezinom trajanju od pamtivijeka. Znanstvenici su tek oko 1960-ih po\u010deli da se ozbiljnije bave prou\u010davanjem fenomena nacionalizma. Ernest Gellner o tome ka\u017ee: \u201c Iako je istraz\u030civanje nacionalizma zapoc\u030celo vec\u0301 u 19. stoljec\u0301u, o sistemskom i intenzivnom istraz\u030civanju moz\u030ce se govoriti tek nakon Drugoga svjetskog rata, pos\u030cto je poc\u030ceo proces oblikovanja nacija u trec\u0301em svijetu. Kolaps komunistic\u030ckih vladavinskih poredaka u Europi i obnova nacionalizama ponovno su, dakako, potaknuli i znanstveni interes za nacionalizam.\u201d<\/p>\n

O\u010digledan proma\u0161aj internacionalne zajednice u Bosni i Hercegovini ogleda se u spornoj podr\u0161ci etnopoliti\u010dkom diskursu i etni\u010dko-religijskom politi\u010dkom organiziranju. Naravno, ostaje otvoreno pitanje da li se radi o slu\u010dajnoj podr\u0161ci \u201cplemenskoj politici\u201d. Internacionalna zajednica je \u201cnaivno\u201d podr\u017eavala etnopolitiku u Bosni kao da je to spasonosni model politi\u010dkog \u017eivota za njezine gr\u0111ane koji su iza\u0161li iz ratne apokalipse koju su upravo etnopolitika i velikodr\u017eavni hegemonizam organizirali na tlu nestale SFRJ. Bosna i prostor biv\u0161e jugoslavenske dr\u017eave sa retardiranom nacionalisti\u010dkom etnoplitikom i kontinuiranim konfliktom, \u017eigosani kao opasno \u201cbure baruta\u201d koje mo\u017ee eksplodirati svakog \u010dasa, postaju popri\u0161te razra\u010dunavanja, nadmetanja, sudaranja i konkurencije za najmo\u0107nije igra\u010de savremenog svijeta u prvim decenijam 21. stolje\u0107a. U toj konstelaciji krvolo\u010dni hegemonijski nacionalizam na Balkanu dijelom slu\u017ei kao prostor izmje\u0161tenog evropskog u\u017easa u kojem se odvijaju okr\u0161aji \u201cvelikih sila\u201d, dok malobrojni ju\u017enoslavenski narodi u isto vrijeme jedni druge manijakalno istrebljuju, ru\u0161e bogomolje, protjeruju stanovni\u0161tvo, prave masovne zlo\u010dine, razaraju gradove, preimenuju etni\u010dki homogene i \u010diste prostore… Istovremeno Bosna postaje \u201crefugium\u201d za migrante pred kapijom Evropske unije \u010diju granicu odano \u010duva policija dr\u017eave Hrvatske.<\/p>\n

Postoje narodne grupe, etni\u010dke grupe, etnije koje sebe vole zvati nacijama. To je njihov subjektivni osje\u0107aj, emotivna potreba i mogu\u0107nost. One tako svoju kulturnu formu prezentiraju kao naciju. Ali, one nisu poslo\u017eene u internacionalni poredak kao nacije! Etnije nisu nacije! Dana\u0161nji svjetski poredak je politi\u010dko-pravni poredak Ujedinjenih nacija u kojem je Bosna i Hercegovina 177. \u010dlanica. Time je omogu\u0107ena dr\u017eavljanska bosanskohercegova\u010dka nacionalnost ili pripadnost gra\u0111ansko-dr\u017eavljanskom identitetu Bosne. Postoje interpretacije nacije koje su proiza\u0161le iz \u0161kola primordijalizma i etnicizma, ali one pojam nacije i njegovo moderno semanti\u010dko odre\u0111enje ne razumiju u politi\u010dko-pravnom smislu dana\u0161njice, ve\u0107 neodgovorno preokre\u0107u etniju u naciju i kao takvu transponiraju u daleku pro\u0161lost, pa govore o \u201cstarim nacijama\u201d, \u201cpravim nacijama\u201d, \u201cvelikim nacijama\u201d i tome sli\u010dno. U dana\u0161njim teorijama o naciji polazimo od Karla Deutscha i Ernesta Gellnera koji su potpuno odbacili ove sporne interpretacije i razvili modernisti\u010dki pristup. Pitanje je danas jednostavno: za\u0161to bi neko morao pristati na etni\u010dko-religijski model nacije ili obrazac nacije koja se razvija na religiji, ako su dana\u0161nje dr\u017eave i dru\u0161tva sasvim multietni\u010dka? Da li to zna\u010di da moramo pristati na iskorjenjivanje druga\u010dijih etni\u010dkih grupa iz na\u0161eg okru\u017eenja (kako to tra\u017ei etnopolitika i njoj primjereni agresivni nacionalizam) i proizvoditi trajni konflikt kao modalitet postojanja? Balkanski interpretatori nacije, naravno, uvijek se pozivaju da postoje dva modela interpretacije nacije razvijena od 19. stolje\u0107a sasvim jasno, ali oni zanemaruju da je danas 21. stolje\u0107e i da je svijet ure\u0111en kroz ordo Ujedinjenih nacija, to jeste: dr\u017eava-nacija. Niko ne spori da postoje brojni narodi \u0161irom svijeta pa i na Balkanu! \u010cini se da velikodr\u017eavne politike na balkanskom prostoru previ\u0111aju ovu \u010dinjenicu, naravno ne slu\u010dajno, jer se ona ne uklapa u njihove hegemonijske projekte vo\u0111ene pod egidom \u2013 \u201cjedan narod, jedna dr\u017eava, jedna religija\u201d. Ovakav etnicizam vodi direktno u konflikte izme\u0111u etni\u010dkih grupa. To je neprimjenljivo pravilo u Bosni!<\/p>\n

Potpuno je sporno da se nacionalni identitet jedne ljudske zajednice obrazuje na religijskom identitetu. Spram takve prakse neophodno je izraziti \u0161to konkretniji skepti\u010dki prigovor i podsjetiti da je to pogre\u0161an smjer za jednu ljudsku zajednicu. Religija uop\u0107e nema u svojoj nutrini ovu potrebu da ona odre\u0111uje nacionalni identitet. To zna\u010di, ustvari, da je ona iskori\u0161tena od jednog sirovog, agresivnog nacionalizma koji nije obrazovan u duhu novovjekovne znanosti i etablirane epohe kapitalizma. Nacija, dakle, nije religijska jedinica! Nacija predstavlja kvalitativno druga\u010diju razinu postojanja od naroda u feudalizmu jer se vezuje za dr\u017eavu i kroz dr\u017eavu se izra\u017eava. To je zajednica ljudi koja je objedinjena dr\u017eavom, vladavinom prava i zakonima. Dr\u017eavljanska nacija ili nacija gra\u0111ana ima objedinjavaju\u0107e-inkluzivnu ulogu za sve svoje gra\u0111ane. U okviru teorije nacije predstavnici pravca modernista Karl Deutsch, Benedict Anderson, E. J. Hobsbawm, E. Gellner i mnogi drugi definiraju naciju kao \u201eprodukt\u201c\/rezultat stvaranja burz\u030coazije, industrijalizacije, kapitalizma i modernizacije. Radi se o politi\u010dkoj zajednici ili naciji koja se formirala od 16. stolje\u0107a, te je ne treba mije\u0161ati s narodom koji je u feudalizmu \u017eivio kao podani\u010dka masa nekog monarha. Pripadnici nacije su gra\u0111ani, a ne podanici nekog vladara. Etni\u010dki nacionalizam voli da vra\u0107a politi\u010dku zajednicu na podani\u010dku zajednicu pot\u010dinjenu nekom \u201cvo\u0111i\u201d ili \u201clegitimnom predstavniku\u201d! Povijesno-politi\u010dkim razvojem gra\u0111anstva nacija preuzima legitimiraju\u0107u funkciju od religije zbog c\u030cega se pojam moderne gra\u0111anske drz\u030cave i pojam nacije povezuju u 19. stolje\u0107u.<\/p>\n

Naspram gra\u0111anske nacije nastupa separatisti\u010dko-iredentisti\u010dki nacionalizam koji se poziva na narative o porijeklu, \u201cstarosti nacije\u201d, \u201cpovijesnom pravu\u201d, etnogenezi i konstrukciji izvornosti grupe kako bi se etni\u010dko-religijska grupa izdvojila iz jedne ve\u0107e cjeline. Stoga, naprimjer, da bi se potisnula pomisao na mogu\u0107nost bilo kakvog bosanskog identiteta, svakodnevno se demonstrira agresivni velikosrbijanski nacionalizam me\u0111u bosanskim Srbima kako bi oni postali totalno \u201cotiknuti\u201d ili mentalno odvojeni od Bosne. Njima se nare\u0111uje da oni nisu i ne smiju biti \u201cbosanski Srbi\u201d. Taj agresivni nacionalizam je na ivici ekscesa i sprje\u010dava ljude da ostvare normalnu egzistenciju. On je napadan, primitivan, bahat, nasilan, bezobrazan, nekulturan i sirov. U takvom agresivnom nacionalizmu nastaju ideolo\u0161ki konstrukti reduciranja bosanstva na srpstvo i poku\u0161aji da se bosanska teritorija srbizira, odnosno kroatizira i onda posljedni\u010dno bo\u0161njakizira. Takvi refleksi, tako\u0111er, pojavljuju se kod Hrvata i Bo\u0161njaka na vrlo sli\u010dan na\u010din pa se po\u010dinje razmi\u0161ljati o hrvatskoj i bo\u0161nja\u010dkoj teritoriji u Bosni \u0161to apsolutno odgovara velikodr\u017eavnim ambicijama politi\u010dkih oligarhija u Beogradu i Zagrebu. Etnopolitika, etni\u010dki nacionalizam i etno-identitet time dovode bosanski nacionalni (dr\u017eavljanski) identitet i svijest o bosanstvu do bauka i paradoksa u glavama dana\u0161njih ljudi. Oni su zbunjeni, dezorijentirani i raskorijenjeni u svojoj domovni Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Zato se danas gra\u0111anima Bosne i Hercegovine podvaljuje pri\u010da o Bosni kao \u201cslo\u017eenoj dr\u017eavi\u201d u kojoj sve mora biti poredano prema \u201cetni\u010dkom klju\u010du\u201d \u2013 od portira do akademika. To apsolutno nije ta\u010dno. Bosna i Hercegovina je pravno-politi\u010dki prosta dr\u017eava sa visokim stepenom decentralizacije vlasti, a to je izra\u017eeno stavom da se ona sastoji od dva entiteta u kojima \u017eive gra\u0111ani i narodi. Na izborima za loklani i dr\u017eavni nivo vlasti ne biraju narodi, nego gra\u0111ani. U Predsjedni\u0161tvu dr\u017eave ne sjede vo\u0111e ili legitimni predstavnici naroda, nego izabrani gra\u0111ani iz reda sastojnih (konstituentnih) naroda bosanskohercegova\u010dke dr\u017eave! Nigdje Ustav Bosne i Hercegovine nije definirao Bo\u0161njake, Hrvate i Srbe kao posebne nacije \u2013 oni su narodi, narodne grupe ili etni\u010dke identitetne zajednice u okviru internacionalno priznate bosanskohercegova\u010dke dr\u017eave-nacije! Oni se u Preambuli Anexa IV (Ustav Bosne i Hercegovine) pominju kao konstituentni narodi uz druge\/ostale narode i gra\u0111ane. To ne zna\u010di da svaki gra\u0111anin ne mo\u017ee o sebi misliti \u0161ta god ho\u0107e \u2013 da je ovo ili da je ono.<\/p>\n

Nepo\u0161tivanje internacionalnog poretka i bosanskog nacionalnog (dr\u017eavnog) poretka kroz njegovu normativnu hijerarhiju, me\u0111utim, vo\u0111eno je antibosanskim projektom koji ru\u0161i pravno-politi\u010dki skup normi i pokazuje se kao protivdr\u017eavno djelovanja u kojem se ispoljava nemogu\u0107nosti dr\u017eave da vr\u0161i efektivnu vlast na svome dr\u017eavnom teritoriju. To danas drsko demonstriraju pojedinci i politi\u010dke orijentacije u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine koji ne priznaju normativnu nadre\u0111enost dr\u017eave Bosne i Hercegovine svim ni\u017eim razinama vlasti. Oni tako konstruiraju realnost koju name\u0107u kao jedinu mogu\u0107nost, a ona je samo druga strana\/forma osvaja\u010dkih ciljeva iz 1990-ih godina. Bosanska dr\u017eava-nacija podrazumijeva vladavinu prava!<\/p>\n

Bez ozbiljno razvijene bosanskohercegova\u010dke nacije-dr\u017eave sa svim njezinim pravno-politi\u010dkim potencijalima, etni\u010dko-religijska obmana o naciji osigurava\u0107e ambijent za plja\u010dkanje gra\u0111ana, destabilizaciju dru\u0161tva i perpetuiranje konflikata izme\u0111u etni\u010dkih grupa koje, navodno, \u201cstotinama godina\u201d opsjeda \u201cmr\u017enja\u201d. Osnovna struktura bosanske nacije-dr\u017eave podrazumijeva vladavinu prava, po\u0161tivanje \u010dovjeka, borbu za pravdu, liberalno-demokratski poredak politi\u010dkih vrijednosti, kriti\u010dko-argumentacioni mentalitet, insistiranje na racionalnom znanstvenom svjetonazoru, borbu protiv organiziranog kriminala, kvalitetan obrazovni sistem. Kada se sve to potisne onda se internacionalno priznata bosanskohercegova\u010dka dr\u017eava-nacija svede na plemensko razra\u010dunavanja \u201ctri konstitutivna naroda\u201d. Uz ovu strukturu bosanske nacije-dr\u017eave i druga\u010dijeg modela politi\u010dkog djelovanja ljudi nu\u017ean je druga\u010diji sistem obrazovanja iz kojeg se isklju\u010duje ideologizirani narativ koji je ve\u0107 odavno postao sastavni element strukture obrazovanja. Postoje\u0107i sistem obrazovanja ve\u0107 nekoliko decenija, na svim razinama obrazovanja, pravi klonove etni\u010dko-religijskih primogenitura i onemogu\u0107ava mlade ljude da se razvijaju, izvan sumnjivih pedagogizacija, u slobodne gra\u0111ane-individue, u misle\u0107e moralne pojedince, a ne klimoglavce i podani\u010dke kreature koje se skrivaju iza \u010dopora i mase istomi\u0161ljenika bez vlastitog integriteta i ljudskog identiteta. Bosanska nacija podrazumijeva slobodno obrazovanje i njegov vrhunac u slobodnom univerzitetu koji ne\u0107e slu\u017eiti kao privjesak za politi\u010dke manipulacije nekoliko interesnih grupa. Nu\u017eno je podsjetiti ljude u dru\u0161tvu da bez slobodnog univerziteta i slobodne znanstveno-istra\u017eiva\u010dke djelatnosti nema slobodnog dru\u0161tva i u njemu slobodnog \u010dovjeka.<\/p>\n

Razorna mo\u0107 etnopolitike balkanskog konzervativnog duha pokazala je ve\u0107 da mo\u017ee uni\u0161titi dr\u017eave, narode, religijske institucije, obrazovne sisteme, znanstvene pogone, ljudske du\u0161e… Zar treba i dalje vjerovati da etnopolitika mo\u017ee pomo\u0107i ljudima u ovosvjetovnom \u017eivotu!?<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Preuzeto sa Vijesti.ba<\/a><\/p>\n

Preuzela: Senada Kali\u0107<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U raspravi o bosanskoj naciji-dr\u017eavi (ili bosanskohercegova\u010dkoj dr\u017eavi-naciji) treba posebno paziti da se ovaj pojam ne izjedna\u010di sa etnijom ili ne reducira na etni\u010dko-religijsku grupu. Pi\u0161e: prof. dr. Senadin Lavi\u0107 Dugo, odve\u0107 dugo traje epoha poricanja bosanskog identiteta. Ona se primarno raspoznaje na semioti\u010dkoj ravni potiranja svakog semioti\u010dkog sistema bosanskih znakova. Potpuno potiskivanje i negacija […]<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":64504,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-64503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/64503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=64503"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/64503\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/64504"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=64503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=64503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=64503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}