{"id":68278,"date":"2020-01-10T18:45:19","date_gmt":"2020-01-10T17:45:19","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=68278"},"modified":"2020-01-10T18:45:19","modified_gmt":"2020-01-10T17:45:19","slug":"porijeklo-stanovnistva-plava-i-gusinja-potomci-omer-age-bili-dizdari-gusinja-plava-i-bihora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=68278","title":{"rendered":"Porijeklo stanovni\u0161tva Plava i Gusinja: Potomci Omer-age bili dizdari Gusinja, Plava i Bihora"},"content":{"rendered":"

Utemeljiva\u010di i osniva\u010di dana\u0161njeg Gusinja su Omeragi\u0107<\/strong>i. Prvi koji je primio Islam dolaskom Turaka u ove krajeve 1455. godine je Omeraga \u0160alja<\/strong>, a njegovo ime bje\u0161e Deda \u0160alja<\/strong>, katoli\u010dke vjere, ilirskog porijekla. Tada\u0161nje turske vlasti dado\u0161e Omer-agi velike posjede u Gusinju i Plavu.<\/p>\n

Omer-aga imao je dva sina, Hasan-agu <\/strong>i Tahir-a<\/strong>gu. Hasan-aga je napravio prvu ku\u0107u iznad rijeke Grn\u010dara i osnova Omeragi\u0107a mahalu u Gusinju, a njegov brat Tahir-aga osnova Omeragi\u0107a mahalu u Plavu. Bili su jako odani turskoj vlasti i kod Turaka dobi\u0161e veliki ugled kao i kod starinskog ilirskog stanovni\u0161tva. Zbog velike odanosti turskoj vlasti, djecu Omer-age posla\u0161e u Istanbul na \u0161kolovanje i tako potomci Omer-age posta\u0161e dizdari (upravitelji) Gusinja, Plava i Bihora od 1461 \u2013 1590.<\/p>\n

Omeragi\u0107i su \u0160alje, ilirsko pleme, nacionalno se izja\u0161njavaju Bo\u0161njacima. Dali su veliki broj visoko obrazovanih ljudi. Iz turskog perioda \u010duveni su Smail\u00adaga<\/strong>i Adem-aga Omeragi\u0107<\/strong>.<\/p>\n

Sa osnivanjem Gusinja prema turskim tefterima iz 1461. u Gusinju su \u017eivjela turska plemena Basagi, (Basagi\u0107i<\/strong>), Bumbari (Bumbarevi\u0107<\/strong>i), Kapidzi (Kapidzi\u0107<\/strong>i), Hodze (Hodzi\u0107i<\/strong>), Koke, Peji (Peji\u0107i<\/strong>), Selimi (Selimovi\u0107i<\/strong>) preci velikog bo\u0161nja\u010dkog knji\u017eevnika, Mehmeda Me\u0161e Selimovi\u0107a<\/strong>. Causi (Causevi\u0107i<\/strong>), Sehu (\u0160ehovi\u0107i<\/strong>) Bardaki (Bardaki\u0107i<\/strong>), Banderi, Cirik (Cirikovi\u0107i<\/strong>), Biruli (Biruli\u0107<\/strong>i), Smakoli (Smako\u010devi\u0107<\/strong>i), Sadi (Sadic<\/strong>i), Sestani (\u0160estovi\u0107i<\/strong>).<\/p>\n

Krajem 1495. godine Gusinje naseljavaju Bekteci (Bekte\u0161evi\u0107<\/strong>i) iz Rijeke Crnojevi\u0107a. Kao muslimani su do\u0161li u Gusinje, ilirskog porijekla su i nacionalno se osje\u0107aju Bo\u0161njacima. Muli\u0107i<\/strong> i Kobili\u0107<\/strong>i su od Bekte\u0161evi\u0107a i jedan su rod. Dali su veliki broj u\u010denih ljudi (sin Abdulaha Bekte\u0161evi\u0107a, Ejup Bekte\u0161<\/strong> ro\u0111en u Gusinju u vrijeme Kemal pa\u0161e Ataturka zavr\u0161io je visoke vojne \u0161ko1e u Njema\u010dkoj za vojnu industriju i bio je ministar u vladi Turske u periodu od 1929 \u2013 1933.).<\/p>\n

Omeragi\u0107i gube vlast dolaskom Veli-bega<\/strong> 1590. godine koga je skadarski vezir imenovao za glavnog dizdara Gusinja i Plava. Veli-beg je iz provincije Horosan koja je bila u sastavu Otomanske turske imperije, a danas ta provincija pripada Iranu. Veli-beg je imao tri sina: Ahmed-bega<\/strong>, od njega su \u0160abanagi\u0107i<\/strong>, Red\u017eep-bega<\/strong>, od koga su Redzepagi\u0107<\/strong>i i Ibrahim-pa\u0161<\/strong>u, od koga su dana\u0161nji Pa\u0161i\u0107<\/strong>i. \u0160abanagi\u0107i su izumrli smr\u0107u velikog junaka A1i-pa\u0161e Gusinjskog<\/strong> 1885. godine.<\/p>\n

Od Ibrahim-pa\u0161e ostala je jedna porodica Pa\u0161i\u0107a u Gusinju (Mustajbega i Dzeladin-bega Pa\u0161i\u0107a<\/strong>). Redzepagi\u0107a ima nekoliko hiljada koji vode porjeklo od ove velike begovske porodice. Iz ove ugledne begovske porodice poniklo je na stotine visoko obrazovanih ljudi, (akademika, nekoliko doktora nauka, visokih oficira, diplomata, advokata, knji\u017eevnika\u2026)<\/p>\n

Red\u017eepagi\u0107i su turskog porijekla, nacionalno se osje\u0107aju Bo\u0161njacima. Odigrali su veliku ulogu u \u0161irenju islama na ovim prostorima. Bili su gospodari punih 400 godina od Vrmo\u0161e do Sjenice. Iz ove porodice ponikle su tri pa\u0161e: Ibrahim pa\u0161a, Mehmed pa\u0161a i Ali pa\u0161a. Bili su u prljateljskim vezama sa Corpa\u0161i\u0107ima<\/strong> i Hajdarpa\u0161i\u0107ima<\/strong>u Bihoru, a tako\u0111e i sa Mahmutbegovi\u0107ima<\/strong> u Pe\u0107i. Dana\u0161nji Begoli<\/strong> u Pe\u0107i su potomci Mahmutbegovi\u0107a.<\/p>\n

\u010ceki\u0107i<\/strong>: doseljeni u Gusinje 1625. godine iz Hercegovine. Stara vlastelinska porodica iz doba Kulina bana i Herceg Stjepana. Ilirskog su porijekla, nacionalno se osjecaju Bo\u0161njacima. Primili Islam 1540. godine. Dolaskom u Gusinje beg \u0160abanagi\u0107 dodjeli \u010ceki\u0107ima planinu Vulu\u0161nicu, Kosticu i Herlec i dana\u0161nji prostor od \u010cekica d\u017eamije do Ali pa\u0161inih izvora. Bili su veliki junaci, imali su najbolju konjicu na prostoru \u0160abanagi\u0107a nahije, najbolje muzi\u010dare i pjeva\u010de, trgovce i zanatlije. U\u010desnici su mnogih ratova u Osmanskom carstvu. Od Gusinja do Jemena, od Gusinja do Budirna, od Gusinja do Kavkaza i od Gusinja do Moreje.<\/p>\n

Radon\u010di\u0107i i Koljenovi\u0107i<\/strong>: doseljeni u Gusinje 1636. godine. Pripadaju plemenu Kuci iz Orahova, ilirskog su porijekla, nacionalno se osje\u0107aju Bo\u0161njacima. Njihovi rodjaci su Lukovi\u0107i, Abdi\u0107i, Ra\u0161i\u0107i i Malagi\u0107i<\/strong>. Iste godine primili su Islam i dobli od bega \u0160abanagi\u0107a planinu Bor i Bradu vezirovu. Najve\u0107e su pleme u Limskoj dolini (ima ih 10.000 zajedno sa Koljenovi\u0107ima). Imaju veliki broj obrazovanih ljudi. Iz plemena Koljenovi\u0107a ponikao je Dzafer \u00adpa\u0161a<\/strong> veliki vojni strateg Osmanske imperije.<\/p>\n

Hoti, Grude, Kastrati i Niko\u010devi\u0107i<\/strong> \u2013 doseljeni u Gusinje 1645. godine, ilirskog su porijekla, nacionalno se osjecaju Bo\u0161njacima, iste godine primili su Islam. Hoti su veliko pleme u Gusinju, a Grude, Kastrati i Niko\u010devi\u0107i su malobrojni. Bili su veliki ratnici u doba kraljice Teute i Osmanliskog carstva.<\/p>\n

Sujkovi\u0107i, Kurtagi\u0107i, \u0160arkinovi\u0107i, Kikovi\u0107i, Bajrovi\u0107i, Bici\u0107i, La1i\u010di\u0107i, Mrkuli\u0107i, \u0160abovi\u0107i, Red\u017ei\u0107i i Red\u017eematovi\u0107i<\/strong> doseljeni su u plavskogusinjski kraj 1595. godine. Pripadaju plemenu Ku\u010dima, ilirskog su porijekla, nacionalno se osjecaju Bo\u0161njacima. Iste godine su primili islam. (\u010cuveni junaci Ramo Sujkovic, Omer aga i Zejnil aga Kurtagi\u0107, Murat Bajrovi\u0107, Mehmed i Jusuf Lali\u010di\u0107, Dino Mrkuli\u0107, Jakup i Hasan Ferovi\u0107<\/strong>).<\/p>\n

Ba\u0161i\u0107i, Jevri\u0107i i Lali\u0107i<\/strong> doseljeni u Gusinje 1550. iz Ljesa. Ilirskog su porijekia, nacionalno se osjecaju Bo\u0161njacima.<\/p>\n

Bali\u0107i, Musi\u0107i i Canovi\u0107i<\/strong> su Klimente, ilirskog prorijekla, nacionalno se osje\u0107aju Bo\u0161njacima, doseljeni u Gusinje 1698. godine iz Vuklje.<\/p>\n

Vukelji<\/strong> \u2013 doseljeni u Gusinje 1675. godine iz Vuklje, Klimente Ilirskog porijekla, osje\u0107aju se Bo\u0161njacima. \u010cuveni junak iz ovog plemena Ibro Vukelj<\/strong>, u\u010desnik bitke na Nok\u0161i\u0107u 1879. i na Grebenu 1911. Beg \u0160abanagi\u0107 dodijelio je selo Dolju Vukljima.<\/p>\n

Deljani, Ljucevi\u0107i, Pjetrovi\u0107i, Feratovi\u0107i i Dje\u0161evi\u0107i<\/strong> \u2013 doseljeni u Gusinje 1699. godine, pripadaju plemenu Boke\u0107i, Ilirskog su porijekla, nacionalno se osjecaju Bo\u0161njacima, iste godine primill su islam.<\/p>\n

Nekovi\u0107i, Miljevi\u0107i, Hadzialjevi\u0107i, Ga\u010devici, Damjanovi\u0107i, Djurkovi\u0107i i Djukanovi\u0107i<\/strong> doseljeni 1711. godine. Pripadaju Ku\u010dima, ilirskog porijekla, nacionalno se osjecaju Bo\u0161njacima.<\/p>\n

Godine 1670. Vusanje, Hakanje, Martinovi\u0107e naseljavaju Klimente iz Vuklje, Niksa, Selca i Boge. Beg \u0160abanagi\u0107 dodijeljuje ove posjede Klimentama jer su primili islam. Svi su ilirskog porijekla, nacionalno se osjecaju Albancima. (Djonbaljaj, Ahmetaj, Lecaj, Preljvukaj, Cosaj, Baljidemaj, Hasandjekaj, Dedusaj, Bruncaj, Pepaj, Novaj, Selimaj, Bacaj, Kuka, Celjaj, Uljaj i Gorcaj<\/strong>). Iz ovog plemena veliki je broj visoko obrazovanih ljudi. Mnogo su jada zadali turskim vlastima, a zajedno su ratovali sa Bo\u0161njacima protiv Crnogoraca i Srba.<\/p>\n

Pirovi\u0107i i \u0160ujaci<\/strong> doseljeni su u Gusinje 1711. godine. Piperi su, ilirskog su porijekla, ocjecaju se Bo\u0161njacima.<\/p>\n

Gusinje je podijeljeno po mahalama. Najstarija je Omeragi\u0107a, pa Bekte\u0161evi\u0107a, Ibrahimagi\u0107a, \u010ceki\u0107a, Radon\u010di\u0107a i Hotska.<\/p>\n

Plavljani i Gusinjani najbolje su se osje\u0107ali pod upravom Bosne, jer su do\u0161li u dodir sa narodom srodnim po vjeri, jeziku i krvi. Zato svoj jezik nazivaju bosnja\u010dki ili bosanski.<\/p>\n

Ovi podaci i zapisi uzeti su iz knjige \u2013 geografija kosovskog vilajeta, objavljena u Istambulu 1852. godine iz poglavlja Karada ve Ordu (Crna Gora i narod, str. 78, 79, 80, 81, 82, i 83. Autori knjige Rifat Basa i Salih Akaj. Knjiga je napisana na staroturskom jeziku.)<\/strong><\/p>\n

Napisao: Prof. Rizah Gruda \/GG<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Utemeljiva\u010di i osniva\u010di dana\u0161njeg Gusinja su Omeragi\u0107i. Prvi koji je primio Islam dolaskom Turaka u ove krajeve 1455. godine je Omeraga \u0160alja, a njegovo ime bje\u0161e Deda \u0160alja, katoli\u010dke vjere, ilirskog porijekla. Tada\u0161nje turske vlasti dado\u0161e Omer-agi velike posjede u Gusinju i Plavu. Omer-aga imao je dva sina, Hasan-agu i Tahir-agu. Hasan-aga je napravio prvu […]<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":68279,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-68278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-reportaze"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/68278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=68278"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/68278\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/68279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=68278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=68278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=68278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}