{"id":69529,"date":"2020-01-30T10:36:47","date_gmt":"2020-01-30T09:36:47","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=69529"},"modified":"2020-01-30T10:36:47","modified_gmt":"2020-01-30T09:36:47","slug":"daci-ne-mogu-ni-da-nabroje-predmete-a-kako-ce-tek-da-nauce-gradivo-preobiman-raspored-zabrinuo-roditelje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=69529","title":{"rendered":"\u0110aci ne mogu ni da NABROJE predmete, a kako \u0107e tek da nau\u010de gradivo: Preobiman raspored zabrinuo roditelje"},"content":{"rendered":"<p>Ni najbolji \u0111aci ne mogu &#8220;u cugu&#8221; da nabroje predmete koje imaju u prvom i drugom razredu gimnazije. Ovako je direktor jedne gimnazije iz unutra\u0161njosti Srbije nedavno za na\u0161 list prokomenatrisao reformu gimnazija koja je uvedena pre dve godine i koja je &#8220;zaka\u010dila&#8221; u\u010denike koji sada poha\u0111aju drugi razred.<\/p>\n<p>Reforma ovih popularnih srednjih \u0161kola zatekla je nespremne i nastavnike, i decu, i roditelje.<\/p>\n<p>Moje dete ima 16 predmeta koji se ocenjuju broj\u010dano, plus veronauku. Svakog dana ima po sedam \u010dasova &#8211; ka\u017ee nam majka jednog beogradskog gimnazijalca.<\/p>\n<p>Druga na\u0161a sagovornica nabraja predmete koje njena k\u0107erka ima u jednoj beogradskoj gimnaziji na prirodnom smeru: engleski i \u0161panski jezik, srpski, matematika, informatika, hemija, biologija, istorija, geografija, fizika, likovno, muzi\u010dko, fizi\u010dko, psihologija (u prvom razredu umesto psihologije imali su latinski jezik), zatim dva izborna predmeta &#8211; kultura i mediji i primenjene nauke i, na kraju, gra\u0111ansko vaspitanje. Svi predmeti, osim gra\u0111anskog, ocenjuju se broj\u010dano i ulaze u prosek.<\/p>\n<p>I nastavnici imaju dosta problema &#8211; planove i programe za prvi razred pro\u0161le i drugi razred ove godine dobili su mesec dana pred po\u010detak \u0161kole, jo\u0161 se ne zna \u0161ta \u0107e u\u010diti u tre\u0107em i \u010detvrtom razredu, predmeti postoje, ali ne postoje programi, pa nastavnici ne znaju kako da pripreme \u010dasove. Ka\u017eu &#8211; snalaze se pomo\u0107u \u0161tapa i kanapa.<\/p>\n<p>Pre nego \u0161to je reforma uvedena upozoravali smo na to da treba da se bolje pripremi &#8211; ka\u017ee, za &#8220;Novosti&#8221;, Aleksandar Markov iz Foruma beogradskih gimnazija. &#8211; Jedan od problema je to \u0161to za drugi razred gimnazije ne postoje ud\u017ebenici. Pa tako, na primer, istoriju deca u\u010de iz starih ud\u017ebenika za drugi i tre\u0107i razred jer je deo gradiva iz tre\u0107eg razreda preba\u010den u drugi. Imamo i organizacionih problema zbog izbornih programa, jer se deca dele u grupe, pa \u0161kole nemaju prostorne kapacitete da to organizuju.<\/p>\n<p>Sa izbornim programima ima i drugih problema, jer kada su uvo\u0111eni, nadle\u017eni su, poja\u0161njavaju\u0107i u \u010demu je razlika izme\u0111u tih programa i predmeta, isticali da se programi &#8220;uzdi\u017eu&#8221; iznad pojedina\u010dnih predmeta i objedinjuju ih, kao i da je na\u010din rada druga\u010diji.<\/p>\n<p>Svi izborni programi su multidisciplinarni, ura\u0111eni su po modularnom principu (moduli su zaokru\u017eene tematske celine) i pru\u017eaju velike mogu\u0107nosti da \u0111aci istra\u017euju i rade projekte, a uloga nastavnika je da ih usmeravaju. To zna\u010di da ne\u0107e biti klasi\u010dne nastave, da niko nikom ne\u0107e predavati, niti \u0107e gimnazijalci iz toga imati kontrolne i pismene zadatke. Obra\u0111uju se fenomeni, u\u010denici \u0107e mnogo vi\u0161e me\u0111usobno komunicirati, a novina je to \u0161to \u0107e se povezivati \u0161kolsko i van\u0161kolsko znanje, uz kori\u0161\u0107enje modernih tehnologija &#8211; poja\u0161njeno je tada.<\/p>\n<p>U praski to izgleda mnogo druga\u010dije, pa Aleksandar Markov ka\u017ee da te predmete, iako zami\u0161ljene kao projektne, u praksi predaju kao &#8220;obi\u010dne&#8221; predmete.<\/p>\n<p>To se refelektuje na ocene, nastavnici spu\u0161taju kriterijume, pa je srednja ocena iz izbornih predmeta vi\u0161e od 4,5, odnosno 90 odsto \u0111aka ima petice iz izbornih predmeta i oni slu\u017ee za popravljanje proseka &#8211; isti\u010de na\u0161 sagovornik.<\/p>\n<p>Pojedini nastavnici sa kojima smo razgovarali smatraju da je gradivo novih predmeta moglo da bude raspore\u0111eno u postoje\u0107e predmete, \u010dime bi se zadovoljila potreba da deca u\u010de o nekim temama, a izbeglo to da imaju po 17 predmeta i sedam \u010dasova svakog dana.<\/p>\n<p>\u0160EST NOVIH PROGRAMA<\/p>\n<p>OD naredne \u0161kolske godine u\u010denike tre\u0107e godine gimnazije o\u010dekuje \u0161est novih izbornih programa od kojih \u0107e birati dva. To su: Primenjene nauke 1 i 2, Osnove geopolitike, Ekonomija i biznis, Religije i civilizacije i Savremene tehnologije. U ponudi su jo\u0161 i Obrazovanje za odr\u017eivi razvoj i Umetnost i dizajn, izborni programi koji su bili u ponudi i prve dve godine. Programi za koje se \u0111aci odlu\u010de u tre\u0107oj godini bi\u0107e i u \u010detvrtoj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Novosti<\/p>\n<p>Foto: Depositphotos<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ni najbolji \u0111aci ne mogu &#8220;u cugu&#8221; da nabroje predmete koje imaju u prvom i drugom razredu gimnazije. Ovako je direktor jedne gimnazije iz unutra\u0161njosti Srbije nedavno za na\u0161 list prokomenatrisao reformu gimnazija koja je uvedena pre dve godine i koja je &#8220;zaka\u010dila&#8221; u\u010denike koji sada poha\u0111aju drugi razred. Reforma ovih popularnih srednjih \u0161kola zatekla [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":69530,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-69529","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-poslednje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/69529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=69529"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/69529\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/69530"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=69529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=69529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=69529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}