{"id":70563,"date":"2020-02-12T10:42:49","date_gmt":"2020-02-12T09:42:49","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=70563"},"modified":"2020-02-12T10:56:04","modified_gmt":"2020-02-12T09:56:04","slug":"zgrozicete-se-kada-saznate-koliko-gradana-srbije-ne-pere-ruke-cak-ni-posle-toaleta-a-ta-jednostavna-radnja-stiti-nas-od-virusa-i-raznih-bolestina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=70563","title":{"rendered":"Zgrozi\u0107ete se kada saznate koliko gra\u0111ana Srbije NE PERE RUKE \u010cAK NI POSLE TOALETA"},"content":{"rendered":"<p>Pranje ruku lekari uvek navode kao prvi nivo odbrane od virusa, \u0161to je posebno va\u017eno znati u sezoni gripa u Srbiji, ali i korona virusa, koji se \u0161iri globalno. Ipak, \u010dak svaka tre\u0107a osoba u Srbiji ne pere ruke redovno, ka\u017ee higijenolog, dr Goran Belojevi\u0107.<\/p>\n<p>Anonimne ankete ne razlikuju se mnogo u Srbiji u svetu: svaka tre\u0107a osoba ne pere ruke posle toaleta. Novi podaci pokazuju da se korona virus prenosi i preko digestivnog trakta, odnosno neopranih ruku. Od apsolutne je va\u017enosti pranje ruku posle toaleta, i pre jela &#8211; nagla\u0161ava dr Belojevi\u0107.<\/p>\n<p>On tako\u0111e insistira na tome da pranje ruku mora trajati 30 sekundi, i to uz kori\u0161\u0107enje tople vode.<\/p>\n<p>Dobar je svaki sapun<\/p>\n<p>Na pitanje postoje li neke &#8220;cake&#8221;, odnosno je li mo\u017eda bolji te\u010dni sapun od obi\u010dnog, ili je li potrebno mo\u017eda koristiit papirne ubruse umesto pe\u0161kira, doktor ka\u017ee da je svaki sapun dobar, sve dok se koristi uz toplu vodu.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, u doma\u0107instvu je potrebno menjati pe\u0161kir svakoga dana.<\/p>\n<p>On je istakao jo\u0161 nekoliko saveta, koje bi trebalo primeniti u sezoni virusa.<\/p>\n<p>Za\u0161to je va\u017eno nositi maske<\/p>\n<p>Izbegavajte bespotreban boravak u grupama, tu se virus \u0161iri nezadr\u017eivo. Tako\u0111e, svako ko ima temperaturu trebalo bi da bude svestan da predstavlja opasnost za druge i da ih za\u0161titi od sebe, koriste\u0107i masku. Protivepidemijske mere u takvim slu\u010dajevima trebalo bi primeniti i u ku\u0107i, svako od uku\u0107ana da koristi svoj pribor, svoj pe\u0161kir i da nosi masku.<\/p>\n<p>Doktor Belojevi\u0107 ka\u017ee i da su obi\u010dne hirur\u0161ke maske svakako bolje od nekori\u0161\u0107enja maske uop\u0161te, ali i da \u0161to je kvalitetnija i skuplja, to \u0107e za\u0161tita koju maska pru\u017ea biti ve\u0107a.<\/p>\n<p>Tako gra\u0111ani mogu u apotekama da potra\u017ee &#8220;masku protiv virusa&#8221;, ka\u017ee na\u0161 sagovornik.<\/p>\n<p>Na prljavim rukama \u010doveka nalazi \u010dak 3.200 bakterija, parazita, virusa, koje mogu da izazovu nekoliko desetina bolesti koje bi redovnim pranjem bile izbegnute, objasnio je svojevremeno infektolog \u017darko Rankovi\u0107.<\/p>\n<p>Sre\u0107om sve te bolesti u dana\u0161nje vreme nisu smrtonosne ili za njih postoje vakcine, ali ugro\u017eavaju imunitet i op\u0161te zdravstveno stanje. Naj\u010de\u0161\u0107e bolesti prljavih ruku su zarazna \u017eutica, dizenterija i druge crevne infekcije. \u010cisto\u0107a, u ovom slu\u010daju ruku, zaista jeste pola zdravlja i zato savetujemo ljudima, prevashodno zbog njih samih, da peru ruke. Ali ne samo da ih poliju sapunom propuste kroz vodu, ve\u0107 da ih trljaju nekoliko minuta izme\u0111u prstiju i nokate, pa tek onda da ih isperu &#8211; rekao je on tada.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje Instituta za javno zdravlje &#8220;Milan Jovanovi\u0107 Batut&#8221; povodom Svetskog dana \u010distih ruku, koji se ina\u010de obele\u017eava 5. maja, pokazalo je da u Srbiji ruke redovno pere 64,7 odsto stanovnika, dok ostalih 35, 3 odsto to skoro nikada ne \u010dini.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, Institut &#8220;Batut&#8221; publikovao je i Rezultate istra\u017eivanja zdravlja stanovni\u0161ta. Poslednji izve\u0161taj obra\u0111uje podatke iz 2013. godine, a imaju\u0107i u vidu da se ovakva istra\u017eivanja vr\u0161e na svakih \u0161est godina, po svemu sude\u0107i, ove godine o\u010dekuje nas novi.<\/p>\n<p>Devoj\u010dice \u010de\u0161\u0107e peru ruke od de\u010daka<\/p>\n<p>Taj poslednji relevantni izve\u0161taj sadr\u017ei slede\u0107e podatke o higijenskim navikama kod dece:<\/p>\n<p>&#8220;Higijenske navike dece u Srbiji su se zna\u010dajno promenile u odnosu na 2006. godinu. Negativan nalaz predstavlja podatak da je u 2013. godini redovno pralo ruke 61,8% dece, zna\u010dajno manje u odnosu na 2006. godinu kada je to \u010dinilo 72,6%. Devoj\u010dice su u zna\u010dajno ve\u0107em procentu (70,8%) redovno prale ruke od de\u010daka (53,3%).&#8221;<\/p>\n<p>Kada je uop\u0161ten ahigijena u pitanju, isti izve\u0161taj pokazuje i da se dve tre\u0107ine dece tu\u0161iralo vi\u0161e od tri puta nedeljno (66,2%), \u0161to je tako\u0111e zna\u010dajno ve\u0107i procenat nego 2006. godine (54%). Naviku redovnog tu\u0161iranja \u010de\u0161\u0107e su imala deca iz Vojvodine (87,6%), gradskih naselja (72%) i iz materijalno dobrostoje\u0107ih doma\u0107instava (85,5%).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Blic<\/p>\n<p>Foto: PROFIMEDIA<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pranje ruku lekari uvek navode kao prvi nivo odbrane od virusa, \u0161to je posebno va\u017eno znati u sezoni gripa u Srbiji, ali i korona virusa, koji se \u0161iri globalno. Ipak, \u010dak svaka tre\u0107a osoba u Srbiji ne pere ruke redovno, ka\u017ee higijenolog, dr Goran Belojevi\u0107. Anonimne ankete ne razlikuju se mnogo u Srbiji u svetu: [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":70566,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-70563","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-poslednje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/70563","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=70563"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/70563\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/70566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=70563"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=70563"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=70563"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}