{"id":70833,"date":"2020-02-16T09:47:02","date_gmt":"2020-02-16T08:47:02","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=70833"},"modified":"2020-02-16T09:47:02","modified_gmt":"2020-02-16T08:47:02","slug":"sta-u-drugim-jezicima-znace-reci-kojima-mi-iskazujemo-emocije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=70833","title":{"rendered":"\u0160ta u drugim jezicima zna\u010de re\u010di kojima mi iskazujemo emocije?"},"content":{"rendered":"<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">Nau\u010dnici su prou\u010davali re\u010di koje se odnose na emocije u 2.474 jezika iz 20 glavnih jezi\u010dkih porodica.<\/span><\/p>\n<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">Velika studija, koja obuhvata vi\u0161e od 2.000 jezika, pokazuje kako se re\u010di kori\u0161\u0107ene za opisivanje ose\u0107anja razlikuju u razli\u010ditim kulturama.<\/span><\/p>\n<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">Leksi\u010dki gledano, ljubav je ljubav. Osim kad nije. U nekim jezicima re\u010d za ljubav odnosi se i na sa\u017ealjenje. Analizom zna\u010denja re\u010di kori\u0161\u0107enih za opisivanje emocija u vi\u0161e od dve hiljade jezika, istra\u017eiva\u010di su otkrili neka univerzalna zna\u010denja. Me\u0111utim, analiza je otkrila i pojedine kulturolo\u0161ke kuriozitete. Tako &#8220;hanisi&#8221; na rotumanskom jeziku koji se govori severno od Fid\u017eija ozna\u010dava i ljubav i sa\u017ealjenje.<\/span><\/p>\n<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">Shvatanje na\u010dina na koji ljudi ozna\u010davaju svoje emocije re\u010dima, mo\u017ee dati naznake o tome kako razli\u010dite kulture do\u017eivljavaju svet.<\/span><\/p>\n<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">Psiholozi D\u017eo\u0161ua Konrad D\u017eekson i Kristen Lindkvist sa Univerziteta Severna Karolina u \u010capel Hilu prou\u010davali su re\u010di koje se odnose na emocije u 2.474 jezika iz 20 glavnih jezi\u010dkih porodica.<\/span><\/p>\n<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">Izme\u0111u re\u010di koje ozna\u010davaju emocije uo\u010dili su celovitu strukturu \u2013 re\u010di koje se koriste za ozna\u010davanje pozitivnih i negativnih ose\u0107anja razlikovale su se jedna od druge, kao i re\u010di za ose\u0107anja koja obuzimaju telo.<\/span><\/p>\n<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">&#8220;Ljudi \u0161irom sveta se ose\u0107aju lo\u0161e kada izgube voljenu osobu i srce im br\u017ee kuca kada su u opasnosti&#8221;, ka\u017ee psiholog D\u017eekson. Me\u0111utim, u ovom kontekstu istra\u017eiva\u010di su otkrili i razlike.<\/span><\/p>\n<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">Na primer, u nekim indoevropskim jezicima &#8220;anksioznost&#8221; i &#8220;bes&#8221; se preklapaju. Me\u0111utim &#8220;anksioznost&#8221; je bli\u017ee vezana za &#8220;tugu&#8221; i &#8220;\u017ealjenje&#8221; u jezicima koji se govore u kopnenom delu jugoisto\u010dne Azije.<\/span><\/p>\n<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">U pojedinim jezicima, re\u010d &#8220;iznena\u0111en&#8221; je usko povezana sa strahom, dok u drugim jezicima nema nikakve veze izme\u0111u ovih ose\u0107anja.<\/span><\/p>\n<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">Rezultati ukazuju da zna\u010denja re\u010di koje opisuju emocije \u2013 a mo\u017eda \u010dak i osnovna ose\u0107anja \u2013 variraju u razli\u010ditim kulturama, bez obzira na to \u0161ta bi prevodila\u010dki re\u010dnik mogao da ka\u017ee.\u00a0<\/span><\/p>\n<p class=\"p1\"><span class=\"s1\">Izvor: <a href=\"http:\/\/www.rts.rs\/page\/magazine\/sr\/story\/2523\/nauka\/3842856\/reci-izgubljene-u-prevodu.html\">RTS <\/a>\/ GG<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su prou\u010davali re\u010di koje se odnose na emocije u 2.474 jezika iz 20 glavnih jezi\u010dkih porodica. Velika studija, koja obuhvata vi\u0161e od 2.000 jezika, pokazuje kako se re\u010di kori\u0161\u0107ene za opisivanje ose\u0107anja razlikuju u razli\u010ditim kulturama. Leksi\u010dki gledano, ljubav je ljubav. Osim kad nije. U nekim jezicima re\u010d za ljubav odnosi se i na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":70834,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-70833","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-reportaze"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/70833","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=70833"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/70833\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/70834"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=70833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=70833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=70833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}