{"id":70945,"date":"2020-02-18T11:19:10","date_gmt":"2020-02-18T10:19:10","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=70945"},"modified":"2020-02-18T11:19:10","modified_gmt":"2020-02-18T10:19:10","slug":"zlatna-formula-za-gazdinstva-u-srbiji-zasadite-neku-od-ovih-biljnih-kultura-i-sigurno-cete-profitirati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=70945","title":{"rendered":"ZLATNA FORMULA ZA GAZDINSTVA U SRBIJI Zasadite neku od ovih biljnih kultura i sigurno \u0107ete profitirati"},"content":{"rendered":"<p>Proizvodnja le\u0161nika, rukole, kukuruza i \u0161e\u0107erne repe donose najve\u0107u zaradu proizvo\u0111a\u010dima, rezultati su studije &#8220;Gde je profit u poljoprivredi?&#8221;. Izra\u010dunali su tro\u0161kove i mogu\u0107u zaradu za 38 najva\u017enijih biljnih kultura. Koliko su teorija i praksa bliske i postoji li zlatna formula za siguran profit?<\/p>\n<p>Mala i srednja gazdinstva mogu solidno da zarade, ali samo ako o plasmanu robe razmi\u0161ljaju pre nego \u0161to je proizvedu, pi\u0161e &#8220;RTS&#8221;.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci ka\u017eu da poljoprivrednici moraju da odustanu od obrazca &#8220;tako je radio moj deda&#8221;, da redovno prate otkupne cene i od njih oduzimaju tro\u0161kove mehanizacije, radne snage, obrade zemlji\u0161ta, repromaterijala.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-70947 size-full\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/kukuruz.jpg\" alt=\"\" width=\"579\" height=\"383\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/kukuruz.jpg 579w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/kukuruz-300x198.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 579px) 100vw, 579px\" \/><\/p>\n<p>Najrentabinija je proizvodnja povr\u0107a i vo\u0107a. Plasteni\u010dka proizvodnja zahteva malo u po\u010detku ulaganja od 12.000 do 15.000 evra, me\u0111utim pri dobrim agrotehni\u010dkim merama mo\u017ee da se isplati za godinu dana &#8211; ka\u017ee Jelena Drobnjak, jedan od autora &#8220;Gde je profit u poljoprivredi?&#8221;.<\/p>\n<p>Na jednom hektaru pod rukolom mo\u017ee da se zaradi \u010dak tri miliona i 300 hiljada dinara. Ipak, poljoprivrednici treba da imaju u vidu da tr\u017ei\u0161te jo\u0161 nije razvijeno, da se rukola prodaje dobro, ali samo u bogatijim gradskim sredinama.<\/p>\n<p>Slede pa\u0161trnak, zelena salata, per\u0161un, endevija od kojih mo\u017ee da se prihoduje oko milion i sto hiljada dinara. Oni koji ulo\u017ee novac u plastenike na dvesta kvadratnih metara pod paradajzom, mogu da zarade u proseku 333.000 dinara. Na krastavcu 135.000 dinara, na paprici upola manje.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de vo\u0107a, na prvom mestu su naravno orah i le\u0161nik iz razloga \u0161to je velika tr\u017ei\u0161na tra\u017enja, nema ga dovoljno, uvozimo ga. Najmanja su ulaganja, a najve\u0107a je dobit &#8211; ka\u017ee Jelena Drobnjak.<\/p>\n<p>Ministar Branislav Nedimovi\u0107 savetuje poljoprivrednicima da zasade vi\u0161nju i le\u0161nik.<\/p>\n<p>Na svetskom tr\u017ei\u0161tu svega pet odsto ima le\u0161nika u odnosu kolike su potrebe danas. \u0160to se ti\u010de drugih vrsta, ova 2020. bi\u0107e dobra za suncokret. Ministarstvo \u0107e ove godine prvi put iza\u0107i sa analizom cena, \u0161to \u0107e biti u narednim danima &#8211; rekao je Nedimovi\u0107.<\/p>\n<p>Kalkulacije poljoprivrednika<\/p>\n<p>Ko ima vremena da \u010deka nekoliko godina do punog roda, sa jednog hektara pod orahom mo\u017ee da zaradi oko milion i milion i 80 hiljada dinara, od le\u0161nika oko 700 hiljada dinara. Sledi malina sa zaradom od oko pola miliona dinara.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-70948 size-full\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/orah.jpg\" alt=\"\" width=\"582\" height=\"320\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/orah.jpg 582w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/02\/orah-300x165.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 582px) 100vw, 582px\" \/><\/p>\n<p>Poznavaoci ka\u017eu da \u0107e otkupna cena crvenog zlata ove godine biti rekordno visoka.<\/p>\n<p>Da li iz realne ra\u010dunice utemeljene u praksi ili mo\u017eda iz \u017eelje da izbegnu urok, tek, kalkulacija poljoprivrednika nije toliko optimisti\u010dna.<\/p>\n<p>&#8220;\u0160to se ti\u010de masovnog vo\u0107arstva najvi\u0161e se isplati breskva. U poslednje vreme ljudi su po\u010deli da se bave borovnicom, le\u0161nikom, to je sve ne\u0161to u povoju. \u0160to bi rekao moj pokojni otac &#8211; onaj ko ima toliko para ne znam za\u0161to se bavi vo\u0107arstvom, to je muka, nije to lak posao&#8221;, ka\u017ee vo\u0107ar \u017divorad Karaklaji\u0107 iz Brestovika.<\/p>\n<p>Ja obra\u0111ujem 120 hektara, a da bi bili konkurentni sa velikim igra\u010dima koji obra\u0111uju zemlju mi moramo da uzimamo velike ma\u0161ine da bi se \u0161irili, a mi to kada uzimamo to su obii\u010dno jako veliki krediti, dok mi otplatimo kredite i sve to ne mo\u017eemo da pre\u017eivimo &#8211; ka\u017ee Vukovi\u0107.<\/p>\n<p>Najsigurnija, ali ipak namanja zarada je u ratarstvu. Sa hektara zemlji\u0161ta, ukoliko se ostvare prose\u010dni prinosi, ubire se kukuruz za 33.000 dinara. P\u0161enica mo\u017ee da dobaci do 10.000 dinara po hektaru, ozimi i jari je\u010dam donose oko 5.000 dinara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Blic<\/p>\n<p>Foto: NOIZZ.RS \/ PRIVATNA ARHIVA<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Proizvodnja le\u0161nika, rukole, kukuruza i \u0161e\u0107erne repe donose najve\u0107u zaradu proizvo\u0111a\u010dima, rezultati su studije &#8220;Gde je profit u poljoprivredi?&#8221;. Izra\u010dunali su tro\u0161kove i mogu\u0107u zaradu za 38 najva\u017enijih biljnih kultura. Koliko su teorija i praksa bliske i postoji li zlatna formula za siguran profit? Mala i srednja gazdinstva mogu solidno da zarade, ali samo ako [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":70946,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,8],"tags":[],"class_list":["post-70945","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/70945","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=70945"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/70945\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/70946"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=70945"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=70945"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=70945"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}