{"id":71012,"date":"2020-02-18T21:32:09","date_gmt":"2020-02-18T20:32:09","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=71012"},"modified":"2020-02-18T21:32:09","modified_gmt":"2020-02-18T20:32:09","slug":"pazarac-iskender-celebija-bio-desna-ruka-sultana-sulejmana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=71012","title":{"rendered":"Pazarac Iskender \u010celebija bio desna ruka sultana Sulejmana"},"content":{"rendered":"

Iskender \u010celebija bio je poslije sultana Sulejmana Veli\u010danstvenog Zakonodavca (1520\u20131566) najbogatiji \u010dovjek u Osmanskom carstvu, daleko bogatiji i od velikog vezira Ibrahim-pa\u0161e Pargalije (1523\u20131536), s velikim autoritetom i utjecajem, \u0161to \u0107e na kraju izazvati veliku ljubomoru i sujetu kod spomenutog velikog vezira, zahvaljuju\u0107i \u010dijim \u0107e podmuklim i la\u017enim optu\u017ebama i spletkama Iskender \u010celebija biti najprije smijenjen s du\u017enosti defterdara i zatvoren 4 mjeseca i 20 dana, a potom i obje\u0161en<\/strong><\/p>\n

Pi\u0161e: Esad RAHI\u0106<\/em><\/strong><\/p>\n

U seriji Sulejman Veli\u010danstveni<\/em> u nekoliko epizoda imali smo priliku gledati bespo\u0161tedni sukob izme\u0111u velikog vezira Ibrahima Pargalije i mo\u0107nog defterdara (ministra finansija) Iskendera \u010celebije, \u010dovjeka koji je bio tre\u0107i po utjecaju u Osmanskom carstvu, odmah poslije sultana i velikog vezira, a drugi \u010dovjek po bogatstvu, odmah iza sultana. Na\u017ealost, ovaj konflikt s velikim vezirom zavr\u0161io se tragi\u010dno po defterdara, koji je obje\u0161en u Bagdadu na osnovu Ibrahimovih la\u017enih optu\u017ebi, \u0161to \u0107e kasnije biti jedan od glavnih argumenata za sultanovu odluku da likvidira svog zeta i velikog vezira Ibrahima Pargaliju. Defterdar Ibrahim \u010celebija rodom je iz Novog Pazara i on \u0107e postaviti temelje kasnije bo\u0161nja\u010dke dominacije na osmanskom dvoru. Sve do tragi\u010dne smrti defterdar Iskender \u010celebija bio je \u010dovjek koji je u\u017eivao izuzetno sultanovo povjerenje.<\/p>\n

KO JE ISKENDER \u010cELEBIJA<\/strong><\/p>\n

Do na\u0161eg doba o\u010duvana je u Novom Pazaru Iskender \u010celebijina d\u017eamija, poznatija u narodu pod nazivom Melajska d\u017eamija, po Mustafi Melajcu, koji se u periodu izme\u0111u svjetskih ratova starao o odr\u017eavanju d\u017eamije. Ova se d\u017eamija prvi put spominje u popisu iz 1528. godine. Zahvaljuju\u0107i tome, njegovo ime nije u potpunosti zaboravljeno u njegovom rodnom gradu. Na\u017ealost, Novopazarci, Sand\u017eaklije i uop\u0107e Bo\u0161njaci ne znaju skoro ni\u0161ta o ovoj izuzetno va\u017enoj li\u010dnosti koja je ostavila dubok i neizbrisiv trag u historiji Osmanskog carstva. On je od svih Sand\u017eaklija koji su \u017eivjeli u doba osmanske vladavine ostvario najzna\u010dajniju karijeru i s njim se mo\u017ee porediti samo Sari Sulejman Murvetovi\u0107 Prijepoljac (veliki vezir od 1685. do 1687. godine) i Damad Mehmed Adil Ferid-pa\u0161a Efendi\u0107 (bio je veliki vezir u dva perioda, od 4. marta do 2. oktobra 1919. i od 5. aprila do 21. oktobra 1920. godine), \u010diji je otac Sejid Hasan Izet Efendi\u0107 rodom iz sela Potoci kod Pljevalja, jedina dva \u010dovjeka porijeklom iz Sand\u017eaka koji su obna\u0161ali funkciju velikog vezira. Napominjem da do sada niko nije napisao biografiju Iskendera \u010celebije, izuzetnog \u010dovjeka, \u010dime ispravljamo jednu veliku historijsku nepravdu.<\/p>\n

Iskender \u010celebija, iako nije bio veliki vezir ve\u0107 defterdar (ministar finansija u periodu od 1525. do 24. oktobra 1534. godine), ostavio je mnogo zna\u010dajniji utjecaj u historiji Osmanske imperije i od velikog vezira Sari Sulejmana Murvetovi\u0107a Prijepoljca i od Mehmeda Adila Ferid-pa\u0161e Efendi\u0107a.<\/p>\n

Ko je taj znameniti Novopazarac? Ro\u0111eni je brat Sinan-bega, koji je ostavio iza sebe najbogatiji novopazarski vakuf, a koji je i sam 1517. godine obna\u0161ao funkciju defterdara tada jo\u0161 uvijek princa i prestolonasljednika Sulejmana i bio je i zvorni\u010dki sand\u017eak-beg. Iskender \u010celebija bio je poslije sultana Sulejmana Veli\u010danstvenog Zakonodavca (1520\u20131566) najbogatiji \u010dovjek u Osmanskom carstvu, daleko bogatiji i od velikog vezira Ibrahim-pa\u0161e Pargalije (1523\u20131536), s velikim autoritetom i utjecajem, \u0161to \u0107e na kraju izazvati veliku ljubomoru i sujetu kod spomenutog velikog vezira, zahvaljuju\u0107i \u010dijim \u0107e podmuklim i la\u017enim optu\u017ebama i spletkama Iskender \u010celebija biti najprije smijenjen s du\u017enosti defterdara i zatvoren 4 mjeseca i 20 dana, a potom i obje\u0161en.<\/p>\n

Odnosi izme\u0111u ovih dviju vode\u0107ih li\u010dnosti u doba Sulejmanove vladavine nisu bili uvijek takvi. Nekad su \u010dak bili ispunjeni velikim prijateljstvom, me\u0111usobnim po\u0161tovanjem i \u010dak bliskim rodbinskim vezama. Obi\u010dno se misli da je Ibrahim Pargalija napravio blistavu karijeru samo zahvaljuju\u0107i svom dobrotvoru, za\u0161titniku i prijatelju sultanu Sulejmanu Veli\u010danstvenom. Ibrahim Pargalija do\u0161ao je do svih visokih dr\u017eavnih funkcija, pa i funkcije velikog vezira, zahvaljuju\u0107i i nesebi\u010dnoj pomo\u0107i na\u0161eg Iskendera \u010celebije. Gledaoci glamurozne serije o sultanu Sulejmanu Veli\u010danstvenom vjerovatno misle da je princeza Hatid\u017ee, Sulejmanova sestra, jedina supruga Ibrahima Pargalije. Istina je potpuno druga\u010dija. Prije princeze Hatid\u017ee Ibrahim je bio o\u017eenjen s k\u0107erkom defterdara Iskendera \u010celebije i, kada je postao veliki vezir, bio je Iskenderov, a ne Sulejmanov zet. Sultan Sulejman veoma je cijenio Iskenderove sposobnosti i imao je bezgrani\u010dno povjerenje u njega.<\/p>\n

Iskender \u010celebija bio je povezan s najistaknutijim stranim trgovcima u Istanbulu i preko njih s velikim preduzetnicima na Zapadu. Alivizo Griti, prvak mleta\u010dke naseobine u osmanskoj prijestolnici, nesumnjivo je s njim bio u bliskim odnosima: ude\u0161avali su poslove i dijelili dobit; jedan drugom nalazili su oslonac u stjecanju utjecaja. Uporedo s tim, ima pouzdanih nagovje\u0161taja da su se i Ibrahim i Griti pribli\u017eili bar godinu ili dvije prije nego \u0161to je prvi postao veliki vezir, a drugi najugledniji kr\u0161\u0107anin u Istanbulu. Orodiv\u0161i se s Iskenderom \u010celebijom, Ibrahim je i s Mle\u010danima stupio u svesrdnije prijateljstvo, pa je ubrzo i on na\u0161ao udjela u njihovim trgova\u010dkim i nov\u010danim poslovima. Zbog toga je Ibrahimov uspon do zvanja velikog vezira i njegovom tastu Iskenderu \u010celebiji i Gritiju obe\u0107avao i otvarao nove mogu\u0107nosti za neograni\u010deno i sigurno razvijanje poslova i enormno boga\u0107enje.<\/p>\n

Iako se maja 1524. godine Ibrahim Pargalija o\u017eenio sa Sulejmanovom sestrom Hatid\u017eom i postao damad (sultanov zet), uz nevi\u0111eno sedmodnevno svadbeno veselje, odnosi biv\u0161eg zeta i tasta nisu se bitnije poremetili, a i odnosi defterdara Iskendera \u010celebije sa sultanom Sulejmanom ostali su i dalje \u010dvrsti i puni povjerenja.<\/p>\n

UZROCI KONFLIKTA VELIKOG VEZIRA I DEFTERDARA<\/strong><\/p>\n

Postoje izvjesni nagovje\u0161taji da se Iskender \u010celebija po\u010deo udaljavati od Ibrahima poslije povratka iz rata 1532. godine, kad je krenulo do\u0161aptavanje onih uglednih Turaka koji su, oslanjaju\u0107i se na uli\u010dnu gomilu, sve \u010de\u0161\u0107e izjavljivali da carstvo pravovjernih treba spa\u0161avati od uljeza kakav je veliki vezir i kakvi su mahom i svi oni koji se oko njega okupljaju. Ne treba ni najmanje potcijeniti utjecaj sultanije Hurem na Iskendera \u010celebiju, koja je bila ljuti protivnik velikog vezira Ibrahima jer je podr\u017eavao princa Mustafu, sina starije sultanije Mahidervan, i koja nije mogla po\u017eeljeti ja\u010deg saveznika od najbogatijeg i najutjecajnijeg \u010dovjeka poslije sultana defterdara Iskendera \u010celebije.<\/p>\n

Do otvorenog sukoba izme\u0111u Iskendera i Ibrahima do\u0107i \u0107e tokom Osmansko-perzijskog rata (1533\u20131535), koji je poznat i pod imenom Ira\u010dka ekspedicija. Sultan je za seraskera (vrhovnog vojnog zapovjednika) osmanske vojske imenovao velikog vezira Ibrahima Pargaliju, a za \u0107ehaju (zamjenika vojnog zapovjednika) defterdara Iskendera \u010celebiju i ne pitaju\u0107i da li se s time sla\u017ee vezir Ibrahim.<\/p>\n

Bezmjerno bogat, gotovo svemo\u0107an, siguran u sultanovoj milosti, Iskender \u010celebija u\u010destvovao je u pohodu kao najvje\u0161tiji da preuzme zaplijenjeno blago, sprovede popis stanovni\u0161tva i utvrdi poreske obaveze u osvojenim zemljama. Ibrahimu je sultan jo\u0161 prije polaska savjetovao da koristi i uva\u017eava savjete, mi\u0161ljenje i iskustvo sposobnog defterdara. Jo\u0161 sam po\u010detak pohoda nagovijestio je da \u0107e ova vojna ekspedicija biti kobna najmanje za jednog, a ispostavilo se da je bila tragi\u010dna za obojicu najmo\u0107nijih ljudi poslije sultana.<\/p>\n

Ibrahim je jo\u0161 prije pohoda ljubazno zamolio defterdara da u pohod naoru\u017ea i povede ne 30 dobro naoru\u017eanih ratnika konjanika, koliko je bio obavezan, ve\u0107 110 vi\u0161e, odnosno 140. Iskender \u010celebija poveo je ukupno 110 ratnika, uklju\u010duju\u0107i u tu cifru i onih 30 \u0161to je imao redovnu obavezu. Ve\u0107 ovo je povrijedilo sujetu i ponos Ibrahima. Podozrenje je defterdar kod velikog vezira izazivao i time \u0161to mu je prkosio i ve\u0107im brojem i ljep\u0161om odje\u0107om svoje pratnje, \u010dime mu je javno dokazivao da je mnogo bogatiji od njega. Osim toga, Iskender \u010celebija, kao prvi zamjenik seraskera, nije se odvajao od velikog vezira i \u010desto mu je otvoreno i bez straha pred svima proturje\u010dio i davao primjedbe na neke njegove odluke i poteze.<\/p>\n

Povod za rat dale su me\u0111usobne izdaje pograni\u010dnih namjesnika. \u0160erif-beg, han iz Bitlisa, otpao je od sultana i poklonio se \u0161ahu Tahmaspu Prvom (1524\u20131576), a Ulama-beg, namjesnik Azerbejd\u017eana, izdao je perzijskog \u0161aha Tahmaspa i priznao osmansku vlast (za vrijeme vladavine sultana Bajazita II Ulama-beg izdao je spomenutog sultana i pre\u0161ao na stranu \u0161aha).<\/p>\n

I jedan i drugi postali su svjesni da \u0107e se s ovog pohoda \u017eiv mo\u0107i vratiti samo jedan od njih dvojice. Zato su beskompromisno krenuli u me\u0111usobni obra\u010dun i niz podvala i zavjera. Prvi je u akciju krenuo Ibrahim pohapsiv\u0161i 30 \u010celebijinih ljudi koji su tovarili deve s blagom koje pripada carskoj vojnoj hazni (riznici). Nakon stra\u0161nih muka na koje su stavljeni, oni su \u201cpriznali\u201d da su po nagovoru defterdara htjeli oplja\u010dkati ovo blago, iako to nije bilo istinito. Poslije toga, svih 30 je pobijeno, a Ibrahim je otvoreno za ovaj nemili doga\u0111aj optu\u017eio defterdara. Ulama-beg, koji je nedavno izdao \u0161aha i pre\u0161ao na sultanovu stranu, udru\u017eio se tajno s \u010celebijom protiv velikog vezira i, izigravaju\u0107i dobronamjernog savjetnika koji najbolje poznaje ove prostore, davao mu je pogre\u0161ne savjete kako bi povla\u010denjem neadekvatnih postupaka izgubio milost sultana i propao. U zavjeru se aktivno uklju\u010dio i defterdar Sirije Naka\u0161 Alija, poznati smutljivac i spletkar, koji je, potpiruju\u0107i ovaj sukob i podvaljuju\u0107i \u010celebiji, o\u010dekivao njegovu propast, nakon koje se nadao da bi on mogao biti imenovan za ministra finansija. Opona\u0161aju\u0107i Ulamin primjer, Zulfikar-han, perzijski namjesnik Bagdada, poslao je Sulejmanu klju\u010deve Bagdada i tamo se nadao oduprijeti \u0161ahu, ali su ga pristalice \u0161aha ubile i povratile Bagdad pod vlast \u0161aha. Sulejmanova vladarska \u010dast nalagala je da odbrani otpali Bitlis i Bagdad.<\/p>\n

Veliki vezir dogovorio se sa sultanom pri polasku na pohod krajem 1533. godine da vojska ide mar\u0161rutom Haleb \u2013 Diyarbak\u0131r \u2013 Mosul \u2013 Bagdad, pri \u010demu bi u toku jesenje ravnodnevice serasker osvojio Bitlis, a sultan bi trebao do proljetne ravnodnevice do\u0107i i osvojiti Bagdad. Ulama-beg je zlonamjerno predlagao seraskeru da se privremeno odrekne mar\u0161a na Bagdad i najprije osvoji \u0161ahovu prijestolnicu Tebriz. Ako bi Ibrahim pristao na ovaj plan, Iskender i Ulama o\u010dekivali su da \u0107e vojska do\u017eivjeti katastrofu u gudurama gdje su ih ve\u0107 vrebale perzijske \u010dete.<\/p>\n

Ve\u0107 21. oktobra 1533. godine Osmanlije su ponovo zauzele Bitlis, a serasker je imao namjeru prezimiti u Halebu. Do prolje\u0107a su se predale perzijske tvr\u0111ave Adil\u0161uvaz, Ard\u017ei\u0161 i Ahlat.<\/p>\n

Ve\u0107 14. maja 1534. godine \u010dulo se da je perzijski vladar napustio prijestolnicu Tebriz, ostaviv\u0161i je bez odbrane. Ulama-beg je savjetovao da prvo zauzmu perzijsku prijestolnicu, nakon \u010dega \u0107e Bagdad lahko pasti. Iskender i Ulama su se nadali da \u0107e Ibrahimovo slavoljublje nasjesti na ovaj prijedlog jer je te\u0161ko odoljeti \u010dasti da neko bude osvaja\u010d neprijateljske prijestolnice. I Ibrahim je zaista prihvatio ovaj prijedlog. Iskender i Ulama nadali su se da \u0107e Ibrahim, na\u0161av\u0161i se tako u neprijateljskom okru\u017eenju, do\u017eivjeti vojnu katastrofu. Osmanlijskoj vojsci predale su se usput tvr\u0111ave Aunika, dobro utvr\u0111eni Van, Harem, Bidkar, Ruseni, Hul, Tenuz, Avnik, Bajezid, Vajtan i Ihtiman. Ibrahim je slavio svoj sve\u010dani ulazak u Tebriz 13. jula 1534. godine. Po\u0161to se grad dobrovoljno predao, Ibrahim je zabranio njegovo plja\u010dkanje. Uskoro se pro\u010dulo da se na okolnoj visoravni okupila perzijska vojska koja bi mogla ugroziti grad. Ulama-beg je predlo\u017eio da mu se da oko 10.000 vojnika s kojima \u0107e kao dobar poznavalac ovog podru\u010dja uni\u0161titi neprijatelja. Ulama-beg je vojsku namjerno poveo u planinske klance gdje \u0107e ona do\u017eivjeti katastrofalan poraz.<\/p>\n

ISKENDER \u010cELEBIJA, \u017dRTVA IBRAHIMOVIH LA\u017dNIH OPTU\u017dBI <\/strong><\/p>\n

Uprkos ovom porazu, Ibrahim je bio na vrhuncu mo\u0107i i slave. On je po\u010deo izdavati naredbe na kojima je, umjesto uobi\u010dajene titule \u201ccijenjeni serasker\u201d, po\u010deo se potpisivati kao \u201cnjegovo veli\u010danstvo serasker-sultan\u201d. Iskender \u010celebija mu je otvoreno pred svima prigovarao: \u201cImamo ve\u0107 jednog sultana\u201d, dok je Ulama-beg opravdavao ovaj postupak \u010dinjenicom da je \u0161ah dozvoljavao svojim kurdskim beglerbegovima da nose titulu sultana. Ibrahim je po\u010deo javno zastupati prijedlog da se od odvojenih perzijskih teritorija formira posebna dr\u017eava \u010dijeg bi vladara imenovao sultan, a koji bi priznavao sultanovu vrhovnu vlast. Ta bi dr\u017eava bila tampon-zona izme\u0111u osmanske i perzijske dr\u017eave i onemogu\u0107ila bi njihove daljnje sukobe. Iskender \u010celebija sumnjao je da Ibrahim \u017eeli biti sultan te nove dr\u017eave ili \u010dak mo\u017eda svrgnuti s vlasti i samog Sulejmana.<\/p>\n

Ve\u0107 13. juna 1534. godine kre\u0107e iz Uskudara druga osmanska vojska pod komandom samog sultana, a 20. septembra iste godine sultan sti\u017ee u Tebriz.<\/p>\n

Sultanu je serasker Ibrahim predlagao da vojska prezimi u Tebrizu, a na prolje\u0107e da se krene prema Bagdadu. \u0106ehaja Iskender \u010celebija predlo\u017eio je da se ne ostaje u Tebrizu u neprijateljskom okru\u017eenju, ve\u0107 da se odmah krene prema Bagdadu i tamo prezimi. On je bio zadu\u017een za sigurnosne mjere. Sultan je prihvatio Iskenderov prijedlog. Ve\u0107 je zahladilo pa je prola\u017eenje planinama prema Hamadanu bilo vrlo ote\u017eano. Mnogo je tegle\u0107e marve izgubljeno, a zbog ki\u0161om raskva\u0161enih puteva zakasnilo je topni\u0161tvo. Jo\u0161 su te\u017ei bili putevi s druge strane Hamadana u klancima Elved i Orontes. Mnogo je tegle\u0107e marve palo, stotinu postolja za topove spaljeno je zbog te\u0161ko\u0107a prijevoza, a topovi su zakopani u zemlju. Za sve ove nevolje serasker je optu\u017eio defterdara pred sultana i on je razrije\u0161en du\u017enosti 24. oktobra 1534. godine. Oduzeti su mu posjedi, a on je zatvoren. Uz velike te\u0161ko\u0107e i ljudske i materijalne gubitke, napredovalo se prema Bagdadu, \u010diji je zapovjednik Mehmed Teke dodu\u0161e poslao pismo kojim javlja da \u0107e se pokoriti, ali je ipak oti\u0161ao sa svim svojim \u010detama. Veliki vezir i\u0161ao je naprijed da zaposjedne grad bez odbrane, \u0161to se i dogodilo 31. decembra 1534. godine. Po\u0161to se i Bagdad predao bez borbe, serasker je zabranio njegovo plja\u010dkanje.<\/p>\n

Za vrijeme zime, koju su proveli u Bagdadu, Ibrahim je kovao plan kako da potpuno uni\u0161ti smijenjenog \u010celebiju. On je uspio uvjeriti sultana i divan da defterdarovi potezi i propusti zaslu\u017euju smrtnu kaznu, na \u0161ta je i sultan na divanu pristao. Iskender \u010celebija osu\u0111en je na smrt, javnim vje\u0161anjem na bagdadskom trgu Atmejdanu, kao neki kriminalac, \u010dime ga se \u017eeljelo dodatno poniziti. To je u\u010dinjeno 13. marta 1535. godine, a po nekim izvorima, pred samo vje\u0161anje Iskender je rekao da ga nevina vje\u0161aju na osnovu la\u017ei i spletki Ibrahimovih, koji sprema zavjeru i izdaju jer \u017eeli da bude sultan. I u snu iste ve\u010deri Sulejmanu se prikazao obje\u0161eni Iskender, koji je ponovio sli\u010dnu tvrdnju sultanu, nakon \u010dega je Sulejman definitivno uvidio da je i on \u017ertva Ibrahimovih spletki i ambicija i javno uzviknuo da se ne\u0107e smiriti dok u isto doba naredne godine i Ibrahim ne do\u017eivi istu sudbinu. To \u0107e se zaista dogoditi naredne, 1536. godine, u no\u0107i izme\u0111u 14. i 15. marta, kada \u0107e Ibrahim biti na spavanju, po sultanovom nare\u0111enju, zadavljen u pala\u010di Topkap\u0131 Saray\u0131. Sahranjen je bez ikakvog obilje\u017eja pored dervi\u0161ke tekije u Galati. Tako se Ira\u010dka ekspedicija zavr\u0161ila kobno po oba najmo\u0107nija \u010dovjeka tog doba u Osmanskom carstvu, \u010diji \u010dak ni mezarevi nisu dostojno obilje\u017eeni.<\/p>\n

DOMINACIJE BO\u0160NJAKA NA OSMANSKOM DVORU <\/strong><\/p>\n

Bogatstvo Iskendera \u010celebije dosezalo je nevjerovatne razmjere. Dok je veliki vezir Ibrahim Pargalija imao 1.700 robova, Iskender \u010celebija imao je 6.000-7.000 robova, me\u0111u njima 300 sa zlatnim kapama, dok je Ibrahim imao 100 robova sa zlatnim kapama. Ovo bogatstvo u robovima nije bila samo ta\u0161ta \u017eelja \u010celebije, ve\u0107 prije svega briga da spremi dr\u017eavi vrijedne, mlade i sposobne kadrove. Me\u0111u mladi\u0107ima koje je uzeo k sebi bio je i Mehmed Sokolovi\u0107 i jo\u0161 puno drugih mladih Bo\u0161njaka, od kojih \u0107e mnogi kasnije obna\u0161ati najvi\u0161e funkcije u dr\u017eavi. Me\u0111u tim robovima bje\u0161e ih sedam koji kasnije postado\u0161e veliki veziri: Mehmed-pa\u0161a Sokolovi\u0107 Visoki (Tavil), Pertev-pa\u0161a Hercegovac, Pijale-pa\u0161a, Ahmed-pa\u0161a, Muhamed-pa\u0161a, Lala Mustafa-pa\u0161a i Husein-pa\u0161a. Bogatstvo svih ovih sedam navedenih velikih vezira zajedno je bilo znatno manje od bogatstva \u010celebije. Zatim postado\u0161e beglerbezi: Kolabi-pa\u0161a, Behram-pa\u0161a i Urus Hasan-pa\u0161a.<\/p>\n

Iskenderovo svekoliko blago, silna dobra i mnogobrojno roblje bi oduzeto i pripade sultanu.<\/p>\n

Iskender \u010celebija bio je veliki za\u0161titnik i finansijski pokrovitelj divanskih pjesnika i uop\u0107e umjetnika, kao i obrazovanja ljudi. Mnogi pjesnici ka \u0161to su Hajali, Bursali Rahmi, Jahja-beg Ta\u0161lid\u017eali, Ishak \u010celebi, Nihali \u010celebi, D\u017eelal Beg, Figani, Basiri, Hariri, Rijazi, Latifi, Gazali, Emani, Refiki i Fevri isticali su njegove vrline i u\u017eivali njegovu za\u0161titu i finansijsku potporu.<\/p>\n

Novopazarac Iskender \u010celebija postavio je osnove dominacije Bo\u0161njaka na osmanskom dvoru u 16. i po\u010detkom 17. stolje\u0107a. Njegovi biv\u0161i robovi bo\u0161nja\u010dkog porijekla koje je on forsirao, \u0161kolovao i pripremao za dr\u017eavne poslove postajali su skoro jedan za drugim najvi\u0161i dr\u017eavni dostojanstvenici koji su upravljali Osmanlijskim carstvom. Njegov sljedbenik i prijatelj Bo\u0161njak Rustem-pa\u0161a Opukovi\u0107 rodom iz Butmira kod Sarajeva postaje sultanov zet i mo\u0107ni veliki vezir. Rustem-pa\u0161a je, a ne Mehmed-pa\u0161a Sokolovi\u0107, obnovio Pe\u0107ku patrijar\u0161iju 1557. godine. Interesantno je da su u zlatnom periodu Osmanlijskog carstva, odnosno u periodu od 1453. do 1611. godine, dakle u razdoblju od 158 godina, 99 godina obavljali funkciju velikog vezira Bo\u0161njaci. Ogromne zasluge za to ima Novopazarac defterdar Iskender \u010celebija, koji je namjerno i planski na svom dvoru okupljao, pripremio i i\u0161kolovao puno svojih sunarodnjaka, mladih i perspektivnih Bo\u0161njaka, iz \u010dijih redova \u0107e kasnije sedmerica postati veliki veziri, a mnogi drugi visoki osmanlijski dr\u017eavni funkcioneri i dostojanstvenic.<\/p>\n

Stav<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iskender \u010celebija bio je poslije sultana Sulejmana Veli\u010danstvenog Zakonodavca (1520\u20131566) najbogatiji \u010dovjek u Osmanskom carstvu, daleko bogatiji i od velikog vezira Ibrahim-pa\u0161e Pargalije (1523\u20131536), s velikim autoritetom i utjecajem, \u0161to \u0107e na kraju izazvati veliku ljubomoru i sujetu kod spomenutog velikog vezira, zahvaljuju\u0107i \u010dijim \u0107e podmuklim i la\u017enim optu\u017ebama i spletkama Iskender \u010celebija biti najprije […]<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":71013,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-71012","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/71012","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=71012"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/71012\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/71013"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=71012"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=71012"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=71012"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}