{"id":72896,"date":"2020-03-12T12:09:57","date_gmt":"2020-03-12T11:09:57","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=72896"},"modified":"2020-03-12T12:09:57","modified_gmt":"2020-03-12T11:09:57","slug":"godisnjica-ubistva-premijera-zorana-dindica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=72896","title":{"rendered":"Godi\u0161njica ubistva premijera Zorana \u0110in\u0111i\u0107a"},"content":{"rendered":"<p class=\"lead storyMainLead\">Navr\u0161ilo se 17 godina od ubistva premijera Srbije i lidera Demokratske stranke Zorana \u0110in\u0111i\u0107a. \u0110in\u0111i\u0107 je bio prvi premijer Srbije posle pada re\u017eima Slobodana Milo\u0161evi\u0107a 2000. godine.<\/p>\n<p class=\"lead storyMainLead\">Ispred sedi\u0161ta Vlade Srbije 12. marta 2003. godine ubijen je premijer Srbije i lider Demokratske stranke Zoran \u0110in\u0111i\u0107.<\/p>\n<p>U prvom saop\u0161tenju posle ubistva premijera, Vlada Srbije je kao organizatore i po\u010dinioce atentata ozna\u010dila kriminalce iz takozvanog zemunskog klana, a kao kolovo\u0111e grupe identifikovala nekada\u0161njeg komandanta raspu\u0161tene Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorada Ulemeka Legiju, kao i vo\u0111e kriminalnog zemunskog klana Du\u0161ana Spasojevi\u0107a \u0160iptara i Mileta Lukovi\u0107a Kuma.<\/p>\n<p>Vlada Srbije je, tako\u0111e, saop\u0161tila da je tog dana trebalo da bude potpisan nalog za hap\u0161enje \u010dlanova &#8220;najve\u0107e organizovane grupe na prostoru biv\u0161e Jugoslavije&#8221;, kako je ozna\u010den &#8220;zemunski klan&#8221;.<\/p>\n<p>\u0110in\u0111i\u0107 je u jednom od poslednjih intervjua pred ubistvo, a nakon neuspelog atentata 24. februara 2003. godine na auto-putu ispred Beogradske arene, demantovao tvrdnje da je sa takozvanim &#8220;crvenim beretkama&#8221;, pripadnicima JSO, sklopljen dogovor da 5. oktobra 2000. pomognu u zbacivanju Slobodana Milo\u0161evi\u0107a u zamenu za &#8220;neko pravo iznad zakona&#8221;.<\/p>\n<p>Nekoliko sati nakon ubistva \u0110in\u0111i\u0107a progla\u0161eno je vanredno stanje u zemlji, koje je trajalo do 22. aprila, kada je ukinuto na predlog Vlade Srbije.<\/p>\n<p>\u0110in\u0111i\u0107 je sahranjen 15. marta u Aleji zaslu\u017enih gra\u0111ana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo vi\u0161e od 70 stranih dr\u017eavnih delegacija. U pogrebnoj povorci na ulicama Beograda bilo je vi\u0161e stotina hiljada gra\u0111ana.<\/p>\n<p><strong>Akcija &#8220;Sablja&#8221;\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>U policijskoj akciji &#8220;Sablja&#8221; uhap\u0161en je atentator na premijera, biv\u0161i pomo\u0107nik komandanta JSO Zvezdan Jovanovi\u0107, njegovi pomaga\u010di i jo\u0161 nekoliko pripadnika te jedinice, kao i ve\u0107ina pripadnika &#8220;zemunskog klana&#8221; i drugih kriminalnih grupa u zemlji i rasvetljena neka nerazja\u0161njena ubistva iz prethodnih godina.<\/p>\n<p>U avgustu 2003. godine, podignuta je optu\u017enica protiv 44 osobe za u\u010de\u0161\u0107e u ubistvu premijera \u0110in\u0111i\u0107a, a prvi na listi okrivljenih, Milorad Ulemek Legija, predao se srpskim vlastima 2. maja 2004. godine.<\/p>\n<p>Su\u0111enje optu\u017eenima za ubistvo premijera \u0110in\u0111i\u0107a po\u010delo je 22. decembra 2003. godine u Okru\u017enom sudu u Beogradu, u Odeljenju za borbu protiv organizovanog kriminala. Oni su 23. maja 2007. godine progla\u0161eni krivim i prvostepenom presudom osu\u0111eni na ukupno 378 godina zatvora.<\/p>\n<p>Za organizovanje ubistva premijera na 40 godina zatvora osu\u0111en je biv\u0161i komandant &#8220;crvenih beretki&#8221; Milorad Ulemek. Na istu kaznu osu\u0111en je i Zvezdan Jovanovi\u0107, neposredni izvr\u0161ilac ubistva i biv\u0161i Ulemekov zamenik. Te presude potvrdio je i Vrhovni sud Srbije 29. decembra 2008. godine.<\/p>\n<h3>Od Bosanskog \u0160amca do Beograda<\/h3>\n<p>Zoran \u0110in\u0111i\u0107 je ro\u0111en 1. avgusta 1952. godine u Bosanskom \u0160amcu. Sa suprugom Ru\u017eicom, koja je pravnica, ima dvoje dece.<\/p>\n<p>Studije filozofije po\u010deo je u Beogradu, ali je bio uhap\u0161en i osu\u0111en na godinu dana zatvora, zajedno sa grupom studenata iz Zagreba i Ljubljane koji su se suprotstavljali autoritarnom re\u017eimu.<\/p>\n<p>Po zavr\u0161etku studija, nigde u zemlji nije mogao da dobije posao, pa je oti\u0161ao u Nema\u010dku, gde je doktorirao na Univerzitetu u Konstancu, a u Jugoslaviju se vra\u0107a tek posle 12 godina i pada Berlinskog zida.<\/p>\n<p>U Demokratskoj stranci bio je od 1989. godine, kao jedan od njenih osniva\u010da i njen najuticajniji predsednik.<\/p>\n<p>Posle pobede opozicije na lokalnim izborima, 1997. godine, i posle sukoba sa Milo\u0161evi\u0107evim re\u017eimom, postao je prvi gradona\u010delnik Beograda koji nije bio \u010dlan Komunisti\u010dke partije.<\/p>\n<h3>Strateg i organizator kampanje<\/h3>\n<p>Tokom 2000. godine bio je glavni strateg i organizator kampanje opozicije, koja se zavr\u0161ila 5. oktobra odlaskom Milo\u0161evi\u0107a sa vlasti.<\/p>\n<p>U\u00a0januaru 2001. godine, postao je prvi srpski premijer, koji iza sebe nema komunisti\u010dku pro\u0161lost.<\/p>\n<p>U ekspozeu koji je podneo poslanicima Narodne skup\u0161tine Srbije naveo je da je Srbija u prethodnih deset godina bila prepu\u0161tena &#8220;na milost i nemilost brutalnim interesnim grupama unutar zemlje i me\u0111unarodnim interesima spolja, ali da je to vreme pro\u0161lo 5. oktobra&#8221;.<\/p>\n<p>&#8220;Srbija je uzela svoju sudbinu u svoje ruke, a dana\u0161nji dan u simboli\u010dnom smislu razumemo kao 6. oktobar, kao po\u010detak sprovo\u0111enja nacionalnog konsenzusa za korenite promene&#8221;, rekao je tada \u0110in\u0111i\u0107.<\/p>\n<p>Za vreme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije dru\u0161tva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi u Srbiji.<\/p>\n<p>RTS<\/p>\n<p>A. Ni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Navr\u0161ilo se 17 godina od ubistva premijera Srbije i lidera Demokratske stranke Zorana \u0110in\u0111i\u0107a. \u0110in\u0111i\u0107 je bio prvi premijer Srbije posle pada re\u017eima Slobodana Milo\u0161evi\u0107a 2000. godine. Ispred sedi\u0161ta Vlade Srbije 12. marta 2003. godine ubijen je premijer Srbije i lider Demokratske stranke Zoran \u0110in\u0111i\u0107. U prvom saop\u0161tenju posle ubistva premijera, Vlada Srbije je kao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":72898,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-72896","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-poslednje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/72896","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=72896"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/72896\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/72898"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=72896"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=72896"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=72896"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}