{"id":75861,"date":"2020-04-15T01:50:24","date_gmt":"2020-04-14T23:50:24","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=75861"},"modified":"2020-04-15T01:50:24","modified_gmt":"2020-04-14T23:50:24","slug":"zbog-virusa-korona-vremenska-prognoza-manje-pouzdana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=75861","title":{"rendered":"ZBOG VIRUSA KORONA VREMENSKA PROGNOZA MANJE POUZDANA"},"content":{"rendered":"

Virus korona ima i neo\u010dekivane \u017ertve \u2013 meteorologe, koji su ostali bez dragocjenih informacija koje im obi\u010dno u realnom vremenu prenose putni\u010dki avioni koji trenutno zbog pandemije ne smiju letjeti.<\/strong><\/p>\n


\n<\/strong>Matemati\u010dki modeli koji se svakodnevno koriste za meteorolo\u0161ka predvi\u0111anja zahtijevaju puno podataka koji kontinuirano pristi\u017eu sa milion stanica za pra\u0107enje stanja atmosfere.<\/p>\n

Veliku ve\u0107inu prikupljaju sateliti, koji su sve u\u010dinkovitiji. Ali ako se \u017eeli biti precizniji, posebno kad je rije\u010d o najni\u017eim slojevima atmosfere, \u2018oko 10 odsto podataka dolazi od sistema koji su postavljeni u putni\u010dkim avionima \u2013 objasnio je za AFP Emanuel Bokri, direktor za medije francuske meteorolo\u0161ke slu\u017ebe \u201eM\u00e9t\u00e9o France\u201c.<\/p>\n

U normalnim okolnostima, komercijalni putni\u010dki avioni na taj na\u010din svaki dan u svijetu prenose vi\u0161e od 700.000 opservacija o temperaturi zraka, brzini i smjeru vjetra, kao i o vla\u017enosti i turbulencijama tokom uspona na vi\u0161e visine i tokom ljeta. To je sistem Amdar, kojim upravlja Svjetska meteorolo\u0161ka organizacija (WMO) i agencija Ujedinjenih naroda.<\/p>\n

Epidemija je dovela do smanjenja svjetskog zra\u010dnog prometa za 80 do 90 odsto i ostali smo bez gotovo dvije tre\u0107ine\u201d tih podataka \u2013 naglasio je Bokri. Te je dodao da jo\u0161 ve\u0107e smanjenje meteorolo\u0161kih opservacija iz aviona moglo bi dovesti do postupnog smanjenja pouzdanosti predvi\u0111anja.<\/p>\n

Manjak podataka o stanju iznad Atlantika<\/strong><\/p>\n

U\u010dinak na preciznost predvi\u0111anja mogao bi iznositi 10 odsto, procijenio je M\u00e9t\u00e9o France, koji je odlu\u010dio to nadoknaditi, zajedno s drugim nacionalnim institucijama, dvostruko ve\u0107im brojem mjerenja meteorolo\u0161kim balonima. Ta tehnika, izumljena u Trappesu u pari\u0161koj regiji 1929., sastoji se u slanju velikog balona, punjenog vodonikom i opremljenog sondom, na vi\u0161e od 30 kilometara visine gdje on eksplodira i pada na Zemlju. Takva mjerenja potpunija su i pouzdanija od onih putem sondi u avionima, ali materijal od raspadnutog balona rijetko se prikuplja i ne mo\u017ee se ponovno iskoristiti, \u0161to uzrokuje velike tro\u0161kove.<\/p>\n

Premda se ta metoda sve manje koristi, M\u00e9t\u00e9o France sada svaki dan izvede \u010detiri lansiranja sa svake svoje postaje u mati\u010dnoj Francuskoj i na prekomorskim teritorijima.<\/p>\n

Ta tehnika je preskupa i ne mo\u017ee je se koristiti svuda. U mnogim zemljama u razvoju nije dovr\u0161en prelazak na automatizovana motrenja nego ih vr\u0161e ru\u010dno \u2013 otkriva WMO.<\/p>\n

Meteorolo\u0161ke radiosonde ne mogu, naime, zamijeniti avione iznad okeana.<\/p>\n

Imamo manjak mjerenja vremenskih uslova iznad Atlantika, \u0161to ipak uti\u010de na meteorolo\u0161ke prognoze na evropskom kontinentu \u2013 kazao je Sebastien Brana, potpredsjednik organizacije Infoclimat.
\nHajat\/ GG<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Virus korona ima i neo\u010dekivane \u017ertve \u2013 meteorologe, koji su ostali bez dragocjenih informacija koje im obi\u010dno u realnom vremenu prenose putni\u010dki avioni koji trenutno zbog pandemije ne smiju letjeti. Matemati\u010dki modeli koji se svakodnevno koriste za meteorolo\u0161ka predvi\u0111anja zahtijevaju puno podataka koji kontinuirano pristi\u017eu sa milion stanica za pra\u0107enje stanja atmosfere. Veliku ve\u0107inu prikupljaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":75862,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-75861","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-poslednje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/75861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=75861"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/75861\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/75862"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=75861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=75861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=75861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}