{"id":76978,"date":"2020-05-03T20:28:38","date_gmt":"2020-05-03T18:28:38","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=76978"},"modified":"2020-05-03T20:28:38","modified_gmt":"2020-05-03T18:28:38","slug":"na-danasnji-dan-preselio-sultan-koji-je-srusio-bizantsko-carstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=76978","title":{"rendered":"Na dana\u0161nji dan preselio sultan koji je sru\u0161io Bizantsko Carstvo"},"content":{"rendered":"

“Divan li je vojskovodja koji ce osvojiti Konstantinopolis (Istanbul) i divna li je njegova vojska!”<\/span><\/p>\n

(Sahih hadis, Ahmed 4\/235 i El-hakim 4\/442)\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a029.maja 1453. godine Fatih Sultan Mehmed II Han, rahmetullahi alejhi, je osvojio Istanbul i ispunio Poslanikovo alejhisselam, predskazanje.<\/span><\/p>\n


\nPreseljenje na ahiret<\/span><\/p>\n

U rebiu-l-evvelu, 1481. godine sultan je na \u010delu vojske, napustio Istanbul. Jo\u0161 dok je bio u Istanbulu, sultan je osjetio slabost i bolest u tijelu, ali sna\u017ena \u017eelja za borbom na Allahovom putu izvela ga je iz grada. On li\u010dno je predvodio vojsku i uputio se prema Maloj Aziji. U principu, nikad niko nije znao kuda el-Fatih vodi vojsku. Time je on \u017eelio zbuniti neprijatelja i osigurati, bar u tom pogledu, svoju dominaciju. Govorio je: \u201eKada bi jedna dlaka na mojoj glavi znala kuda idem, ja bih je i\u0161\u010dupao i spalio.\u201c<\/span><\/p>\n

I ovaj pohod bio je tajna, neki su naga\u0111ali da je sultan krenuo osvojiti Rodos. Mo\u017eda je namjeravao krenuti od juga Italije, prema sjeveru, pokoriti Italiju, a onda i Francusku, jer je to bila jedna od njegovih ambicija. Uglavnom, to je tajna koju je sultan ponio sa sobom u kabur.<\/span><\/p>\n

U \u010detvrtak, 4. rebiu-l-evvela, sultan je preselio na Ahiret, \u010dime se zavr\u0161ila njegova tridesetogodi\u0161nja vladavina Osmanskim carstvom, koju je obilje\u017eio jednim od najve\u0107ih podviga u historiji: osvajanjem Konstantinopolja-Istanbula.<\/p>\n

Najzna\u010dajnije osobine sultana Mehmeda el-Fatiha\u00a0<\/span><\/p>\n

Obzirom da je on bio jedan od najve\u0107ih muslimanskih, a svakako i svjetskih, vladara neminovno je posjedovao osobine i svojstva koja su ga kandidirala za jednu takvu funkciju. Histori\u010dari govore\u0107i o tome isti\u010du njegovu brilijantnost, snagu njegovog uma, ali i jedinstvenost njegovog karaktera.<\/p>\n

<\/span><\/p>\n

Fatih Sultan Mehmed II Han sa svojih 9 godina postaje hafiz, sa 14 godina postaje Padi\u015fah a sa 21 godinu, Allahovim emerom, pokorava Bizantiju i osvaja Konstantinopolis, danasnji Istanbul. Covjek na kojeg je ponosan i posljednji Allahov dz.s poslanik Muhammed alejhisselam. Hvala Allahu sto nam posla ovog Sultana koji prolje\u0107e 1463 pronese bajrak islama kroz nase krajeve. Insan koga je pohvalio na\u0161 uzoriti Poslanik a.s., a to je na\u0161a direktna veza sa na\u0161im Pejgamberom a.s. Nemogu\u0107e da se na\u0161 poslanik Muhammed a.s. pohvalno izrazi o nekome ko je nastranputici, novotar koji bi iskrivio islam.<\/span><\/p>\n

\u0160ejh Zaid Shakir ka\u017ee da je jedan od najja\u010dih dokaza ispravnosti ehli sunnetske E\u0161’arijsko-Maturidijske akide, hadis Poslanika s.a.v.s, o divnom vojskovo\u0111i i divnoj vojsci koja \u0107e osvojiti Istanbul. Iz historije nam je poznato da je osvaja\u010d Istanbula Mehmed el-Fatih, Maturidija, kao i njegova vojska. \u00a0<\/span><\/p>\n

Osmanlije su, nakon nestanka ejubijske, abasijske i memelu\u010dke dinastije preuzeli bajrak islama i po\u010deli sa osvajanjima Evrope koja se ve\u0107 ustremila na sjever Afrike, nakon \u0161to je preuzela upravu nad skoro cijelom Andaluzijom. Pojava i dolazak Osmanlija, bilo je spasonosno rje\u0161enje koje je Uzvi\u0161eni Allah u tom odlu\u010duju\u0107em trenutku dao islamskom ummetu.<\/span><\/p>\n

U Osmanskom carstvu je vladala vjerska tolerancija nepojmljiva za tada\u0161nji srednji vijek.<\/span><\/p>\n

Ako sagledamo povijest ljudske civilizacije, tekovine njene politi\u010dke i pravne tradicije, vidje\u0107emo, zapravo, da je ona prepuna primjera unilateralnih dru\u0161tava i dr\u017eava koje nisu poznavale ure\u0111enja zasnovana na ne\u010delima multikulturalnog i multireligijskog koegzistiranja. Rijetka su dru\u0161tva koja su se jo\u0161 u srednjem vijeku izgradila kao sredine u kojima je mogu\u0107 i po\u017eeljan su\u017eivot vi\u0161e nacija, religija i kultura, koja su, srazmjerno svojim zahtjevima i potrebama, razbila koncept religijske isklju\u010divosti koji je vladao najve\u0107im dijelom staroga svijeta.<\/span><\/p>\n

Jedan od tih svijetlih primjera bilo je Osmansko carstvo, koje je, kao predstavnik islamske civilizacije, njene kulture, ali i pravne misli, u sebi integriralo razli\u010dite etnije, religije i kulture. Mnoge od tih etnija, kao \u0161to su bili Jevreji, suo\u010deni sa nacionalnom i religijskom netrpeljivo\u0161\u0107u onovremene \u0160panije, prona\u0161li su dugo i\u0161\u010dekivane slobode u bosanskohercegova\u010dkom dru\u0161tvu, koje je, od 1463. godine postalo dijelom islamskog civilizacijskog kruga. Uslijed \u010destih ratovanja osmanske vojske i uspjeha koje je ostvarivala na tri kontinenta, u osmansko dru\u0161tvo, koje je u po\u010detku bilo najve\u0107im dijelom muslimansko, u\u0161ao je i znatan broj nemuslimana, naroda koji su tom dru\u0161tvu potvrdili karakter tolerantne sredine.<\/span><\/p>\n

Osmanska carevina nije vodila nikakvu slu\u017ebenu politiku prevo\u0111enja nemuslimanskog stanovni\u0161tva na islam, jer islam nikad nije podr\u017eavao prozelitizam. Dr\u017ee\u0107i se kur’anskog na\u010dela “U vjeri nema prisile” (El-Beqare, 256.), osmanska vlast u novoosvojenim zemljama, u kojima je instalirala svoje namjesnike, nije vr\u0161ila proces nasilne islamizacije, naprotiv, onima koji su ostajali pri svome religijskom uvjerenju davala je izvjesna prava i slobode.<\/span><\/p>\n

Primjeri tolerancije<\/span><\/p>\n

Neposredno nakon osvajanja Carigrada, prvi akt koji je donio sultan Mehmed II Fatih (Osvaja\u010d) bila je povelja kojom je za patrijarha pravoslavne crkve imenovao Genadija II. Nedugo nakon toga, sultan je imenovao i nadrabina, kao vjerskog poglavara jevrejske zajednice u Osmanskom carstvu. Mehmed Fatih je insistirao da u Carigardu ostane i kardinal, kako bi njegovo carstvo po\u010divalo na \u010detiri religije, pokazuju\u0107i na taj na\u010din po\u0161tovanje prema drugim svjetonazorima. Jevreji koji su ostali u Carigradu nakon njegovog pada, \u017eivjeli su u \u010detvrti Balat, koja se nalazila na kraju zaljeva Zlatni rog.<\/span><\/p>\n

Sultan el-Fatih je i 1463. godine osvojio Bosnu, gdje je pokazao vrhunac tolerancije i humanosti prema stanovnicima \u0161to je imalo presudnog utjecaja na prihvatanje islama od ve\u0107ine stanovni\u0161tva ove zemlje. Nakon osvajanja Bosne, sultan Mehmed II je, odli\u010dno poznavaju\u0107i dru\u0161tvene prilike u toj zemlji, posebnu povelju, Ahdnamu, predao u ruke fratra An\u0111ela Zvizdovi\u0107a, kojom je zajam\u010dio bosanskim franjevcima slobodu vjerskog djelovanja, a samim time i slobodu vjeroispovijesti katoli\u010dkom stanovni\u0161tvu u Bosni. Ahdnama je poznata kao najstariji dokument o ljudskim pravima u historiji, 326 godina prije francuske bur\u017eoaske revolucije1789. godine i 485 godina prijeme\u0111unarodne deklaracije o ljudskimpravima 1948. godine.\u00a0<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Tekst ahdname:<\/span><\/p>\n

“Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uop\u0107e od prostog puka kao i odjeljenjima ova moja vlastodr\u017ea\u0107a povelja, kojom bosanskim sve\u0107enicima ukazujem veliku pa\u017enju, te zapovjedam: spomenutim i njihovim bogomoljama ne smije biti smetnje ni pritiska, neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzvi\u0161ene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih pod\u010dinjenih (robova), niti od mojih podanika – raje niti od svega stanovni\u0161tva cjelokupne moje dr\u017eave spomenutim nitko se nesmije mije\u0161ati u njihove stvari niti ih napadati,ni vrije\u0111ati ni njih ni njihov \u017eivot, njihov imetak (imovinu) ni njihove bogomolje.<\/span><\/p>\n

Tako\u0111er iz tu\u0111ine osobito u moju dr\u017eavu dovoditi ljude dozvoljava im se. Stoga spomenutim izdajem moju uzvi\u0161enu zapovijed ukojoj im posve\u0107ujem svoju brigu i pa\u017enju, te se kunem te\u0161kom zakletvom: Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa,sa velikim Bo\u017eijim vjesnikom (Muhamedom) i sa 124.000 pejgambera i sa sabljom koju pa\u0161em da ovim \u0161to je napisano nikoje lice ne smije se suprostaviti dok god ovi (Franjevci) slu\u017ee meni i mojoj zapovjesti budu pokorni.<\/span><\/p>\n

Pisano 28. maja 1463.<\/span><\/p>\n

Na granici Milodra\u017ea<\/span><\/p>\n

Fatih Sultan Mehmed<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Premda je srpska dr\u017eava nestala sa historijske scene, kad se istovremeno ugasila i Pe\u0107ka patrijar\u0161ija, episkopi Srpske crkve su se stavili pod jurisdikciju autokefalne Ohridske arhiepiskopije. Me\u0111utim, 1557. godine, sultan Sulejman Veli\u010danstveni je obnovio autokefalnost Srpske pravoslavne crkve ponovnim uspostavljanjem Pe\u0107ke patrijar\u0161ije. Jedan od razloga zbog kojih je sultan donio takvu odluku nalazi se u \u010dinjenici da su Srbi, mobilizovani u pomo\u0107ne vojne jedinice, imali velike zasluge za osmanska osvajanja u Podunavlju.<\/span><\/p>\n

Osmanska uprava je manastirima dodjeljivala zemlji\u0161ne posjede, a u Bosni je, uprkos odre\u0111enim zakonskim preprekama, izgra\u0111eno nekoliko srpsko – pravoslavnih manastira. Sru\u0161eni ili djelimi\u010dno o\u0161te\u0107eni manastiri obnavljani su uz aktivno u\u010de\u0161\u0107e i podr\u0161ku uprave. Nemuslimani, naro\u010dito Grci i pravoslavni Albanci, imenovani su na polo\u017eaje koji su zahtijevali iskusne i vrsne diplomate. Mnogi od njih, koji su za svoju novu vjeru prihvatili islam, obna\u0161ali su zna\u010dajne polo\u017eaje u osmanskoj vlasti, a nerijetko su bili sultanovi najbli\u017ei saradnici na divanu. Kr\u0161\u0107anskoj djeci, koju je osmanska uprava dovodila u prijestolnicu Carstva putem dev\u0161irme (“skupljanje”), vide\u0107i u nekima od njih sposobne i nadarene budu\u0107e vezire, sultan je omogu\u0107avao najbolje obrazovanje na dvoru Visoke Porte. Osmansko carstvo je na taj na\u010din davalo jednake mogu\u0107nosti svim svojim podanicima da napreduju u sultanovoj slu\u017ebi, bez obzira na njihovu etni\u010dku i vjersku pripadnost…<\/span><\/p>\n

Fatih Sultan Mehmen II han\u00a0<\/span><\/p>\n

Mehmed II el-Fatih je sedmi vladar u vladarskoj lozi Osmanove porodice. Nazvan je imenima el-Fatih, osvaja\u010d, jer je prvi i jedini do dana dana\u0161njeg kome je po\u0161lo za rukom da osvoji Konstantinopolj i Ebu Hajrat (otac dobro\u010dinstva i dobrih djela). Vlast je preuzeo u 22. godini \u017eivota 1451. godine, nakon smrti svoga oca. Bio je li\u010dnost koja je objedinila snagu i pravednost.\u00a0Ovo je kratka biografija jednog od najistaknutijih i najzna\u010dajnijih vo\u0111a u historiji islama. Mehmed el-Fatih je bio mladi\u0107 od dvadesetak godina, bio je, prije svega, musliman, a onda Turcin Osmanlija. Prihvatio je vo\u0111enje najve\u0107e islamske imperije na svijetu i tada jedine koja je \u0161titila i branila muslimane nakon pada Andalusa.<\/span><\/p>\n

Mehmed el-Fatih je ro\u0111en 27. red\u017eeba 835. godine, ili 30. marta 1432. godine u Edrini (Edirne), tada\u0161njoj prijestolnici Osmanskog sultanata. Odgajan je pod okom svog oca, sultana Murata II, \u0161estog osmanskog sultana, koji je nastojao usaditi mu osobine pobo\u017enosti, revnosti i \u017eelje za znanjem, kako bi bio zaslu\u017ean ponijeti titulu, ali i spreman ponijeti odgovornost osmanskog sultana. Jo\u0161 u djetinjstvu je nau\u010dio Kur\u2019an napamet, \u010ditao je hadis, islamsko pravo, studirao matematiku, astronomiju i vojnu strategiju, a uz to u\u010dio je i arapski, perzijski, latinski i gr\u010dki jezik.<\/span><\/p>\n

Kao mladi\u0107u, otac mu je povjerio upravu nad Manisom, jednom od oblasti unutar osmanskog sultanata, kojom je upravljao pod kontrolom grupe u\u010denjaka, me\u0111u kojima su bili najistaknuti Ak \u0160emsudin i Mulla Kevrani, koji su ostavili najdublji trag na odgoj i formiranje li\u010dnosti mladog sultana, kao i na ispravno oblikovanje njegovih islamskih ideja, shvatanja, kulture i usmjerenja.<\/span><\/p>\n

Posebno je bilo zna\u010dajno djelovanje Ak \u0160emsudin efendije na formiranje Fatihove li\u010dnosti. On je u obrazovanju mladog sultana posebno isticao dvije stvari: podsticaj na stalnu borbu i nastavak d\u017eihada kojim se \u0161irilo muslimansko carstvo i usa\u0111ivanje \u010dvrstog uvjerenja u njegovo srce da se hadis, kojeg prenosi imam Ahmed u svome Musnedu, a koji najavljuje osvajanje Konstantinopolja upravo na njega i odnosi.<\/span><\/p>\n

Mehmed el-Fatih je volio ulemu, volio je biti u njihovom dru\u0161tvu i slu\u0161ati njihove savjete. Na tim sijelima je saznao za hadise koji govore o vrijednosti osvajanja Konstantinopolja. Jedan od tih hadisa su i rije\u010di Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: \u201eKonstantinopolj \u0107e sigurno biti osvojen posredstvom jednog \u010dovjeka, divan li je taj vojskovo\u0111a, a divna li je i vojska koja \u0107e ga osvojiti.\u201c (Sahih hadis)<\/span><\/p>\n

Mehmed el-Fatih je sultan koji je zadao posljednji i odlu\u010duju\u0107i udarac Bizantinskoj imperiji nakon XI vijekova njenog postojanja.<\/span><\/p>\n

Vrijeme njegove vladavne je trajalo oko trideset godina, a pored Konstantinopolja, osvojio je i neke oblasti u Aziji, Anadoliji, a posebno su zna\u010dajna njegova osvajanja na teritoriji Evrope gdje je osvojio Bosnu 1463. godine i do\u0161ao do Beograda.<\/span><\/p>\n

Sam sultan je i u mladosti a i kasnije, kada je postao el-Fatih, izuzetno cijenio i po\u0161tovao Ak \u0160emsudin efendiju, pa je, nekada, zbog toga, trpio prigovore svojih vezira, pogotovo u vrijeme opsade Konstantinopolja. Zanimljiv je slu\u010daj kojeg navode histori\u010dari, da je u vrijeme naj\u017ee\u0161\u0107e bitke za grad, sultan \u017eelio da njegov \u0161ejh bude u njegovoj blizini, ali je dobio obavje\u0161tenje da je \u0161ejh zatra\u017eio da niko ne ulazi u njegov \u0161ator. Sultan, sav bijesan, je do\u0161ao do \u0161atora, ali stra\u017eari ni njemu nisu dozvolili ulazak! Sultan je isukao sablju i rasjekao \u0161ator u kojem se nalazio \u0161ejh Ak \u0160emsuddin. Prizor koji je vidio ga je potpuno zbunio, \u0161ejh je bio na sed\u017edi, turban mu je spao s glave, sijeda kosa se razbacala na sve strane, pomije\u0161ala se s bradom. Podigao je glavu sa sed\u017ede, a niz lice su mu se slivale suze, dok je glasno molio Allaha za pomo\u0107 i pobjedu muslimana. Sultan se samo okrenuo i oti\u0161ao vojsci. Kada je stigao, vojnici su ve\u0107 po\u010deli prelaziti zidine grada, u toj radosti, izjavio je: \u201eNe radujem se osvajanju grada koliko se radujem \u0161to u mom vremenuo \u017eivi ovakav \u010dovjek \u2013 Ak \u0160emsuddin.\u201c Ina\u010de, imam e\u0161-\u0160evkani navodi da je ovaj \u0161ejh bio izuzetno blagoslovljen i da je \u010dak precizno odredio dan u kojem \u0107e Konstantinopolj biti osvojen. Sultan ga je odlikovao time \u0161to ga je postavio za hatiba Aja Sofje i on je prvi u njoj odr\u017eao hutbu.<\/span><\/p>\n

Osmanski sultan Fatih Mehmed II Han, rahmetullahi alejhi, (1429-1481) dana 29. Maja 1453.g. po miladu, (857.hidzretske) osvaja Konstantinopolj (Carigrad), koji je do tada bio centar istocnog rimskog carstva i krscanstva. Time je Konstantinopolj postao glavni grad Islamske drzave i preimenovan je u Islambul (Istanbul) tj. glavni grad Islama.<\/span><\/p>\n

Fatih Sultan Mehmed II, rahimehullah, je divni vojskovodja koji je najavljen u hadisu u kojem Allahov Pejgamber, sallallahu `alejhi ve sellem, kaze:<\/span><\/p>\n

“Sigurno ce Konstantinopolj biti osvojen, pa divan li je vojskovodja taj covjek i divna li je ta vojska\u00a0<\/span>koja ce to ostvariti.” (Sahih – Ahmed 4\/235 i El-hakim 4\/442)<\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Odlu\u010dnost<\/span><\/p>\n

Sultan el-Fatih je bio izrazito odlu\u010dna li\u010dnost, imao je svoj cilj, znao je \u0161ta ho\u0107e. Ni\u0161ta ga na tom putu nije moglo pokolebati. O\u0161tro se suprotstavljao java\u0161luku i neradu dr\u017eavnih slu\u017ebenika, a o njegovoj odlu\u010dnosti dovoljno govori i to \u0161to je sam predvodio neke od napada na Konstantinopolj. U vrijeme opsade Konstantinopolja, poslao je poruku komandantu flote u kojem ga je upozorio na nu\u017enost ozbiljnije aktivnosti flote. Poru\u010dio mu je: \u201eIli zarobi te brodove, ili ih potopi ili nam se \u017eiv ne vra\u0107aj.\u201c Nakon neuspjeha flote da izvr\u0161i svoj zadatak, sultan je bez razmi\u0161ljanja smijenio komandanta flote i na njegovo mjesto imenovao drugog. U tako te\u0161kom trenutku za dr\u017eavu, kada je postojala ozbiljna opasnost da sve ono \u0161to su generacije sultana ranije izgra\u0111ivali padne u vodu, sultan el-Fatih je svojom odlu\u010dno\u0161\u0107u smogao snage da povu\u010de prave poteze i na taj na\u010din i ostvari svoj cilj.<\/span><\/p>\n

Hrabrost<\/span><\/p>\n

Sultan el-Fatih je bio hrabar vojskovo\u0111a. Nije se krio iza svojih vojnika, ve\u0107 je zajedno s njima u\u010destvovao u borbama. U ve\u0107ini slu\u010dajeva on li\u010dno je predvodio vojsku. Histori\u010dari bilje\u017ee slu\u010daj jedne bitke na Balkanu, kada je sultan sa vojskom i\u0161ao kroz gustu \u0161umu. U jednom trenutku bili si izlo\u017eeni sna\u017enom topovskom napadu neprijatelja. Iznenadni napad dezorijentisao je osmanske vojnike, pa su mnogi istog trena zalegli po zemlji. Sultan el-Fatih je o\u010duvao svoju prisebnost i hrabrost, iza\u0161ao iz dometa topova i povikao: \u201eO vojnici, mud\u017eahidi, budite Allahovi vojnici, i neka u vama plamti islamski \u017ear i entuzijazam.\u201c To je povratilo borbeni duh vojsci, osna\u017eilo ih i vratilo im snagu, tako da su se konsolidovali i nanijeli te\u0161ke gubitke neprijatelju, dotukav\u0161i ga do nogu.<\/span><\/p>\n

Pravednost<\/span><\/p>\n

Sultan el-Fatih je cjelokupan svoj \u017eivot, rad i vladavinu utemeljio na principima Kur\u2019ana i sunneta, a jedan od fundamentalnih jeste pravednost. Sultan je bio odlu\u010dan u svojim odlukama, ali u isto vrijeme i pravedan. Nastojao je da nikada nikome u svom carstvu ne nanese nepravdu i nasilje a oko svih zna\u010dajnijih pitanja konsultovao se sa islamskom ulemom. Ve\u0107 smo kazali kakvo mjesto je Ak \u0160emsuddin efendija imao kod sultana.<\/span><\/p>\n

Najbolji primjeri njegove pravednosti jeste odnos prema novoosvojenim podru\u010dijima i narodima koje je pokorio. Prema njima je pokazao svoju obazrivost i pravednost, tako da je, naprimjer, Ahdnama, koju je dao bosanskim franjevcima, u kojoj im je garantovao autonomnost vjere i vjerska prava jedan od najranijih i najzna\u010dajnijih dokumenata o ljudskim pravima na teritoriji Evrope.<\/span><\/p>\n

Skromnost<\/span><\/p>\n

Pored toga \u0161to je bio tako velik vladar, \u0161to je ostvario san i mnogih ashaba, osvojio Konstantinopolj i preimenovao ga u Istanbul, sultan el-Fatih nikada nije pokazao oholost i grubost. Prilikom ulaska u grad izgovorio je rije\u010di koje najbolje ukazuju na njegovu skromnost: \u201eHvala Uzvi\u0161enom Allahu, neka se Allah smiluje \u0161ehidima, a borcima podari \u010dast i dostojanstvo, a mome narodu ponos i zahvalnost.\u201c Mali je broj ljudi koji u takvom trenutku slave, uspjeha i presti\u017ea sjete se da za sve to zahvale Uzvi\u0161enom Allahu. Fatih je to u\u010dinio. Dodu\u0161e, on je uvijek uz sebe imao u\u010ditelja koji ga je podsje\u0107ao na istinske vrijednosti \u017eivota, svoga \u0161ejha Ak \u0160emsuddina.<\/span><\/p>\n

Zanimljiv je primjer nakon osvajanja Istanbula, dok je \u0161ejh sjedio u svom \u0161atoru i veli\u010dao Allaha, do\u0161ao mu je sultan, pri\u0161ao i poljubio ruku. \u0160ejh se nije ni pomjerio s mjesta. To je sultana malo iznenadilo, pa nakon tog susreta obratio se jednom svom prijatelju: \u201eZa\u0161to li se Ak \u0160emsudin nije ni pomjerio sa mjesta kada sam u\u0161ao?\u201c Na to mu je prijatelj odgovorio: \u201eNeka te ne brine to, sultane, \u0161ejh nije \u017eelio dati ti povoda da se uzoholi\u0161, ve\u0107 ti je tim svojim postupkom ukazao na nu\u017enost skromnosti u bilo kakvoj situaciji.\u201c<\/span><\/p>\n

Inteligencija i znanje<\/span><\/p>\n

Sultan el-Fatih je mnogo puta pokazao vrhunac inteligencije, znanja, strate\u0161kog umije\u0107a i sposobnosti. Sjetimo se samo par primjera iz njegovog \u017eivota, od projektovanja ogromnog topa koji je slu\u017eio u ru\u0161enju zidina Konstantinopolja, u kojem je li\u010dno sultan uzeo u\u010de\u0161\u0107e, pa do briljijantne ideje preba\u010daja brodova preko kopna u zaliv.<\/span><\/p>\n

Tako\u0111er, ranije smo spominjali da je jo\u0161 od ranog djetinjstva el-Fatih bio marljiv u sticanju znanja. Pored \u0161erijatskih znanosti; Kur\u2019ana, hadisa, fikha, veliku pa\u017enju posvetio je i izu\u010davanju prirodnih znanosti; matematike, astronomije i sl. Tako\u0111er, bio je i poliglota, pored turskog, govorio je i par drugih jezika, poput arapskog, perzijskog, gr\u010dkog, latinskog.<\/span><\/p>\n

Mleta\u010dki putopisac Giacome de Languschi, sreo se sa sultanom Mehmedom el-Fatihom otprilike kada je osvojen Konstantinopolj i opisuje ga ovako: \u201eMladi\u0107 od dvadeset\u0161est godina (istina je da je on tada bio u 23., godini, nakon \u0161to je spomenuo njegovu vanj\u0161tinju, njegov lijep moral i \u0161iroku kulturu) spomenuo je: \u201eOn je sa precizno\u0161\u0107u istra\u017eivao informacije o polo\u017eaju Italije, Vatikana, i Imperatora i, kraljevine u Evropi, on je posjedovao njihove mape, na njima su se nalazile dr\u017eave i pokrajine Evrope. Nije se odu\u0161evljavao i radovao ni\u010dime kao studiranju polo\u017eaja svijeta i nauke o ratu. Istra\u017eiva\u010d, pronicljiv u stvarima, sna\u017enih ambicija. Ovo je \u010dovjek kome se mi, skupino kr\u0161\u0107ana, moramo suprotstaviti. On je vrlo obazriv, sposoban da podnese tegobe i hladno\u0107u, toplotu, \u017ee\u0111 i glad\u2026 Ka\u017ee: \u2018Vrijeme se sada promijenilo, dakle, putuje se sa Istoka prema Zapadu kao \u0161to je (ranije) Zapadnjak putovao prema Istoku.\u2019 Jo\u0161 ka\u017ee: \u2018Imperija svijeta mora biti jedna, vjera jedna i dr\u017eava jedna, a za sprovo\u0111enje ovog jedinstva nema adekvatnijeg mjesta od Konstantinopolja\u2019.<\/span><\/p>\n

Nadahnuti pjesnik<\/span><\/p>\n

Fatih Sultan Mehhem II han, je pisao poeziju po pseudonimom Avni. Posebno su osjecajne pjesme u cast voljenom Muhammeda, alejhisselam.\u00a0<\/span><\/p>\n

Sultan Mehmed II el Fatih Poslaniku Muhammedu, a.s.<\/span><\/p>\n

\u0160ta \u0107e mi ru\u017ea koja ne miri\u0161e na tebe?
\n\u0160ta \u0107e mi prolje\u0107e bez tebe?<\/span><\/p>\n

\u0160ta \u0107e mi dan koji osvane bez tebe?
\n\u0160ta \u0107e mi ovaj svijet bez tebe?<\/span><\/p>\n

Ne \u017eelim ki\u0161u koja dolazi, a nije dotakla tijelo tvoje!
\nNe \u017eelim povjetarac koji nije dodirnuo bi\u0107e tvoje!<\/span><\/p>\n

Ako \u0107e zvijezde svijetliti, neka svijetle tebi!
\nNe \u017eelim zvijezdu koja ne sija tebi!<\/span><\/p>\n

Ako \u0107e slavuji pojiti, neka njihov poj bude o tebi!<\/span><\/p>\n

Ne \u017eelim slu\u0161ati poj slavuja, ako nije o tebi!<\/span><\/p>\n

Ako \u0107e moje srce \u010deznuti za tobom, neka u toj \u010de\u017enji izgori!<\/span><\/p>\n

Ne \u017eelim tu\u0111inu ni vatan u kojem srce za tobom ne gori!<\/span><\/p>\n

Ako \u0107e vatra pr\u017eiti moje srce,
\nNeka to bude vatra ljubavi zbog tebe!<\/span><\/p>\n

Ako bi mi srce gorilo u ljubavi prema drugom,
\nNe \u017eelim takvo srce, ni njegovu vatru, niti \u017ear njegov!<\/span><\/p>\n

Neka oaze u kojima te nisam vidio bedevijama pripadnu!<\/span><\/p>\n

Ja \u017eelim tvoju pustinju, ne \u017eelim tvoju vodu!<\/span><\/p>\n

Ako put vodi ka tebi, i dan i no\u0107 \u0107u hoditi!<\/span><\/p>\n

Ne \u017eelim ni put niti pravac koji tebi ne vodi!<\/span><\/p>\n

\u017delim da budem ponizni sluga koji tebi slu\u017ei!<\/span><\/p>\n

Ako bi tako obveselio tvoje srce, kroz Sinaj \u0107u hiljadu puta pro\u0107i!<\/span><\/p>\n

U protivnom, \u0161ta \u0107e mi bilo \u0161ta na ovom svijetu?<\/span><\/p>\n

\u0160ta \u0107e mi feth, Misir i sve drugo na ovom svijetu?<\/span><\/p>\n

Ja sam Sultan Fatih, stojim pred Istanbulom,
\nZa jedan osmijeh na tvom licu ovaj grad bih spalio!<\/span><\/p>\n

Jer, \u0161ta \u0107e mi carstvo koje ne\u0107e obradovati \u0111ul-lice tvoje?<\/span><\/p>\n

\u0160ta \u0107e mi Istanbul? Za\u0161to mi treba, kada ni\u0161ta nije moje!<\/span><\/p>\n

Ja sam jedan garib Junus, pi\u0161em o tebi, gorim zbog tebe!<\/span><\/p>\n

Ne \u017eelim hartiju ni divit koji pi\u0161e o ljubavi prema drugom, mimo tebe..<\/span><\/p>\n

Ja sam sljedbenik tvoga ummeta, a ti si moj Prvak!<\/span><\/p>\n

Ne \u017eelim drugog Prvaka, ne \u017eelim ljubav prema drugom, mimo tebe!<\/span><\/p>\n

Dobrotom Hakka<\/span><\/p>\n

Dobrotom Hakka i himmetom vojske \u201eAllahovih ljudi\u201c,
\nnamjera mi je da nevjernici zacijelo budu savladani.<\/span><\/p>\n

Oslonac su mi Allahovi Vjerovjesnici i Njegove evlije,
\na moja nada u pomo\u0107 i pobjedu je Njegovom dobrotom.<\/span><\/p>\n

Za\u0161to ne bih \u017ertvovao du\u0161u i imetak koji imam na ovom svijetu?
\nHvala Allahu, koji mi omili borbu na Njegovom putu!<\/span><\/p>\n

Mehmede, nadam se da \u0107e mu’d\u017eizama odabranog Ahmeda (a.s.)
\ntvoja dr\u017eava pobijediti i savladati mo\u0107 din-du\u0161mana!<\/span><\/p>\n

Sultan\u00a0Fatih\u00a0(Avn\u012b)<\/span><\/p>\n

AKO A\u0160IK PLA\u010cE<\/span><\/p>\n

Ako a\u0161ik pla\u010de, neka zbog boli rastanka pla\u010de,
\ni neka iz o\u010diju njegovih poteku krvave suze!<\/span><\/p>\n

Odje\u0107a a\u0161ika treba biti upra\u0161ena pra\u0161inom bola,
\nili da luta bez odje\u0107e dolinama neda\u0107a i isku\u0161enja.<\/span><\/p>\n

Ma koliko da bude mu\u010den, a\u0161ik treba biti vjeran,
\ni koliko god ga ismijavali, on uvijek treba biti iskren!<\/span><\/p>\n

Kad bi mu ponestalo snage da \u010duva tajnu svoje ljubavi,
\nipak, bol u grudima od zabodenog koplja du\u017ean je sakriti.<\/span><\/p>\n

Ako ne zaslu\u017ei naklonost voljene i time ispije lijek za bolesno srce,
\non mora znati da mu nikakav drugi lijek od pomo\u0107i biti ne\u0107e.<\/span><\/p>\n

I kad bi svaki dan provodio na putu zbog tuge i boli,
\ni kad bi svake no\u0107i uznemirivan bio i mu\u010den, to mu se isplati!<\/span><\/p>\n

Kada bi mu stavili krunu na glavu kao caru cijeloga svijeta,
\nAvni te ne bi napustio i \u017eivio bez tebe i zavi\u010daja tvoga!<\/span><\/p>\n

Sultan\u00a0Fatih\u00a0(Avn\u012b)<\/span><\/p>\n

Za kraj donosimo vam neke od Fatih Sultan Mehmedovih izreka:<\/span><\/p>\n

Moj nijjet je postupiti u skladu s ajetom: \u201eBorite se Allaha radi!\u201c<\/span><\/p>\n

A moj trud je samo zbog onog \u0161to mi islam zapovijedi!<\/span><\/p>\n

\u010covjeku ne postavljaj pitanja koja \u0107e mu postaviti Allah d\u017e.\u0161., ‘koja ti je vjera, klanja\u0161 li namaz, posti\u0161 li’ i sli\u010dno, ve\u0107 ga pitaj ono \u0161to rob treba pitati drugog roba, ‘jesi li gladan, treba li ti ne\u0161to, ima\u0161 li neki problem’.”<\/span><\/p>\n

“Zikir koji sam ucio sa svojim sejhom Ak\u015femseddinom i slast koju sam osjetio u njemu ne bih mijenjao ni za citav svijet niti za sve ono sto je na njemu. Da mi je sejh dozvolio napustio bih sultanat i okrenuo se samo zikru.”<\/span><\/p>\n

“Tajna pobjede je slijediti Pejgamberov, alejhisselam, put (sunnet).”<\/span><\/p>\n

Kada je\u00a0Fatih\u00a0Sultan Mehmed II Han, rahmetullahi alejhi, upitan kako je uspio osvojit Konstantinopol, rekao je: “Imam dva svojstva, prvo je srce \u010dvrsto poput stijene koje ne miruje dok ne ostvari ono \u0161to \u017eeli, a drugo je oko koje pla\u010de iz straha od Allaha, pa kako da ne postignem pobjedu?”<\/span><\/p>\n

“Mi ne idemo u osvajanje teritorija, mi idemo u osvajanje ljudskih srca…”<\/span><\/p>\n

\u00a0Ilahija Ders-i Delum<\/span><\/p>\n

Ders-i Delum, ilahija koju su u\u010dili\u00a0Fatih\u00a0Sultan Mehmed II, i njegovi vojnici ulaze\u0107i u Bosnu. Povijesnicari kazu da je\u00a0Fatih\u00a0Sultan Mehmed, tokom marsiranja kroz osvojena mjesta, zajedno sa svojom vojskom konstantno ucio zikir i ilahije da bi sacuvao sebe i svoju vojsku od harama, da ne zaborave na Allaha pa ucine kakav zijan, pogotovo prema zenama. Nije ih dzaba hazreti Pejamber, alejhisselam, pohvalio.<\/span><\/p>\n

Ders idelum dem dem\u00a0<\/span>Def idelum gam gam<\/p>\n

\u00c7\u00fcnki dem bu dem imanem<\/span><\/p>\n

Hu diyelim Hu Hu<\/span><\/p>\n

–<\/span><\/p>\n

Sende bir hal var<\/span><\/p>\n

Gel Hakka yalvar<\/span><\/p>\n

\u0130ri\u015f\u00fcr (Eri\u015fir) der hal imanem<\/span><\/p>\n

Hu diyelim Hu Hu<\/span><\/p>\n

–<\/span><\/p>\n

Kuddusi s\u00f6yler<\/span><\/p>\n

S\u00f6zini dinler<\/span><\/p>\n

Ben de senunle imanem<\/span><\/p>\n

Hu diyelim Hu Hu\u00a0<\/span><\/p>\n

–<\/span><\/p>\n

Kalma ya buka Cami Cami \u00e7al\u00a0<\/span><\/p>\n

Eyle ahu zar imanem\u00a0<\/span><\/p>\n

Hu diyelim Hu Hu\u00a0<\/span><\/p>\n

–<\/span><\/p>\n

Ey \u015fehzade Zikrit ziyade irme fesada efendum\u00a0<\/span><\/p>\n

Hu diyelim Hu Hu\u00a0<\/span><\/p>\n

–<\/span><\/p>\n

Munikire uyma\u00a0<\/span><\/p>\n

Sen ani koyma\u00a0<\/span><\/p>\n

Sakin aldanma imanem\u00a0<\/span><\/p>\n

Hu diyelim Hu Hu\u00a0<\/span><\/p>\n

–<\/span><\/p>\n

Kuddusi s\u00f6yler\u00a0<\/span><\/p>\n

S\u00f6zini dinler bende senunle imanem\u00a0<\/span><\/p>\n

Hu diyelim Hu Hu<\/span><\/p>\n

Kada je vojska\u00a0Fatih\u00a0Sultan Mehmed Hana II, pro\u0161la kroz Travnik, stari fratar je naredio da se izvedu najljep\u0161e djevojke pored puta kuda \u0107e pro\u0107i njegov asker. Nisu ba\u0161 razumjeli fratrovu zapovijed.\u00a0“Ostat \u0107e dugo.”, jauknut \u0107e fratar. Na pitanje po \u010demu je to zaklju\u010dio odgovorio je: “Nijedan vojnik nije ni pogledao djevojku, ve\u0107 su pro\u0161li oborenih pogleda!”<\/span><\/p>\n

Sultan Fatihov san o Bosni<\/span><\/p>\n

Postoje predaje da je no\u0107 prije ulaska u Bosnu Sultan Mehmed el-Fatih usnio san u kojem je vidio vatru i oko nje trojicu \u010dasnih ashaba, kasnijih halifa hazretleri: Ebu Bekra, Osmana i Aliju. Kad se probudio, pitao je \u0161ejha Ak\u0161emsudina zna\u010denje sna. Evo \u0161ta mu je \u0161ejh odgovorio:<\/span><\/p>\n

Osvojit \u0107es Bosnu. To \u0161to si sanjao vatru zna\u010di da \u0107e u njoj gorjeti plamen vjere. To \u0161to si sanjao Ebu Bekra zna\u010di da ce Bosna biti zemlja iskrenih ljudi koji bogatstvo ne\u0107e \u0161tediti za dobrobit islama. To \u0161to si sanjao Osmana zna\u010di da \u0107e Bosna iznjedirit dosta u\u010denjaka lijepoga morala. To sto \u0161i sanjao Hazreti Aliju zna\u010di da ce ta zemlja Carevini dati dosta ratnika koji \u0107e kro\u010diti stopama \u010dasne porodice Muhammeda a.s.<\/span><\/p>\n

\u0160teta sto nisi sanjao Omera, radijallahu anhu, jer to zna\u010di da da u Bosni nikada pravde biti ne\u0107e i da \u0107e se njen narod uvijek morati boriti za nju!<\/span><\/p>\n

Ovo su samo neke osobine ovog velikog vojskovo\u0111e, vladara, a nadasve skromnog i pobo\u017enog muslimana.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Divan li je vojskovodja koji ce osvojiti Konstantinopolis (Istanbul) i divna li je njegova vojska!” (Sahih hadis, Ahmed 4\/235 i El-hakim 4\/442)\u00a0 \u00a029.maja 1453. godine Fatih Sultan Mehmed II Han, rahmetullahi alejhi, je osvojio Istanbul i ispunio Poslanikovo alejhisselam, predskazanje. Preseljenje na ahiret U rebiu-l-evvelu, 1481. godine sultan je na \u010delu vojske, napustio Istanbul. Jo\u0161 […]<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":76979,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[],"class_list":["post-76978","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svet"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/76978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=76978"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/76978\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/76979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=76978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=76978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=76978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}