Ratne 1993. godine 27. i 28. septembra, u opkoljenom Sarajevu, vjerovatno u najte\u017eem periodu za opstojnost dr\u017eave Bosne i Hercegovine i njenog naroda, u sarajevskom hotelu Holiday Inn, odr\u017ean je I bo\u0161nja\u010dki Sabor. Jedan od inicijatora i organizatora Sabora bilo je Vije\u0107e Kongresa bosanskomuslimanskih (nakon Sabora \u2013 bo\u0161nja\u010dkih) intelektualaca sa tada\u0161njim predsjednikom rahmetli Alijom Isakovi\u0107em.<\/p>\n
Zasjedanju je prisustvovalo ukupno 377 sabornika te 80 poslanika iz okruga Tuzla, Doboj, Zenica, Visoko, Travnik, Mostar, Konjic, Biha\u0107, Banja Luka, Zagreb i Gora\u017ede. Zasjedanjem je predsjedovao prof. dr. Enes Durakovi\u0107 koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika inicijativnog odbora Aliju Isakovi\u0107a, predsjednika Predsjedni\u0161tva Republike Bosne i Hercegovine Aliju Izetbegovi\u0107a, reisu-l-ulemu Mustafu ef. Ceri\u0107a, prof. dr. Muhameda Filipovi\u0107a, te ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine dr. Harisa Silajd\u017ei\u0107a. Saboru su prisustvovali najugledniji predstavnici bo\u0161nja\u010dkog naroda iz svih dru\u0161tvenih slojeva (akademske zajednice, predstavnika organizacija iz oblasti kulture, privrede itd), kompletan dr\u017eavno-politi\u010dki i vojni vrh na \u010delu sa tada\u0161njim predsjednikom Predsjedni\u0161tva RBIH rah. Alijom Izetbegovi\u0107em, Ejupom Gani\u0107em, Harisom Silajd\u017ei\u0107em, Nijazom Durakovi\u0107em, Mirkom Pejanovi\u0107em, zastupnici u Skup\u0161tini RBIH, predstavnici tada\u0161njeg diplomatskog kora u Sarajevu (turski, iranski i ameri\u010dki ambassador), katoli\u010dkih (Vinko Pulji\u0107) i pravoslavnih vjerskih institucija itd.<\/p>\n
U svom govoru, izme\u0111u ostalog, Alija Isakovi\u0107 je rekao: \u201cU nekim normalnijim okolnostima bilo bi prirodno da ovakvu odluku donese svenarodni referendum, ali u nemogu\u0107nosti to obaviti, osnovne na\u0161e institucije (Vije\u0107e Kongresa bosanskomuslimanskih intelektualaca, Preporod, Islamska zajednica i Merhamet) pokrenuli su sazivanje ovog Sabora sa \u017eeljom da se o ovako krupnim odlukama govori na \u0161to je mogu\u0107e \u0161iroj osnovi, gdje bi bili zastupljeni predstavnici svih struktura na\u0161eg dru\u0161tva i po mogu\u0107nosti svih regija\u201d.<\/em><\/p>\n Glavni razlog za sazivanje I bo\u0161nja\u010dkog Sabora bila je politi\u010dka priprema za izja\u0161njavanje u ime Bo\u0161njaka u Bosni i Hercegovini o predlo\u017eenom tzv. \u017denevskom mirovnom sporazumu koji je poznat po imenima britansko-norve\u0161kih mirovnih posrednika Davida Owena i Thorvalda Stoltenberga. Ovaj mirovni plan je podrazumijevao stvaranje tri etni\u010dki zasnovane republike i me\u0111unarodno legalizirao mogu\u0107nost podjele BiH nakon dvije godine \u017eivota u Uniji. Dugo godina u politi\u010dkom \u017eivotu Bosne i Hercegovine sadr\u017eaj rasprava sabornika u zatvorenom dijelu sjednice bio je nepoznat. Me\u0111utim, danas je manje-vi\u0161e sve poznato, postoje transkripti govora sabornika kao i video snimci cijelog toka zatvorenog dijela sjednice. To su bili sigurno najte\u017ei momentima za Bo\u0161njake u njihovoj historiji, srpski agresor je uz stravi\u010dne zlo\u010dine okupirao veliki dio zemlje, rasplamsao se otvoreni rat s Hrvatima u Hercegovini i srednjoj Bosni, u zapadnoj Bosni Fikret Abdi\u0107 je krenuo u zlo\u010dina\u010dki pohod protiv vlastitih sunarodnjaka, a uz to pribli\u017eavala se duga i hladna zima s vrlo ograni\u010denom dostavom hrane putem UN-ove humanitarne pomo\u0107i. U takvim okolnostima bilo je o\u010dekivati da se iz o\u010daja prihvati mirovni sporazum i u su\u0161tini izvr\u0161i podjela Bosne i Hercegovine. Saslu\u0161ana su razli\u010dita mi\u0161ljenja i do\u0161lo se do zaklju\u010dka da nema govora o stvaranju minijaturne muslimanske dr\u017eave. Za mirovni plan koji je predvi\u0111ao podjelu Bosne i Hercegovine na tri etni\u010dke dr\u017eave glasao je manji broj sabornika dok je kvalificirana ve\u0107ina glasala za mir ali pod uvjetom da se oslobode sve teritorije na kojima su prije rata \u017eivjeli Bo\u0161njaci, \u0161to je u su\u0161tini zna\u010dilo za\u0161titu cjelovite Bosne i Hercegovine. Dalji tok doga\u0111aja potvr\u0111uje da te no\u0107i izme\u0111u 27. i 28 oktobra 1993. nije izvr\u0161ena podjela Bosne i Hercegovine. Sa\u010duvano je multietni\u010dko Predsjedni\u0161tvo Bosne i Hercegovine, sa\u010duvana je Skup\u0161tina RBiH.<\/p>\n Ovaj Sabor, odnosno drugi dan zajedanja I Sabora 28. septembar 1993. godine, osta\u0107e u historiji zabilje\u017een kao mjesto gdje je usvojenom Deklaracijom mati\u010dnom narodu Bosne vra\u0107eno njegovo historijsko ime \u2013 Bo\u0161njak (za mu\u0161kog pripadnika u jednini), Bo\u0161njakinja (za \u017eenskog pripadnika u jednini), Bo\u0161njaci (za mu\u0161ke pripadnika naroda u mno\u017eini i generalan naziv) i Bo\u0161njakinje (za \u017eenskog pripadnika naroda u mno\u017eini). Deklaracijom je vra\u0107en i historijski naziv maternjeg jezika \u2013 bosanski jezik.<\/p>\n Rahmetli akademik Muhamed Filipovi\u0107 se upitao: \u201cTko smo mi Bo\u0161njaci? Mi Bo\u0161njaci smo onaj dio na\u0161ega prvobitnog bosanskoga naroda koji kontinuira svojstvo narodnoga bi\u0107a ove zemlje, ostvaruje unutar toga bi\u0107a povijesni smisao i sadr\u017eaj ove zemlje i nosi njeno povijesno i dr\u017eavno pravo. Mi smo, dakle, nasljednici onoga \u0161to je Bosna kao zemlja, kao dr\u017eava i kao povijesni subjekt bila i jest. To na\u0161e svojstvo nikoga ne isklju\u010duje iz sudjelovanja u tom naslije\u0111u i njegovoj perpetuaciji, ali ne\u0107e biti \u017ertva parcijalnih odluka dijelova prvobitnoga bo\u0161nja\u010dkog naroda identificirati se i vezati za narodnosnu ideju, interese i dr\u017eavno pravo nekih drugih dr\u017eava i naroda\u201d.<\/em> Filipovi\u0107 ovdje aludira na tvrdnju da su bosanski katolici i pravoslavci isprva bili Bo\u0161njaci po narodnosti (o \u010demu postoje desetine autenti\u010dnih dokumenata), ali su se u 19. stolje\u0107u usljed mnogih faktora (najvi\u0161e uticaja i pritisaka iz tada\u0161nje Hrvatske i Srbije) identificirali s Hrvatima, odnosno Srbima.<\/p>\n Dakle nakon vi\u0161e od 150 godina potiskivanja, omalova\u017eavanja i negiranja postojanja mati\u010dnog naroda Bosne (i Hercegovine) i njihovog maternjeg jezika, ova historijska nepravda je ispravljena.<\/p>\n Na popisu stanovni\u0161tva koje je obavljeno u Bosni i Hercegovini 2013 godine, 50.1% gra\u0111ana Bosne i Hercegovine se izjasnilo da su Bo\u0161njaci, njih 53% da im je maternji jezik bosanski, \u010dime su se Bo\u0161njaci kao autohtoni stari evropski narod vratili na listu evropkih naroda nakon vi\u0161e decenijskog negiranja i omalova\u017eavanja. U svim susjednim dr\u017eavama Bo\u0161njaci imaju status nacionalne manjine, odnosno manjinskog naroda, i imaju svoja nacionalna bo\u0161nja\u010dka vije\u0107a sa javnim nadle\u017enostima u oblasti temeljnih elemenata nacionalnog identiteta (simbola, jezika, knji\u017eevnosti, obrazovanja, kulture op\u0107enito).<\/p>\n Danas se diljem svijeta, posebno u zemljama biv\u0161e Jugoslavije, 28. septembar obilje\u017eava kao dan vra\u0107anja bo\u0161nja\u0161tvu (kolokvijalno Dan Bo\u0161njaka), organiziranjem sve\u010danih akademija, prigodnih nau\u010dnih skupova, a u nekim dr\u017eavama kao \u0161to je Sjeverna Makedonija 28. septembar je neradni dan za pripadnike bo\u0161nja\u010dkog naroda.<\/p>\n Ostaje nada i uvjerenje da \u0107e se gra\u0111ani Bosne i Hercegovine u budu\u0107im vremenima, bez obzira na vjeroispovjest, vra\u0107ati svom bo\u0161nja\u010dkom i dr\u017eavnom bosansko-hercegova\u010dkom identitetu.<\/p>\n Stoji u saop\u0107enju Vije\u0107a kongresa bo\u0161nja\u010dkih intelektualaca<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ratne 1993. godine 27. i 28. septembra, u opkoljenom Sarajevu, vjerovatno u najte\u017eem periodu za opstojnost dr\u017eave Bosne i Hercegovine i njenog naroda, u sarajevskom hotelu Holiday Inn, odr\u017ean je I bo\u0161nja\u010dki Sabor. Jedan od inicijatora i organizatora Sabora bilo je Vije\u0107e Kongresa bosanskomuslimanskih (nakon Sabora \u2013 bo\u0161nja\u010dkih) intelektualaca sa tada\u0161njim predsjednikom rahmetli Alijom Isakovi\u0107em. […]<\/p>\n","protected":false},"author":15,"featured_media":83930,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9,12],"tags":[],"class_list":["post-89554","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/89554","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/15"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=89554"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/89554\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/83930"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=89554"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=89554"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=89554"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}