{"id":89762,"date":"2020-09-30T18:28:23","date_gmt":"2020-09-30T16:28:23","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=89762"},"modified":"2020-09-30T20:02:21","modified_gmt":"2020-09-30T18:02:21","slug":"peca-kao-omaz-zenama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=89762","title":{"rendered":"&#8221;Pe\u010da&#8221;, kao oma\u017e \u017eenama"},"content":{"rendered":"<p>Nakon petnaestogodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada, nedavno je iz \u0161tampe iza\u0161la monografija &#8221;Pe\u010da&#8221;, autora Fahrudina Kladni\u010danina. Knjiga predstavlja redak pisani dokument o skidanju zara i fered\u017ee pedesetih godina pro\u0161log veka, ali i svojevrstan oma\u017e \u017eenama koje su u tom periodu \u017eivele na ovim prostorima. \u0160tampanje monografije finansiralo je Ministarstvo kulture i informisanja.<\/p>\n<p>&#8221;\u017divot svake \u017eene i mu\u0161karca jedinstven je i neponovljiv, pa je i pisanje o njima zapravo pisanje o pojedina\u010dnim istorijama jedne zajedni\u010dke istorije&#8221;, stoji u predgovoru knjige koja sadr\u017ei, autenti\u010dnim jezikom zabele\u017eena svedo\u010denja \u017eena sa prostora Novog Pazara, Sjenice, Tutina i Prijepolja o periodu posle Drugog svetskog rata.<\/p>\n<p>&#8221;Tragao sam za \u017eenama koje su bile svedokinje doga\u0111aja iz 1951. godine kada je donet Zakon o zabrani no\u0161enja zara i fered\u017ee, odnosno pe\u010de, kako se to u lokalnom jeziku nazivalo, tako da je ova knjiga koja je iza\u0161la pre mesec dana, zapravo plod tog petnaestogodi\u0161njeg istra\u017eivanja&#8221;, izjavio je autor monografije Fahrudin Kladni\u010danin.<\/p>\n<p>O skidanju zara i fered\u017ee nije bilo mnogo pisanih tragova, izuzev, od pre 20 godina objavljene knjige Semihe Ka\u010dar o ispovesti \u017eena iz tog perioda. Sve se uglavnom baziralo na principu &#8221;rekla-kazala&#8221;. Kladni\u010danin je, me\u0111utim, istra\u017eivao dublji smisao i percepciju tada\u0161njeg dekreta, tako da objavljene pri\u010de donose \u0161iru sliku o poimanju \u017eivota, tradicije, identiteta&#8230; Zapravo, kako sam autor ka\u017ee, knjiga predstavlja svojevrstan oma\u017e \u017eenama iz perioda druge polovine pro\u0161log veka.<\/p>\n<p>&#8221;Ovo jeste u biti knjiga o skidanju zara i fered\u017ee, ali je zapravo knjiga o dostojanstvu sand\u017ea\u010dke \u017eene i sve te na\u0161e nepoznate, nepriznate \u017eene iz na\u0161ih mahala, koje su, od 40 intervjuisanih samo je jedna ostala \u017eiva, zapravo njihovo postojanje je sme\u0161teno u ovoj knjizi i to je oma\u017e svim tim na\u0161im nanama koje su \u017eivele ovde posle rata, odgajale porodice, koje su bile to \u0161to jesu, \u010duvarke identiteta, patrijarhata, dostojanstva, i to je knjiga zapravo posve\u0107ena njima&#8221;, ka\u017ee Kladni\u010danin.<\/p>\n<p>Zbog pandemije koronavirusa odr\u017eana je samo jedna promocija monografije &#8221;Pe\u010da&#8221; u Vrnja\u010dkoj banji. Kako se navljuje, knjiga bi uskoro trebalo da bude promovisana u Novom Pazaru, ali i drugim sand\u017ea\u010dkim op\u0161tinama.<\/p>\n<p>S.Lj.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"&amp;apos;&amp;apos;Pe\u010da&amp;apos;&amp;apos;, kao oma\u017e \u017eenama\" width=\"500\" height=\"281\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/bYR2glD-8vY?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nakon petnaestogodi\u0161njeg istra\u017eiva\u010dkog rada, nedavno je iz \u0161tampe iza\u0161la monografija &#8221;Pe\u010da&#8221;, autora Fahrudina Kladni\u010danina. Knjiga predstavlja redak pisani dokument o skidanju zara i fered\u017ee pedesetih godina pro\u0161log veka, ali i svojevrstan oma\u017e \u017eenama koje su u tom periodu \u017eivele na ovim prostorima. \u0160tampanje monografije finansiralo je Ministarstvo kulture i informisanja. &#8221;\u017divot svake \u017eene i mu\u0161karca [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":89764,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-89762","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/89762","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=89762"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/89762\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/89764"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=89762"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=89762"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=89762"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}