{"id":89800,"date":"2020-10-01T11:09:05","date_gmt":"2020-10-01T09:09:05","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=89800"},"modified":"2020-10-01T11:09:05","modified_gmt":"2020-10-01T09:09:05","slug":"da-li-iko-zna-koliko-stvarno-ima-materije-u-univerzumu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=89800","title":{"rendered":"Da li iko zna koliko stvarno ima materije u Univerzumu?"},"content":{"rendered":"<p>Tim ameri\u010dkih astrofizi\u010dara proizveo je jedan od najpreciznijih merila za totalnu koli\u010dinu materije u Univerzumu, \u0161to je dugoro\u010dna misterija kosmosa. Prema istra\u017eivanju, objavljenom u The Astropshysical Journal, materija \u010dini 31,5 odsto svega u Univerzumu.<\/p>\n<p>Ostatak \u010dini 68,5 odsto tamne energije, misteriozne sile koja \u010dini da se \u0161irenje Univerzuma ubrzava kroz vreme, i prva je koju su nau\u010dnici spazili prou\u010davaju\u0107i supernovu 1990-ih.<\/p>\n<p>Druga\u010dije re\u010deno, to zna\u010di da je totalna koli\u010dina materije koju mo\u017eemo da spazimo u Univerzumu jednaka 66 kvadriliona mase na\u0161eg Sunca, rekao je za Frans pres Mohamed Abdulah sa Univerziteta u Kaliforniji, prenosi Frans pres.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina ove materije \u2013 80 odsto \u2013 zove se tamnom materijom. Njena priroda jo\u0161 nije poznata, ali mo\u017ee da se sastoji od jo\u0161 neprona\u0111enih subatomskih \u010destica. Poslednja merenja odli\u010dno sa uklapaju sa merenjima prethodnih timova koji su koristili druga\u010dije kosmolo\u0161ke tehnike, kao \u0161to je merenje kolebanja temperature u niskim nivoima radijacije posle Velikog praska.<\/p>\n<p>I, kako mo\u017eete da izmerite Univerzum?<\/p>\n<p>Tim je usavr\u0161io 90 godina staru tehniku posmatranja kako galaksije orbitiraju unutar jata galaksija \u2013 masivni sistemi koji sadr\u017ee hiljade galaksija.<\/p>\n<p>Ova posmatranja su im rekla koliko je jaka gravitaciona masa svake galaksije, iz koje se ukupna masa jata mo\u017ee izra\u010dunati.<\/p>\n<p>Zapravo, ovu tehniku je prvobitno razvio astronom Fric Zviki, koji je bio prva osoba koja je posumnjala da postoji tamna materija 1930-ih.<\/p>\n<p>On je primetio da je kombinovana gravitaciona masa galaksija koje je on posmatrao u obli\u017enjoj Koma galaksiji bila nedovoljna da spre\u010di te galaksije da se udalje jedna od druge, i shvatio je da je moralo da bude neke druge nevidjive materije na delu.<\/p>\n<p>&#8220;Ukupna koli\u010dina tamne materije i mra\u010dne energije govori nam o sudbini Univerzuma&#8221;, rekla je D\u017eilijan Vilson, koautorka studije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: N1<\/p>\n<p>Foto: : Handout \/ Swiss Federal Institute of Technology Lausanne \/ AFP<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tim ameri\u010dkih astrofizi\u010dara proizveo je jedan od najpreciznijih merila za totalnu koli\u010dinu materije u Univerzumu, \u0161to je dugoro\u010dna misterija kosmosa. Prema istra\u017eivanju, objavljenom u The Astropshysical Journal, materija \u010dini 31,5 odsto svega u Univerzumu. Ostatak \u010dini 68,5 odsto tamne energije, misteriozne sile koja \u010dini da se \u0161irenje Univerzuma ubrzava kroz vreme, i prva je koju [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":89801,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-89800","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/89800","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=89800"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/89800\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/89801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=89800"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=89800"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=89800"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}