{"id":90087,"date":"2020-10-06T11:06:25","date_gmt":"2020-10-06T09:06:25","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=90087"},"modified":"2020-10-06T11:06:25","modified_gmt":"2020-10-06T09:06:25","slug":"vazno-za-gradane-srbije-ako-podizete-novac-na-bankomatima-druge-banke-evo-sta-morate-da-znate","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=90087","title":{"rendered":"VA\u017dNO ZA GRA\u0110ANE SRBIJE: Ako podi\u017eete novac na bankomatima druge banke, evo \u0161ta morate da znate"},"content":{"rendered":"<p>PODIZANjE novca sa bankomata svoje banke ne ko\u0161ta ni\u0161ta, ali izvla\u010denje gotovine karticama na aparatima drugih banaka napla\u0107uje se od jedan do tri odsto.<\/p>\n<p>Sve finansijske ustanove propisale su i minimalne iznose provizije kada se podi\u017ee ke\u0161 sa nemati\u010dnog bankomata. Ta suma se kre\u0107e od 20 do 240 dinara, zavisno od banke koja je izdala karticu. Pojedine banke prave razliku, pa je podizanjem dinom jeftinije nego u slu\u010daju &#8220;viza&#8221; ili &#8220;master&#8221; debitne &#8220;plastike&#8221;.<\/p>\n<p>Visinu provizije odre\u0111uje banka u kojoj klijent ima ra\u010dun tj. banka koja je korisniku izdala platnu karticu kojom se podi\u017ee gotovina na bankomatu druge banke. Prosta ra\u010dunica pokazuje da je najneisplativije podizati manje sume. Ako je minimalna provizija recimo 200 dinara, a dva odsto za ve\u0107e iznose, istu proviziju plati\u0107e i onaj ko podi\u017ee 500 dinara, kao i onaj ko podi\u017ee 10.000 dinara. Ispada da je za drugog to zaista dva odsto, za prvog je \u010dak 40 odsto!<\/p>\n<p>Podaci o naknadi koju pru\u017eaoci platnih usluga propisuju za podizanje gotovine sa automata mogu se na\u0107i na pojedina\u010dnim sajtovima banaka, ali od pro\u0161le godine i na sajtu Narodne banke Srbije. Razlog je, kako je obja\u0161njeno u NBS, da bi se obezbedila uporedivost tih naknada, ali i ostalih koje imaju veze sa podizanjem novca i pla\u0107anjem izme\u0111u razli\u010ditih banaka.<\/p>\n<p>U delu &#8220;Naknade pru\u017ealaca platnih usluga povezane s platnim ra\u010dunima&#8221; mogu se prona\u0107i podaci o ceni dizanja ke\u0161a sa bankomata u zemlji i inostranstvu. Posebno su prikazane i tarife koje se odnose na kreditne kartice u delu &#8220;Platne kartice i gotov novac&#8221;.<\/p>\n<p>KOMPENZACIJA<\/p>\n<p>MATI\u010cNA banka koja izdaje platne kartice od svog klijenta napla\u0107uje naknadu za podizanje gotovine na bankomatu druge banke i kroz tu naknadu nadokna\u0111uje iznos servisne provizije, kao i eventualno druge tro\u0161kove u vezi sa navedenom transakcijom. Kod podizanja ke\u0161a na bankomatu banke, koja je ujedno i izdavalac i prihvatilac platne kartice ne postoji navedena servisna provizija, pa banke ne napla\u0107uju naknadu za podizanje gotovog novca na sopstvenom bankomatu.<\/p>\n<p>Prema podacima sa tog sajta, najni\u017eu minimalnu proviziju za podizanje novca na drugim bankomatima ima Halkbanka, gde je taj iznos 20 dinara, ako se koristi &#8220;dina&#8221;, dok je kod &#8220;vize&#8221; jedan odsto i minimalnih 60 dinara. Sa &#8220;dinom&#8221; je i kod NLB banke minimalna provizija 20 dinara, ali je sedam puta vi\u0161a sa &#8220;masterom&#8221;. U MTS banci provizija je 1,2 odsto, a najmanje 30 dinara kao i u Jubmes banci.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-90089 size-full\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/banka.jpg\" alt=\"\" width=\"673\" height=\"333\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/banka.jpg 673w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/banka-300x148.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 673px) 100vw, 673px\" \/><\/p>\n<p>U Po\u0161tanskoj \u0161tedionici podizanje gotovine &#8220;dinom&#8221; ko\u0161ta dva odsto, a najmanje 50 dinara, a &#8220;master&#8221; karticom minimum je dvostruko ve\u0107i &#8211; 100 dinara. Klijent sa ra\u010dunom u Komercijalnoj banci, kad podi\u017ee ke\u0161 na automatima drugih banaka &#8220;dinom&#8221;, plati\u0107e proviziju od dva odsto i najmanje 60 dinara za ni\u017ee iznose, a ako koristi &#8220;vizu&#8221;, onda \u0107e ta usluga da ga ko\u0161ta najmanje 150 dinara, a za ve\u0107e iznose naknada je jedan odsto. Ista stvar sa &#8220;plastikama&#8221; Unikredit banke ko\u0161ta 50 za &#8220;dinu&#8221; i trostruko vi\u0161e za ostale kartice.<\/p>\n<p>Najskuplja minimalna provizija za podizanje gotovog novca sa bankomata drugih banaka napla\u0107uju Adiko banka &#8211; 240 dinara, Rajfajzen 210 dinara, Mobi banka 200, dok im je za ostale iznose naknada dva odsto.<\/p>\n<p>INOSTRANSTVO I TU\u0110I \u0160ALTERI<\/p>\n<p>JO\u0160 je skuplje podizanje para na \u0161alterima drugih bankaka, gde je provizija i do tri odsto i 350 dinara. Za podizanje gotovine u inostranstvu kod banaka koje to omogu\u0107avaju naknada je od jedan do tri odsto, a uglavnom od tri do pet evra &#8211; najmanje.<\/p>\n<p>Po minimalnih 150 dinara prozvizije napla\u0107uju Erste banka, Euro banka, kao i NLB kada se ke\u0161 podi\u017ee &#8220;master&#8221; karticom, 195 dinara ko\u0161ta sa karticama OTP banke, a Vojvo\u0111anske 170, ili dva odsto. Prokredit napla\u0107uje ovu proviziju od dva odsto ili 170 dinara, Zberbanka dva osto ili 100 dinara, a u Intezi je 90 dinara najmanja provizija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Novosti<\/p>\n<p>Foto:\u00a0 arhiva<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>PODIZANjE novca sa bankomata svoje banke ne ko\u0161ta ni\u0161ta, ali izvla\u010denje gotovine karticama na aparatima drugih banaka napla\u0107uje se od jedan do tri odsto. Sve finansijske ustanove propisale su i minimalne iznose provizije kada se podi\u017ee ke\u0161 sa nemati\u010dnog bankomata. Ta suma se kre\u0107e od 20 do 240 dinara, zavisno od banke koja je izdala [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":90088,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-90087","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/90087","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=90087"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/90087\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/90088"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=90087"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=90087"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=90087"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}