{"id":90163,"date":"2020-10-07T11:08:28","date_gmt":"2020-10-07T09:08:28","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=90163"},"modified":"2020-10-07T11:08:28","modified_gmt":"2020-10-07T09:08:28","slug":"misterija-nesto-rasipa-dragoceni-metal-po-svemiru-naucnici-ne-mogu-da-objasne-odakle-dolazi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=90163","title":{"rendered":"Misterija: Ne\u0161to rasipa dragoceni metal po svemiru, nau\u010dnici ne mogu da objasne odakle dolazi"},"content":{"rendered":"<p>Ne\u0161to rasipa zlato po svemiru, ali niko nema odgovor \u0161ta je to. Nau\u010dnici su sada doveli u pitanje \u010dak i postojec\u0301e teorije koje su govorile o poreklu zlata u kosmosu, i ka\u017eu da one ne mogu da objasne odakle dolazi toliko dragocenog metala.<\/p>\n<p>Zlato je element koji se ne mo\u017ee dobiti jednostavnom hemijskom reakcijom. Da bi se ono dobilo, potrebno je da se spoje 79 protona i 118 neutrona kako bi formirali atomsko jezgro. A za to je potrebna intenzivna nuklearna fuziona reakcija.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, takve fuzione reakcije ne doga\u0111aju se tako \u010desto da bi mogle da budu obja\u0161njene velike koli\u010dine zlata na\u0111ene na Zemlji, ali i drugde u svemiru, pi\u0161e Lajvsajens.<\/p>\n<p>Nova nau\u010dna studija pokazala je da uobi\u010dajena teorija o poreklu zlata, sudar neutronskih zvezda, tako\u0111e ne mo\u017ee da objasni toliku koli\u010dinu zlata.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici se zbog toga pitaju odakle zlato dolazi. Postoji nekoliko moguc\u0301nosti, uklju\u010dujuc\u0301i izuzetno sna\u017ene supernove koje svoju unutra\u0161njost \u201eizvrnu\u201c napolje. Me\u0111utim, prema novim nalazima nau\u010dnika, ni to nije dovoljno kao obja\u0161njenje za\u0161to je zlato tako rasprostranjeno.<\/p>\n<p>Sudar neutronskih zvezda, prema dosada\u0161njim teorijama, stvara zlato tako \u0161to dovodi do sudaranja neutrona i protona koji se \u201eslepljuju\u201c i formiraju atomsko jezgro. Ta jezgra potom \u201elebde\u201c po svemiru. Me\u0111utim, nau\u010dnici sada tvrde da to nije izgledno, jer supernove koje su toliko masivne da izazovu ovakvu fuzionu reakciju ne samo \u0161to su retke, vec\u0301 se pretvaraju i u crne rupe kada eksplodiraju, pa bi trebalo da progutaju oslobo\u0111ena atomska jezgra, ka\u017ee \u010cijaki Kobaja\u0161i, astrofizi\u010darka sa Univerziteta u Hertford\u0161iru u Velikoj Britaniji.<\/p>\n<p>Ni druga teorija, o izuzetno sna\u017enim supernovama, ne mo\u017ee da objasni poreklo zlata, dodaje Kobaja\u0161i.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter wp-image-90169 size-full\" src=\"https:\/\/rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/vasiona.jpg\" alt=\"\" width=\"656\" height=\"352\" srcset=\"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/vasiona.jpg 656w, https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/10\/vasiona-300x161.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 656px) 100vw, 656px\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ni sudari nutronskih zvezda, ni eksplozije supernova nisu dovoljne da objasne otkud toliko zlata u svemiru, tvrde nau\u010dnici<\/p>\n<p>\u201eRadi se o zvezdanim eksplozijama, poznatim kao magnetno-rotacione supernove, koje su veoma retke i imaju veoma brzu rotaciju. Tokom tog doga\u0111aja, one \u201eispaljuju\u201c materiju u svemir i u njoj je sadr\u017eano zlato nastalo fuzijom. Me\u0111utim, zvezde koje mogu da izazovu fuziju zlata su veoma retke, a supernove koje ih \u201eispaljuju\u201c su jo\u0161 re\u0111e\u201c, tvrdi Kobaja\u0161i.<\/p>\n<p>\u010cak i da su obe teorije o nastanku zlata ta\u010dne, ni to ne mo\u017ee da objasni otkud toliko dragocenog metala na Zemlji i u svemiru.<\/p>\n<p>\u201ePostoje dva veoma ozbiljna pitanja. Pod jedan, za poznatu koli\u010dinu zlata nije dovoljno da nastaju iz neutronskih zvezda. Pod dva, \u010dak i da dolazi iz supernova, ta dva izvora ne mogu da naprave toliko zlata\u201c, ka\u017ee Kobaja\u0161i.<\/p>\n<p>Koliko je sudar neutronskih zvezda retka pojava govori i podatak da su ga nau\u010dnici do sada zabele\u017eili samo jednom.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su ovim istra\u017eivanjem, u kom su sadr\u017eani nalazi 341 prethode studije, objasnili kako nastaje izotop ugljenik-12 ili uranijum-238. U njihovom modelu dokazano je kako sudari neutronskih zvezda stvaraju stroncijum, a rezultati su se poklopili sa poznatom koli\u010dinom tog elementa u svemiru. Magnetno-rotacione supernove objasnile su prisustvo europijuma, koji je do sada bio te\u0161ko obja\u0161njiv, i tu su se rezultati poklopili.<\/p>\n<p>Ali, zlato ostaje enigma.<\/p>\n<p>Kobaja\u0161i ka\u017ee da u svemiru postoji ne\u0161to \u0161to stvara zlato o \u010demu ne znamo ili sudari neutronskih zvezda proizvode mnogo vi\u0161e zlata nego \u0161to mislimo. Zbog toga c\u0301e istra\u017eivanja biti nastavljena.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Sputnik<\/p>\n<p>Foto: Sputnik \/ Pavel Lisic\u044bn, NASA<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ne\u0161to rasipa zlato po svemiru, ali niko nema odgovor \u0161ta je to. Nau\u010dnici su sada doveli u pitanje \u010dak i postojec\u0301e teorije koje su govorile o poreklu zlata u kosmosu, i ka\u017eu da one ne mogu da objasne odakle dolazi toliko dragocenog metala. Zlato je element koji se ne mo\u017ee dobiti jednostavnom hemijskom reakcijom. Da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":90168,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[68],"tags":[],"class_list":["post-90163","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/90163","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=90163"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/90163\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/90168"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=90163"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=90163"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=90163"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}