{"id":90963,"date":"2020-10-20T11:03:11","date_gmt":"2020-10-20T09:03:11","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=90963"},"modified":"2020-10-20T11:03:11","modified_gmt":"2020-10-20T09:03:11","slug":"rastu-cene-u-srbiji-najvise-poskupelo-voce-meso-i-duvan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=90963","title":{"rendered":"Rastu cene u Srbiji: Najvi\u0161e poskupelo vo\u0107e, meso i duvan"},"content":{"rendered":"<p>Cene se menjaju, stopa inflacije raste, ali raste i promet robe u maloprodaji \u2013 ovako bi se najkra\u0107e mogla opisati situacija u kojoj se nalaze kupci u Srbiji.<\/p>\n<p>Naime, uprkos epidemiolo\u0161koj situaciji i preduzetim merama, navike potro\u0161a\u010da tokom prve polovine godine sli\u010dne su onima iz istog perioda pro\u0161le godine, ali ono \u0161to pravi razliku jesu skokovi i padovi u cenama pojedinih proizvoda. Evo \u0161ta pokazuje zvani\u010dna statistika.<\/p>\n<p>\u0160ta najvi\u0161e kupujemo?<\/p>\n<p>Prema aktuelnim podacima Republi\u010dkog zavoda za statistiku (RZS) o prometu robe u trgovini na malo, a koji su obuhvatili prvu polovinu ove godine rezultati su slede\u0107i:<\/p>\n<p>\u2013 Posmatrano u odnosu na prosek 2019. godine, zabele\u017een je zna\u010dajan pad prometa u aprilu, pra\u0107en boljim rezultatima u naredna dva meseca. Ipak, dugoro\u010dni trend je u toku prve polovine ove godine blago rastu\u0107i i bio je \u010dak iznad pro\u0161logodi\u0161njeg proseka. Bele\u017ei se porast za 4,9 odsto u teku\u0107im, odnosno 5,6 odsto u stalnim cenama.<\/p>\n<p>\u2013 Drugi kvartal 2020. godine, kao i oni pre njega, pokazuje da su najzastupljeniji bili prehrambeni proizvodi i alkoholna pi\u0107a (38 odsto), zatim slede gorivo (14,1 odsto), te ostali neprehrambeni proizvodi. Nakon toga ni\u017eu se: proizvodi za doma\u0107instvo, farmaceutski, kozmeti\u010dki i toaletni proizvodi, duvan, informaciono-komunikacijska oprema, dok su proizvodi za kulturu i rekreaciju na samom kraju liste.<\/p>\n<p>Trend cena<\/p>\n<p>Ako posmatramo kretanje cena iz meseca u mesec i poredimo ih sa istim periodima prethodne godine, podaci RZS pokazuju da je godi\u0161nja stopa inflacije bila najvi\u0161e po\u010detkom godine \u2013 za januar je ona iznosila 2 odsto. Padala je do aprila kada je iznosila 0,6 odsto, da bi po\u010dela ponovo da raste i u junu dostigla vrednost od 1,6. Najve\u0107i doprinos dao je rast cena hrane, bezalkoholnih pi\u0107a i duvana, kao i stanovanje, voda, elektri\u010dna energija, gas i druga goriva.<\/p>\n<p>U ukupnoj ceni hrane, cena povr\u0107a tokom drugog kvartala bila je jedini deflatorni element, a u strukturi pada cena najve\u0107e u\u010de\u0161\u0107e imala je cena krompira, crnog luka i kupusa. Sa druge strane, rast cene vo\u0107a ostao je najinflatorniji element, a najve\u0107i uticaj na rast cena vo\u0107a imale su jabuke, limun i pomorand\u017ee. Uz to, poskupelo je i svinjsko meso, potom su\u0161eno, dimljeno, usoljeno i druge vrste mesa, sem gove\u0111eg, za koje su cene pale. Tome treba dodati i poskupljenje duvana koje je iznosilo 7,3 odsto.<\/p>\n<p>\u0160ta donosi tre\u0107i kvartal?<\/p>\n<p>Kada je u pitanju promet robe u trgovini na malo, prognoza RZS je da \u0107e prva tri kvartala ove godine zbirno doneti pove\u0107anje od 5 odsto u odnosu na isti period pro\u0161le godine. Ipak, s njim ra\u0161\u0107e i stopa inflacije \u2013 tre\u0107i kvartal bi o\u010dekivano mogao da zabele\u017ei porast od 1,8 odsto, a \u010detvrti za 2,8 odsto u odnosu na iste periode lane.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: B92<\/p>\n<p>Foto: pixabay.com<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Cene se menjaju, stopa inflacije raste, ali raste i promet robe u maloprodaji \u2013 ovako bi se najkra\u0107e mogla opisati situacija u kojoj se nalaze kupci u Srbiji. Naime, uprkos epidemiolo\u0161koj situaciji i preduzetim merama, navike potro\u0161a\u010da tokom prve polovine godine sli\u010dne su onima iz istog perioda pro\u0161le godine, ali ono \u0161to pravi razliku jesu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":90966,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-90963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/90963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=90963"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/90963\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/90966"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=90963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=90963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=90963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}