{"id":93208,"date":"2020-11-24T10:40:03","date_gmt":"2020-11-24T09:40:03","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=93208"},"modified":"2020-11-24T10:40:03","modified_gmt":"2020-11-24T09:40:03","slug":"srbija-refinansirala-najskuplji-dug-velika-vest-za-nasu-zemlju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=93208","title":{"rendered":"SRBIJA REFINANSIRALA NAJSKUPLjI DUG: Velika vest za na\u0161u zemlju!"},"content":{"rendered":"<p>REPUBLIKA Srbija danas se uspe\u0161no vratila na dolarsko tr\u017ei\u0161te hartija od vrednosti, nakon sedam godina pauze, radi prevremenog otkupa obveznica iz 2011. godine u ameri\u010dkim dolarima po stopi prinosa od 7,5 odsto i kuponskoj stopi od 7,25 odsto.<\/p>\n<p>Nakon prezentacije ostvarenih makroekonomskih rezultata Republike Srbije pred me\u0111unarodnom investicionom javno\u0161\u0107u, kao dr\u017eave sa najmanjim padom ekonomije u Evropi u ovoj godini, kao i najve\u0107im o\u010dekivanim rastom u slede\u0107oj, danas se pristupilo prikupljanju ponuda za novu emisiju obveznica u vrednosti od 1,2 milijarde dolara.<\/p>\n<p>Ostvarena je tra\u017enja od preko \u0161est milijardi dolara od strane vi\u0161e od dve stotine respektabilnih, pre svega ameri\u010dkih i britanskih fondova, osiguravaju\u0107ih ku\u0107a i banaka, \u0161to je pet puta vi\u0161e od ponu\u0111ene vrednosti emisije. Sve to pokazuje veliko poverenje investitora u reforme koje sprovodi Vlada Republike Srbije u oblasti ekonomije i javnih finansija \u2013 rekao je ministar finansija Sini\u0161a Mali.<\/p>\n<p>Nove desetogodi\u0161nje obveznice su emitovane u iznosu od 1,2 milijarde ameri\u010dkih dolara po prinosu od 2,35 odsto, kuponskoj stopi od 2,125 procenata i finalnoj kamatnoj stopi u evrima, nakon realizacije hed\u017eing transakcije, od 1,066 odsto. Ostvarena stopa je sedam puta ni\u017ea od stope prethodno izdatih obveznica iz 2011. godine, \u0161to je ujedno i bio cilj nove emisije. Obveznice \u0107e biti listirane na Londonskoj berzi<\/p>\n<p>&#8211; Iskoristili smo povoljne uslove, najbolje u ovoj godini, kako bismo jo\u0161 jednom iza\u0161li na me\u0111unarodno finansijsko tr\u017ei\u0161te i skuplji dug zamenili mnogo jeftinijim. Tako\u0111e, ovo je najmanja kamatna stopa koju je na\u0161a zemlja ikada dobila na tr\u017ei\u0161tu kapitala, bolja \u010dak i od emisije obveznica iz juna i novembra 2019. godine u vremenu zna\u010dajno stabilnijih tr\u017ei\u0161nih uslova \u2013 rekao je ministar finansija Sini\u0161a Mali<\/p>\n<p>On je dodao da se sredstvima nove emisije otpla\u0107uje 900 miliona dolara obveznica emitovanih 2011. godine, od ukupno 1,6 milijardi dolara koliko dospeva u septembru 2021. godine.<\/p>\n<p>Na ovaj na\u010din Srbija je uspela da ve\u0107i deo obveznica prevremeno otplati jo\u0161 ove godine, u\u0161tedi na otplati kamata slede\u0107e godine i tako smanji ukupne potrebe za finansiranjem u 2021. godini, kako bismo \u0161to sna\u017eniji i spremniji do\u010dekali narednu godinu \u2013 istakao je Mali.<\/p>\n<p>Ministar je rekao i da je, vode\u0107i se najboljom me\u0111unarodnom praksom aktivnog upravljanja javnim dugom, Ministarstvo finansija zaklju\u010dilo unakrsnu valutnu svop transakciju kojom obaveze po osnovu emitovane obveznice konvertuje u evre po zna\u010dajno ni\u017eoj finalnoj kamatnoj stopi.<\/p>\n<p>Svoje obaveze po osnovu emisije denominovane u dolarima, Republika Srbija \u0107e ispla\u0107ivati u evrima po kuponskoj stopi od 1,066% na nominalnu vrednost emisije nakon konverzije od 1,016 milijardi evra.<\/p>\n<p>To zna\u010di da je Ministarstvo finansija iskoristilo\u00a0 priliku povoljnog odnosa kursa evra i dolara u ovom trenutku kao i trenutnu divergenciju izme\u0111u dolarskih i eurskih kamatnih stopa na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu kapitala i postiglo najpovoljniju cenu zadu\u017eivanja, uz optimizaciju valutne strukture javnog duga, a sve u cilju za\u0161tite od rizika promene deviznog kursa \u2013 objasnio je ministar. Na ovaj na\u010din ostvarene su dodatne u\u0161tede od oko 11,6 milijardi dinara.<\/p>\n<p>Kako je rekao, na ovaj na\u010din, Republika Srbija prvi put uvodi novu praksu hed\u017einga, tj. kori\u0161\u0107enja finansijskih derivata u svrhu za\u0161tite od deviznog i kamatnog rizika, u skladu sa me\u0111unarodno prepoznatim ISDA standardima (International Swaps and Derivatives Association). Time se daje sna\u017ean podsticaj razvoju doma\u0107eg finansijskog tr\u017ei\u0161ta kroz primer aktivnog upravljanja finansijskim rizicima od strane Vlade Srbije.<\/p>\n<p>Povratak na dolarsko tr\u017ei\u0161te hartija i nova emisija denominovana u dolarima, omogu\u0107ava Srbiji da ostane prisutna u indeksu obveznica tr\u017ei\u0161ta u razvoju \u2013 EMBI Index, \u010dime se osigurava njena vidljivost na ameri\u010dkom tr\u017ei\u0161tu kapitala, kao i na \u0161iroj me\u0111unarodnoj investicionoj mapi \u2013 zaklju\u010dio je ministar finansija.<\/p>\n<p>Prevremenom otplatom dolarskih obveznica sredstvima nove emisije, u\u010de\u0161\u0107e javnog duga op\u0161teg nivoa dr\u017eave u BDP-u, ostaje na ranije projektovanom nivou, ispod 60%, dok su istovremeno iskori\u0161\u0107eni povoljni uslovi na tr\u017ei\u0161tu, da se obezbede dodatna sredstva za servisiranje duga i u narednoj godini.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Novosti<\/p>\n<p>Foto: Tanjug<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>REPUBLIKA Srbija danas se uspe\u0161no vratila na dolarsko tr\u017ei\u0161te hartija od vrednosti, nakon sedam godina pauze, radi prevremenog otkupa obveznica iz 2011. godine u ameri\u010dkim dolarima po stopi prinosa od 7,5 odsto i kuponskoj stopi od 7,25 odsto. Nakon prezentacije ostvarenih makroekonomskih rezultata Republike Srbije pred me\u0111unarodnom investicionom javno\u0161\u0107u, kao dr\u017eave sa najmanjim padom ekonomije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":93209,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-93208","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/93208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=93208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/93208\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/93209"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=93208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=93208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=93208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}