{"id":93736,"date":"2020-12-01T10:39:23","date_gmt":"2020-12-01T09:39:23","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=93736"},"modified":"2020-12-01T10:39:23","modified_gmt":"2020-12-01T09:39:23","slug":"nemacka-se-zatvara-i-to-na-duze-a-posledice-cemo-osetiti-i-u-srbiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=93736","title":{"rendered":"Nema\u010dka se ZATVARA i to na du\u017ee, a posledice \u0107emo osetiti i u SRBIJI"},"content":{"rendered":"<p>Na te\u0161ku, i zdravstvenu i ekonomsku situaciju u Nema\u010dkoj, zvani\u010dnici upozoravaju ve\u0107 neko vreme, a da borba postoji i tek predstoji jasno je i iz najnovijih mera koje su ve\u0107 sada produ\u017eene na januar.<\/p>\n<p>Stanje u nema\u010dkoj ekonomiji, u najkra\u0107em, dobro opisuje podatak da je 28 odsto tamo\u0161njih privatnih firmi koristilo dr\u017eavnu pomo\u0107 u novembru. Mesec dana ranije bilo ih je 24 procenta, i takav rast za tako kratko vreme, tvrde upu\u0107eni, nikako nije za zanemariti. Lo\u0161a vest je istovremeno i da \u0107e Nema\u010dka obustaviti pomo\u0107 u u sada\u0161njem obimu prema malim preduzetnicima. Doma\u0107i ekonomisti tvrde da podaci iz Nema\u010dke brinu i Srbiju, i to s razlogom.<\/p>\n<p>Jo\u0161 od po\u010detka pandemije konstantno se isticalo da \u0107e okolnosti u najve\u0107im evropskim ekonomijama uticati na razvoj situacije i u Srbiji, a imaju\u0107i u vidu da su upravo te zemlje na\u0161i najve\u0107i ekonomski partneri.<\/p>\n<p>Da prakti\u010dno najvi\u0161e ekonomski zavisimo od Nema\u010dke pokazuju i podaci o rastu izvoza robe iz Srbije u tu dr\u017eavu, koji je pro\u0161le godine pove\u0107an za 184 miliona evra i dostigao 1,7 milijardi evra.<\/p>\n<p>Pored toga \u0161to izvoz Srbije u Nema\u010dku \u010dini oko 12 odsto ukupnog izvoza, koliko su dve ekonomije povezane govori i podatak da nema\u010dke kompanije u Srbiji, njih oko 400, zapo\u0161ljavaju oko 60.000 ljudi. Prema re\u010dima predsednika Privredne komore Srbije, Marka \u010cade\u017ea, i ta brojka je sigurno duplo ve\u0107a, jer postoje srpske firme koje dostavljaju robu tim preduze\u0107ima.<\/p>\n<p>Te\u0161ka situacija u Nema\u010dkoj najo\u010diglednije na dva na\u010dina mo\u017ee da se odrazi na Srbiju, kako je to objasnio profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savi\u0107.<\/p>\n<p>&#8220;Ako nema\u010dke kompanije koje posluju u Srbiji budu imale problema u mati\u010dnim fabrikama, zbog vanrednog stanja, smanjene proizvodnje ili privremenog zaustavljanja, bi\u0107e smanjene i potrebe za proizvodnjom i kod njihovih srpskih partnera i kooperanata&#8221;, kazao je Savi\u0107.<\/p>\n<p>A, to posledi\u010dno zna\u010di udar i na radnike, i na plate, i na standard, i opet u krug &#8211; udar na potro\u0161nju i proizvodnju&#8230;<\/p>\n<p>Drugi problem odnosi se na srpski izvoz, koji \u0107e o\u010dekivano biti manji, imaju\u0107i u vidu i smanjeenu potro\u0161nju i proizvodnju u Nema\u010dkoj, kao i ote\u017eanu transportnu komunikaciju. Savi\u0107 navodi da svakako ne\u0107e sve stati, ali da manji izvoz mo\u017ee da bude posledica te\u0161ko\u0107a prilikom prelaska granica, ote\u017eanog saobra\u0107aja i svega ostalog \u0161to povla\u010di &#8220;zak\u010dlju\u010davanje&#8221;. Ipak, smatra da je &#8220;ne\u0161to nau\u010deno&#8221; iz prvog talasa te da \u0107e \u0161teta biti manja nego u martu, na po\u010detku pandemije.<\/p>\n<p>Bolje nego u prvom talasu<\/p>\n<p>S druge strane, ekonomista Aleksandar Stevanovi\u0107 ocenio je da \u0107e se sada\u0161nje zatvaranje evropskih zemalja mnogo manje odraziti na srpsku privredu, nego ono na po\u010detku pandemije u martu i aprilu. Najpre zato \u0161to ovo nije zaklju\u010davanje tog intenziteta kao na startu, a drugo zato \u0161to svi imaju mnogo vi\u0161e iskustva i znanja kako bi trebalo da se pona\u0161aju.<\/p>\n<p>Kakva je situacija u Nema\u010dkoj<\/p>\n<p>A koliko je situacija u Nema\u010dkoj ozbiljna vidi se najpre po tome \u0161to su mere uvedene 2. novembra produ\u017eene te se njihovo prelivanje o\u010dekuje i u januaru. Naime, zbog te\u0161ke epidemiolo\u0161ke situacije u Nema\u010dkoj su zatvoreni barovi, restorani, kulturne i sportske ustanove. S obzirom na visoke brojeve novozara\u017eenih, kancelarka Angela Merkel izjavila je veruje da bi te mere ograni\u010denja kontakata mogle biti produ\u017eene i na januar.<\/p>\n<p>Uz to su jo\u0161 uvedene i mere ograni\u010denja broja osoba na okupljanjima, kao i minimalnu povr\u0161inu za mu\u0161terije u maloprodaji. Ono \u0161to mo\u017eda i najvi\u0161e trenutno brine, pre svega ugostitelje, jeste potencijalna zabrana rada skijali\u0161ta i odlazaka na odmor o kojoj se govori, \u0161to bi doprinelo ionako te\u0161koj situaciji u turizmu.<\/p>\n<p>Nema\u010dki ministar ekonomije Peter Altmajer izjavio je da &#8220;dr\u017eavna pomo\u0107 firmama ne mo\u017ee da traje unedogled.&#8221;<\/p>\n<p>Altmajer je obe\u0107ao da porez ne\u0107e biti pove\u0107an pre izbora koji su zakazani krajem 2021, ministrovo upozorenje je u skladu sa izjavom \u0161efa osoblja kancelarije Angele Merkel, koji je rekao da ne postoji ta dr\u017eavna pomo\u0107 koja bi potpuno zbrinula privatne kompanije.<\/p>\n<p>I, dok dr\u017eavna pomo\u0107 zaista mo\u017ee da pomogne kompanijama da pre\u017eive krizu, to ne\u0107e pro\u0107i bez posledica, ocenio je list Handelzblat.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Blic<\/p>\n<p>Foto: SHUTTERSTOCK<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na te\u0161ku, i zdravstvenu i ekonomsku situaciju u Nema\u010dkoj, zvani\u010dnici upozoravaju ve\u0107 neko vreme, a da borba postoji i tek predstoji jasno je i iz najnovijih mera koje su ve\u0107 sada produ\u017eene na januar. Stanje u nema\u010dkoj ekonomiji, u najkra\u0107em, dobro opisuje podatak da je 28 odsto tamo\u0161njih privatnih firmi koristilo dr\u017eavnu pomo\u0107 u novembru. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":93737,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-93736","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/93736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=93736"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/93736\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/93737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=93736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=93736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=93736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}