{"id":93806,"date":"2020-12-02T11:11:06","date_gmt":"2020-12-02T10:11:06","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=93806"},"modified":"2020-12-02T11:11:06","modified_gmt":"2020-12-02T10:11:06","slug":"litijum-na-kome-srbija-bukvalno-lezi-od-juce-u-svetu-zovu-i-novim-zlatom-imamo-cak-10-globalnih-rezervi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=93806","title":{"rendered":"Litijum na kome Srbija bukvalno le\u017ei, od ju\u010de u svetu zovu i &#8220;NOVIM ZLATOM&#8221;: Imamo \u010dak 10% globalnih rezervi"},"content":{"rendered":"<p>Potra\u017enja za litijumom konstantno raste \u0161irom sveta, pogotovo otkako se proizvo\u0111a\u010di automobila sve vi\u0161e orijenti\u0161u na elektri\u010dna vozila koja napajaju upravo litijum-jonske baterije. Tako i Kalifornija \u017eeli da njena Imperial Valley postane &#8220;Litijumska dolina&#8221;, i to je za njih, prema informacijama koje su ju\u010de i zvani\u010dno objavljene, &#8220;novo zlato&#8221;.<\/p>\n<p>Zemlje koje su trenutno vode\u0107e po eksploataciji litijuma su Australija, \u010cile, Argentina, Kina, Zimbabve, Portugali i Brazil, a najve\u0107e rezerve litijuma u Evropi, prema dosada\u0161njim procenama, nalaze se upravo u Srbiji. Tako bi ovaj alkalni metal lako mogao da postane i &#8220;srpska nafta&#8221;, jer se na teritoriji na\u0161e zemlje nalazi 10 odsto njegovih svetskih rezervi.<\/p>\n<p>U ovom trenutku, litijum spada u najtra\u017eenije sirovine na svetu. Neki ga zovu i &#8220;zlatom 21. veka&#8221;, pre svega zbog reputacije rasta u elektroindustriji, a mnogi i metalom \u010dija je eksploatacija jako komplikovana.<\/p>\n<p>Mobilni telefoni i elektri\u010dni automobili funkcioni\u0161u sa litijumskim baterijama, a po\u0161to giganti poput Tesle, Gugla i Epla planiraju zna\u010dajna ulaganja u sektor elektri\u010dnih vozila, to bi moglo da dovede do dodatnog rasta tra\u017enje. &#8220;Blumberg&#8221; je nedavno izneo procenu da \u0107e se do 2030. godine potro\u0161nja baterija s litijumom pove\u0107ati osam puta.<\/p>\n<p>Jadarit na 20 lokacija u Srbiji<\/p>\n<p>Kod Loznice se nalazi jedno od najve\u0107ih svetskih nalazi\u0161ta jadarita iz kojeg se izdvaja litijum, a rezerve rude u Jadarskom basenu, u Zapadnoj Srbiji, procenjuju se na 136 miliona tona. Zaliha sirovine je otkrivena 2004. godine, a na istom mestu se, pored litijuma, nalaze i velike koli\u010dine bora.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci navode da se nalazi\u0161te rude jadarit nalazi na jo\u0161 20 lokacija \u0161irom Srbije koje se prostiru sve do Zaje\u010dara, i da su na tim mestima rezultati po\u010detnih istra\u017eivanja jo\u0161 impresivniji.<\/p>\n<p>Prema dostupnim informacijama, Srbija raspola\u017ee sa 10 odsto svetskih koli\u010dina litijuma i to je ogromno bogatstvo i veliki potencijal koji jo\u0161 nije iskori\u0161\u0107en.<\/p>\n<p>Iz vlade je u vi\u0161e navrata izjavljivano da Srbija mnogo o\u010dekuje od nalazi\u0161ta litijuma. Napomenjano je i da je ekstrahovanje litijuma komplikovano, a doneta je i odluka da se litijum ne izvozi slobodno.<\/p>\n<p>O\u010di uprte u jednu kompaniju<\/p>\n<p>Upravo u tom pravcu se kre\u0107u i o\u010dekivanja me\u0161tana Loznice i okoline. Naime, me\u0161tani se nadaju da bi uz eksploataciju i preradu rude u njihovom kraju mogli da se izgrade i proizvodni pogoni, a to bi zna\u010dilo i nova radna mesta.<\/p>\n<p>Iz Nemanjine 11 po\u010detkom ove godine pominjali su kompaniju &#8216;Rio Tinto&#8217;, s pri\u010dom da je namera da se ovde preseli njihov razvojni centar koji je trenutno u Australiji, kao i da u Srbiji budu sve nau\u010dne i istra\u017eiva\u010dke delatnosti i sva laboratorijska ispitivanja.<\/p>\n<p>Drugi korak bi bio lociranje tre\u0107eg va\u017enog partnera u celoj pri\u010di, a to je partner koji \u0107e koristiti taj litijum da ovde razvija baterije ili elektri\u010dne automobile.<\/p>\n<p>Mineral na dubini do 720 metara<\/p>\n<p>Vlada Srbije u martu je uredbom utvrdila Prostorni plan podru\u010dja za eksploataciju i preradu minerala jadarit &#8211; &#8220;Jadar&#8221;. Ovaj dokument je planski osnov za razvoj rudnika, industrijskog postrojenja i neophodne infrastrukture, kao i za za\u0161titu, kori\u0161\u0107enje i ure\u0111enje prostora posebne namene &#8220;Jadar&#8221;.<\/p>\n<p>Podru\u010dje prostornog plana je 293,9 kvadratnih kilometara na teritoriji Loznice i Krupnja, a samo le\u017ei\u0161te jadarita locirano je u dolini reke na poljoprivrednom zemlji\u0161tu. Mineral je na dubini od 100 do 720 metara.<\/p>\n<p>Prema ovom dokumentu, zona rudarskih aktivnosti prostira\u0107e se na 854,8 hektara, zona proizvodno-industrijskih aktivnosti bi\u0107e na povr\u0161ini od 646,5 hektara, dok \u0107e za deponovanje industrijskog otpada, izgradnju pristupnih saobra\u0107ajnica i prate\u0107e infrastrukture biti kori\u0161\u0107ena zona od 358,5 hektara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor i foto: \u00a0Blic<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Potra\u017enja za litijumom konstantno raste \u0161irom sveta, pogotovo otkako se proizvo\u0111a\u010di automobila sve vi\u0161e orijenti\u0161u na elektri\u010dna vozila koja napajaju upravo litijum-jonske baterije. Tako i Kalifornija \u017eeli da njena Imperial Valley postane &#8220;Litijumska dolina&#8221;, i to je za njih, prema informacijama koje su ju\u010de i zvani\u010dno objavljene, &#8220;novo zlato&#8221;. Zemlje koje su trenutno vode\u0107e po [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":93807,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-93806","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/93806","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=93806"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/93806\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/93807"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=93806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=93806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=93806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}