Neposredno nakon referenduma za nezavisnost, 1992. godine, na kojem je narod Bosne i Hercegovine donio odluku da \u017eeli \u017eivjeti u samostalnoj i nezavisnoj dr\u017eavi, pristupilo se jednom od najva\u017enijih zadataka, odre\u0111ivanju dr\u017eavnih obilje\u017eja.<\/p>\n
U tu svrhu imenovana je i komisija sa\u010dinjena od arheologa i histori\u010dara \u010diji je primarni zadatak bio da ta\u010dno defini\u0161u grb i zastavu najmla\u0111e nezavisne dr\u017eave na svijetu. Rekonstrukcija bosanskohercegova\u010de zastave i grba izvr\u0161ena je na osnovu sa\u010duvane materijalne gra\u0111e i predstava na srednjovjekovnom bosanskom novcu, grbovima, pe\u010datima i elementima ukrasne arhitekture sa Bobovca, glavnog grada srednjovjekovne Bosne. Stru\u010dna grupa je najvi\u0161e koristi imala od sa\u010duvanih ostataka prona\u0111enog groba, prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromani\u0107a, iz Arnautovi\u0107a kod Visokog. Prilikom arheolo\u0161kog iskopavanja groba prona\u0111eni su ostaci kraljevskog pla\u0161ta, kojim je bio pokriven kraljev kameni lijes. Bio je ukra\u0161en zlatom vezanim grbovima sa ljiljanima.<\/p>\n
Otkriveni elementi dokazali su da je grb srednjovjekovne bosanske dr\u017eave imao svoj autenti\u010dni izgled: srcoliki \u0161tit plave boje, koji presijeca popre\u010dna greda srebrenaste boje u dva polja. U svakom od njih su po tri ljiljana zlatno\u017eute boje. Na osnovu toga do\u0161lo se pred svr\u0161en \u010din, da grb i zastava tada\u0161nje R BiH postane znamenje na\u0161ih predaka i srednjovjekovne bosanske dr\u017eave od prije 600 godina. Ljiljan je u to vrijeme bio obljubljen kao \u0161to je i danas.<\/p>\n
Prona\u0111eni elementi (\u0161tit, popre\u010dna greda i ljiljani), predstavljali su standardne sadr\u017eaje srednjovjekovne heraldike. Posebna ljepota bosanskog grba su njegovi ljiljani. Na osnovu prona\u0111enih brojnih arheolo\u0161kih ostataka sa sigurno\u0161\u0107u se mo\u017ee tvrditi da su ljiljani bili omiljeni simbol srednjovjekovnog bosanskog naroda. Na\u0161i preci su toliko bili privr\u017eeni ovom cvijetu da su ga koristili i isticali u gotovo svim prilikama. Dokaz tome su brojni nalazi ljiljana na ste\u0107cima, ukrasi ovog cvijeta na srednjovjekovnom novcu, ukrasna arhitektura, tkani dezeni i kovani nakit sa simbolom ljiljana itd. Slobodno se mo\u017ee re\u0107i da su ljiljani za srednjovjekovnu Bosnu bili ono \u0161to je tada bio kri\u017e za kr\u0161\u0107ansku Evropu.<\/p>\n
Danas je veoma zastupljeno i pogre\u0161no tuma\u010denje pojedinih histori\u010dara, naro\u010dito onih koji negiraju postojanje BiH, da su na\u0161i preci ljiljan preuzeli od Francuza. Istina, i kod njih je u srednjem vijeku bio omiljen ovaj simbol i kori\u0161ten je kao veoma \u010dest heraldi\u010dki znak, ali nema nikakvih dokaza da ga je bosanska dinastija Kotromani\u0107a preuzela od francuske dinastije An\u017euvinaca. \u0160tavi\u0161te, arheolo\u0161ka i historijska gra\u0111a dokazuju da se njegove predstave javljaju daleko ranije u Bosni, nego u Francuskoj. Ako jo\u0161 pri tome uzmemo da je bosanski ljiljan endemska biljka na Igmanu i Sutjesci, u nauci poznat kao Lilium Bosniacum, onda nema sumnje da su na\u0161i preci sa razlogom isticali bosanski ljiljan kao svoj simbol.<\/p>\n
Stru\u010dna grupa je ustanovila da je srednjovjekovna Bosna posjedovala i zastavu. Glavni dokaz tome je dr\u017eavni pe\u010dat iz vremena kralja Tvrtka I Kotromani\u0107a (sredina XIV stolje\u0107a). Na njemu je prikazana zastava kako se vihori na dugom konjani\u010dkom koplju koju nosi vitez u oklopu. To je ustvari prikaz bosanskog kralja. Jasno se vidi da je glavno obilje\u017eje zastave grb kakav je opisan u ranijem tekstu. Na osnovu izvora mo\u017ee se utvrditi da je zastava bila jednobojna i pravokutnog oblika. Iako se ne mo\u017ee utvrditi ta\u010dna osnovna boja, na osnovu analogija sasvim pouzdano se mo\u017ee tvrditi da je u pitanju\u00a0bijela boja, iz razloga \u0161to je ve\u0107ina zastava od XI do XIV stolje\u0107a bila bijele boje.<\/p>\n
FACE TV\/ GG<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Neposredno nakon referenduma za nezavisnost, 1992. godine, na kojem je narod Bosne i Hercegovine donio odluku da \u017eeli \u017eivjeti u samostalnoj i nezavisnoj dr\u017eavi, pristupilo se jednom od najva\u017enijih zadataka, odre\u0111ivanju dr\u017eavnih obilje\u017eja. U tu svrhu imenovana je i komisija sa\u010dinjena od arheologa i histori\u010dara \u010diji je primarni zadatak bio da ta\u010dno defini\u0161u grb i […]<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":94479,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-94478","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/94478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=94478"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/94478\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/94479"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=94478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=94478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=94478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}