{"id":97032,"date":"2021-01-25T11:24:50","date_gmt":"2021-01-25T10:24:50","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=97032"},"modified":"2021-01-25T11:24:50","modified_gmt":"2021-01-25T10:24:50","slug":"zbog-neplacanja-poreza-mozete-i-u-zatvor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=97032","title":{"rendered":"ZBOG NEPLA\u0106ANJA POREZA MO\u017dETE I U ZATVOR"},"content":{"rendered":"<p>Za izbegavanje pla\u0107anja poreza, i to ne samo na imovinu, ceh nije mali, a kazne se kre\u0107u i do 150.000 dinara.<\/p>\n<p>Procenat uve\u0107anja poreza na imovinu najvi\u0161e zavisi od lokacije na kojoj \u017eivi, ali i starosti nekretnine koju poseduje vlasnik. Kako je cena nekretnina prakti\u010dno i rasla tokom pandemije u ve\u0107ini lokalnih samoprava do\u0161lo je do pove\u0107anja poreza na imovinu. Trenutni procenat uve\u0107anja je uglavnom jednocifren i kre\u0107e se od jedan do \u0161est odsto, u zavisnosti od grada ili op\u0161tine, ali i zone u kojoj se nekretnina nalazi.<\/p>\n<p>Porez na imovinu pla\u0107a se kvartalno, i to u roku od 45 dana od dana po\u010detka tromese\u010dja, tako da rate dospevaju oko 15. u mesecu: februaru, maju, avgustu i novembru.<\/p>\n<p>Re\u0161enja za porez na imovinu naj\u010de\u0161\u0107e sti\u017eu na adrese vlasnika sa nekoliko meseci zaka\u0161njenja, odnosno obveznici ih za teku\u0107u godinu dobiju tek u martu, aprilu ili maju. Ipak, kako za sve va\u017ee isti rokovi, svoju obavezu bi trebalo da izmire prema vrednostima iz pro\u0161logodi\u0161njeg re\u0161enja, a kada im stigne novo mo\u0107i \u0107e da uporede i vide da li je potrebno da doplate odre\u0111enu sumu ili su mo\u017eda ve\u0107 preplatili potreban iznos, pa \u0107e neku narednu ratu mo\u0107i da umanje.<\/p>\n<p>Za svaki dan ka\u0161njenja uplate poreza na imovinu obveznik pla\u0107a zateznu kamatu, koja trenutno iznosi 9,25 odsto godi\u0161nje.<\/p>\n<p>Op\u0161tine koje nisu podigle porez su u manjini jer je porez na imovinu zna\u010dajna stavka za punjenje lokalnih bud\u017eeta pa se one te\u0161ko odri\u010du ovih prihoda, tim pre \u0161to obveznici ovih nameta revnosno izmiruju svoje obaveze.<\/p>\n<p>Izbegavanje poreza na dohodak &#8211; kazna i do osam godina zatvora<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedan od poreza za koji tako\u0111e postoje i kazne zbog nepla\u0107anja jeste godi\u0161nji porez na dohodak. Obveznici godi\u0161njeg poreza na dohodak gra\u0111ana su sva fizi\u010dka lica koja su tokom 2019. godine zaradila vi\u0161e od 2,7 miliona dinara ili oko 22.881 evra. Obveznici su i nerezidenti \u2013 za dohodak ostvaren u Republici Srbiji. To zna\u010di da su oni mese\u010dno zara\u0111ivali oko 1.906 evra.<\/p>\n<p>Zakon predvi\u0111a kazne po nekoliko osnova, bilo da se ne prijavi porez, da se prijavi u la\u017enom iznosu ili da se napravi gre\u0161ku u prijavi.<\/p>\n<p>Prakti\u010dno, kako se navodi, fizi\u010dko lice koje nije preduzetnik, kazni\u0107e se nov\u010danom kaznom od 15.000 do 150.000 dinara u slu\u010daju da Poreskoj upravi ne podnese prijavu ili je ne podnese u zakonskom roku. Ovoliku kaznu mogu da o\u010dekuju i oni koji podnesu poresku prijavu, ali je ne potpi\u0161u ili u prijavu unesu neta\u010dne podatke.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, ko potpuno ili delimi\u010dno izbegne pla\u0107anje poreza ili daje la\u017ene podatke o zaradi, pored nov\u010dane kazne mo\u017ee da o\u010dekuje i kaznu zatvora u periodu do tri godine. Uslov je da iznos poreza koji mora da plati prelazi 150.000 dinara. Kazna je jo\u0161 ve\u0107a ukoliko izbegne pla\u0107anje poreza iznad 1,5 miliona dinara. U tom slu\u010daju predvi\u0111a se zatvorska kazna od jedne do pet godina i nov\u010dana kaznu u pomenutom rasponu. I kona\u010dno, za lica koja izbegnu pla\u0107anje poreza ve\u0107eg od 7,5 miliona dinara predvi\u0111ena je zatvorska kazna od jedne do osam godina.<\/p>\n<p>Porez i za stanodavce, ali i podstanare<\/p>\n<p>Prema procenama, u Srbiji se izdaje vi\u0161e od pola miliona nekretnina, svakodnevno, a tek oko jedan odsto od ove brojke pla\u0107a porez na prihod od izdavanja.<\/p>\n<p>Prema Zakonu o porezu gra\u0111ana, nakon zaklju\u010denja ugovora o zakupu, lice koje iznajmljuje odre\u0111enu nekretninu je du\u017eno da Poreskoj upravi prijavi po\u010detak ostvarivanja prihoda od izdavanja nepokretnosti. Porez na prihod od zakupa stana iznosi 20 odsto od godi\u0161nje visine zakupnine. Ovaj porez se pla\u0107a kvartalno, prema poreskom re\u0161enju.<\/p>\n<p>Stanodavci za nepla\u0107anje poreza mogu da plate kaznu od 5.000 pa do 150.000 dinara, a ukoliko visina utajenog poreza prelazi iznos od 150.000 dinara, zapre\u0107ene su i kazne zatvora. S druge strane, kazne za podstanare kre\u0107u se od 20.000 do 50.000 dinara.<\/p>\n<p>Pored kazne za poreski prekr\u0161aj, stanodavac mora da plati i ceo iznos utajenog poreza.<\/p>\n<p>Porez na oru\u017eje<\/p>\n<p>Zakonom koji ure\u0111uje legalno posedovanje oru\u017eja dr\u017eava je zna\u010dajno smanjila porez za gra\u0111ane koji imaju vi\u0161e komada pi\u0161tolja ili drugih vrsta cevi.<\/p>\n<p>Oni se sada za jedno oru\u017eje, za koje imaju dozvolu, oporezuju sa 18.280 dinara, dok ih svaki slede\u0107i komad registrovanog oru\u017eja ko\u0161tati po 3.670 dinara godi\u0161nje.<\/p>\n<p>Prakti\u010dno, vlasnik tri pi\u0161tolja koji ima dozvolu za no\u0161enje oru\u017eja pla\u0107a 25.000 dinara godi\u0161nje. To zna\u010di da \u0107e za jedan komad oru\u017eja (koji jedino i mogu nositi) pla\u0107ati porez na no\u0161enje, a za ostala oru\u017eja porez za dr\u017eanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Kurir.rs\/Blic<\/p>\n<p>Foto: Profimedia<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za izbegavanje pla\u0107anja poreza, i to ne samo na imovinu, ceh nije mali, a kazne se kre\u0107u i do 150.000 dinara. Procenat uve\u0107anja poreza na imovinu najvi\u0161e zavisi od lokacije na kojoj \u017eivi, ali i starosti nekretnine koju poseduje vlasnik. Kako je cena nekretnina prakti\u010dno i rasla tokom pandemije u ve\u0107ini lokalnih samoprava do\u0161lo je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":97033,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-97032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/97032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=97032"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/97032\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/97033"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=97032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=97032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=97032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}