{"id":97168,"date":"2021-01-27T13:30:33","date_gmt":"2021-01-27T12:30:33","guid":{"rendered":"https:\/\/rtvnp.rs\/?p=97168"},"modified":"2021-01-27T13:30:40","modified_gmt":"2021-01-27T12:30:40","slug":"cigarete-dodatno-poskupljuju-od-1-februara-a-paklica-ce-2025-u-srbiji-kostati-kao-danas-u-nemackoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/?p=97168","title":{"rendered":"Cigarete dodatno POSKUPLJUJU od 1. februara, a paklica \u0107e 2025. u Srbiji ko\u0161tati kao danas u Nema\u010dkoj"},"content":{"rendered":"<p>Ako je suditi po novom Akciznom kalendaru, koji je usvojen nedavno, cigarete bi u Srbiji na kraju 2025. godine mogle da ko\u0161taju kao i u zemljama Evropske unije, odnosno oko pet evra jer je predvi\u0111eno da specifi\u010dna akciza sa sada\u0161njih 76,75 dinara po pakli sko\u010di na \u010dak 90,25 dinara. To prakti\u010dno zna\u010di da \u0107e ovaj dr\u017eavni namet u naredne \u010detiri godine, pored ovog skoka, jo\u0161 devet puta promeni svoju vrednost.<\/p>\n<p>Prvi koraci su ve\u0107 napravljeni jer cigarete svih velikih proizvo\u0111a\u010da poskupljuju od 1. februara za 10 dinara po pakli i to po odobrenju vlade, koja je prvo ovakvu saglasnost dala za brendove Japan Tobacco Internationala a prema saznajima &#8220;Blic Biznisa&#8221; na poslednjoj sednici to je uradila i za proizvode kompanija British American Tobacco (BAT) i Filip Moris.<\/p>\n<p>Do sinhronizovane korekcije cene navi\u0161e do\u0161lo je zbog uve\u0107anja specifi\u010dne akcize za dinar i po po pakli, koja va\u017ei od 1. januara ove godine Tako \u0107e \u0107e pu\u0161a\u010di koji u\u017eivaju u brendovima British American Tobacco (BAT) i Filip Moris za svoje zadovoljstvo morati da izdvoje od 270 do 440 dinara. Na taj na\u010din je nastavljena praksa da s korekcijom akciza i proizvo\u0111a\u010di koriguju svoje cena. Takav trend \u0107e se nastaviti sve do kraja 2025. godine a cilj ovih izmena je uskla\u0111ivanje sa standardima EU.<\/p>\n<p>Po tim standardima do kraja 2025. godine dr\u017eava bi umesto sada\u0161njih 70, trebalo da prihoduje najmanje 90 evra na 1.000 komada cigareta, odnosno 1,8 evra po paklici. Drugim re\u010dima za u\u017eivaoce duvanskog dima u Srbiji idu lo\u0161a vremena jer bi za \u010detire godine cena pakle cigareta mogla da bude kao u nekim zemljama EU, gde je prosek oko pet evra. Naime, maloprodajne cene cigareta u EU se kre\u0107u u rasponu od 2,5 evra u Bugarskoj pa do blizu 10 evra u Irskoj.<\/p>\n<p>Treba napomenuti da uz specifi\u010dnu akcizu, na cenu cigareta zara\u010dunava se i proporcionalna od 33 odsto, koja nije menjana, a na sve to dodaje se i PDV. Drugim re\u010dima, sa uve\u0107anjem ovog nameta rastu i drugi, koje proizvo\u0111a\u010di moraju da izdvoje za dr\u017eavu, pa se zato cene koriguju znatno vi\u0161e od utvr\u0111enog uve\u0107anja po osnovu specifi\u010dne akcize jer proizvo\u0111a\u010dima od 10 dinara ostaje ne\u0161to manje od osam dinara.<\/p>\n<p>Pored cigareta, promeni\u0107e se i cena benzina zbog akciza. Najavljena su i druga poskupljenja a za sada znamo koliko \u0107e nas vi\u0161e ko\u0161tati struja, voda, TV pretplate, usluge u bankama, porez na imovinu.<\/p>\n<p>Benzin<\/p>\n<p>Voza\u010di su ve\u0107 videli da je cena benzina korigovana krajem decembra i po\u010detkom januara jer je vrednost nafte na svetskim berzama porasla \u010dak za 33 odsto u poslednjih mesec i po dana. Pored toga, realno je o\u010dekivati da uskoro do\u0111e i do uve\u0107anja akciza na naftu i naftne derivate, i to za 1,3 odsto koliko je bio rast indeksa potro\u0161a\u010dkih cena u pro\u0161loj godini. To prakti\u010dno zna\u010di da bi zbog uve\u0107anja ovog dr\u017eavnog nameta, gorivo moglo da poskupi zbar za jedan dinar po litru.<\/p>\n<p>Struja<\/p>\n<p>Struja u Srbiji poskupe\u0107e od 1. februara 2021. godine za 3,4 odsto. Me\u0111utim, Vlada Srbije je donela uredbu o uve\u0107anju posebne naknade za izdvajanja za obnovljive izvore energije, i to sa 0,093 dinara po kilovatu utro\u0161ene struje, na 0,437 dinara, zbog \u010dega \u0107e ra\u010duni potro\u0161a\u0107a ve\u0107 u januaru biti ve\u0107i. Drugim re\u010dima u obra\u010dunu za januar, pored stare cene za utro\u0161ene kilovate, na\u0107i \u0107e se novi iznos naknade za obnovljive obnovljivr izvore energije koji je ve\u0107i skoro pet puta, zbog \u010dega \u0107e obra\u010daun za februar ukupno biti ve\u0107i za 7,9 odsto.<\/p>\n<p>TV Pretplata<\/p>\n<p>Uz ra\u010dun za struju, gra\u0111ani Srbije \u0107e od 1. januara dobiti i uve\u0107anu taksu za za javni medijski servis, koja je sa dosada\u0161njih 255 dinara sko\u010dila na 299 dinara jer je tako propisano Zakona o privremenom ure\u0111ivanju na\u010dina naplate takse.<\/p>\n<p>Usluge banaka<\/p>\n<p>Osnovne bankarske usluge bi\u0107e u ovoj godini skuplje za 15 do 60 procenata. U pojedinim bankama odr\u017eavanje ra\u010duna od marta \u0107e ko\u0161tati 190 dinara, umesto dosada\u0161njih 160. Za SMS obave\u0161tenja mese\u010dno \u0107e biti potrebno 100, umesto 70 dinara, a minimalna naknada za isplatu ke\u0161a na bankomatu ili \u0161alteru druge banke bi\u0107e 200 umesto 150 dinara. Na godi\u0161njem nivou odr\u017eavanje ra\u010duna bi\u0107e 2.280 umesto 1.920 dinara, dok \u0107e vas SMS obave\u0161tenja ubudu\u0107e ko\u0161tati 1.200 umesto sada\u0161njih 840 dinara.<\/p>\n<p>Pi-si-ar test<\/p>\n<p>Cena pi-si-ar testiranja od prvog januara na li\u010dni zahtev porasla je za 50 odsto, pa ova zdravstvena usluga sada ko\u0161ta 9.000 dinara umesto 6.000.Takvu odluku je donela Vlada na predlog Kriznog \u0161taba za za\u0161titu zdravlja stanovni\u0161tva od zarazne bolesti kovid-19.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: Blic<\/p>\n<p>Foto: RAS \/ RAS SRBIJA<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako je suditi po novom Akciznom kalendaru, koji je usvojen nedavno, cigarete bi u Srbiji na kraju 2025. godine mogle da ko\u0161taju kao i u zemljama Evropske unije, odnosno oko pet evra jer je predvi\u0111eno da specifi\u010dna akciza sa sada\u0161njih 76,75 dinara po pakli sko\u010di na \u010dak 90,25 dinara. To prakti\u010dno zna\u010di da \u0107e ovaj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":97169,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-97168","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/97168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=97168"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/97168\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/97169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=97168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=97168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=97168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}