Memorijalni centar Srebrenica zavr\u0161io je istra\u017eiva\u010dki projekat “Genocide papers” ili “Transkripti genocida”, koji je prakti\u010dno skup pretra\u017eivih stenograma\/transkripata sjednica Skup\u0161tine srpskog naroda u BiH\/Narodne skup\u0161tine Republike Srpske.<\/p>\n
Ovi dokumenti su i ranije bili javni, ali, kako se navodi, nepristupa\u010dni i njihovi formati nisu u\u010dinili jednostavnim pretra\u017eivanje ovih sadr\u017eaja. Memorijalni centar je prepoznao njihov sadr\u017eaj va\u017enim u procesu podizanja svijesti javnosti o postojanju \u0161ireg politi\u010dkog konsenzusa o operaciji genocida nad bo\u0161nja\u010dkim stanovni\u0161tvom \u0161irom Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
Kako stoji u uvodu, “objava stenograma sjednica Skup\u0161tine srpskog naroda u BiH, odnosno tzv. srpske republike BiH te Republike Srpske od njenog osnutka do okon\u010danja agresije i rata u BiH predstavlja svojevrsno svjedo\u010danstvo genocida i dokaz planiranog udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog poduhvata s ciljem stvaranja etni\u010dki \u010distih srpskih prostora bez obzira na masovnost i brutalnost zlo\u010dina nad nesrpskim \u017eivljem i neprocjenjivu \u0161tetu izazvanu razaranjem privrednih, kulturnih, vjerskih i drugih dobara”.<\/p>\n
“Nije rije\u010d o subjektivnoj interpretaciji \u017ertve takvog sistema”, nagla\u0161eno je u projektu.
\nProjekat “Transkripti genocida” podsje\u0107a na to da je Skup\u0161tina srpskog naroda u BiH, “kao najvi\u0161i predstavni\u010dki i zakonodavni organ srpskog naroda u BiH”, konstituisana 24. 10. 1991. godine u Sarajevu. Pozivaju\u0107i se na pravo naroda na samoopredjeljenje i samoorganizovanje, Skup\u0161tina 21. decembra 1991. (\u010detvrta, op. a) donosi odluku da se pristupi formiranju Republike Srpske BiH kao federalne jedinice u sastavu dr\u017eave Jugoslavije, kao i o priznavanju republike srpske Krajine.
\n“Tako\u0111e treba da oro\u010dimo ili u okviru ove ta\u010dke ili u kasnijoj raspravi rok dokle \u0107emo voditi razgovore i pregovore s partnerskim ili koalicionim strankama. Jer, o\u010digledno, ako se ova nadmena koalicija ne urazumi, da ne mogu ovako da rade, ja sam, gospodo, ubije\u0111en da \u0107e 21. decembar 1991. godine biti po\u010detak bune protiv dahija”, kazao je tada \u010dlan GO SDS-a Rajko Duki\u0107.<\/p>\n
Ranije je Skup\u0161tina od 11. decembra 1991. godine donijela preporuku “oru\u017eanim snagama o o\u010duvanju teritorijalne cjelokupnosti Jugoslavije”.<\/p>\n
“Polaze\u0107i od ustavne uloge JNA, Skup\u0161tina srpskog naroda u BiH s pravom o\u010dekuje i poziva JNA da u slu\u010daju ugro\u017eenosti srpskih teritorija u BiH i srpskog naroda, kao i drugih naroda koji \u017eive na tim teritorijama u BiH, od bilo koga i sa bilo koje strane, pru\u017ei svu potrebnu za\u0161titu u odbrani ljudskih \u017eivota i njihove imovine”, navedeno je jasno u drugoj preporuci, a sve je pro\u010ditao Mom\u010dilo Kraji\u0161nik.<\/p>\n
Na sjednici odr\u017eanoj u maju 1992. usvojena je jedna od presudnih odluka Skup\u0161tine, Odluka o strate\u0161kim ciljevima srpskog naroda u BiH, prema kojoj su prioriteti srpskog naroda u BiH, izme\u0111u ostalog, “dr\u017eavno razgrani\u010denje sa druge dvije nacionalne zajednice”, “uspostavl\u0458anje koridora u dolini rijeke Drine, eliminisanje Drine kao granice izme\u0111u srpskih dr\u017eava”… U diskusiji o ovim strate\u0161kim ciljevima poslanicima Skup\u0161tine, u ime svih boraca i starje\u0161ina s fronta, obratio se generalpukovnik Ratko Mladi\u0107, napominju\u0107i kako je rat u BiH “\u2026tek po\u010deo tu i tamo”. Govore\u0107i o namjerama rukovodstva, istakao je: “L\u0458udi i narodi nisu pil\u0458ci niti kl\u0458u\u010devi u d\u017eepu, pa \u0107emo ih premjestiti tamo-amo. To je lako re\u0107i, a te\u0161ko ostvariti… Prema tome, mi ne mo\u017eemo o\u010distiti niti mo\u017eemo imati re\u0161eto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi, a ostali da odu. Pa to je, to ne\u0107e, ja ne znam kako \u0107e gospodin Kraji\u0161nik i gospodin Karad\u017ei\u0107 objasniti svijetu. To je, l\u0458udi, genocid”.<\/p>\n
Tada\u0161nji predsjednik RS-a i SDS-a Radovan Karad\u017ei\u0107 na sjednici u julu ’92. godine upitao je: “\u0160ta \u0107emo mi raditi ako dobijemo dr\u017eavu u kojoj smo manjina?”.<\/p>\n
“\u0160ta \u0107emo raditi ako zbog jednog potoka ili jedne, jednog brda golog izginemo i opet dobijemo neprijatelja u svoju dr\u017eavu na taj na\u010din, ovo \u0161to ka\u017ee g. Kupre\u0161anin u Evropi se vrti na neki nezvani\u010dan na\u010din (…) da Evropa ne \u017eeli i ne smije da dozvoli islamsku dr\u017eavu ovde, to je na\u0161 veliki problem, to je na\u0161 najve\u0107i problem”, rekao je.<\/p>\n
Jedan od osniva\u010da SDS-a Vojo Kupre\u0161anin na Skup\u0161tini u januaru 1993. upitao je: “Gospodo, da li je muslimanski narod uop\u0161te narod?”.<\/p>\n
Preuzeto: oslobodjenje.ba<\/p>\n
A. N.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Memorijalni centar Srebrenica zavr\u0161io je istra\u017eiva\u010dki projekat “Genocide papers” ili “Transkripti genocida”, koji je prakti\u010dno skup pretra\u017eivih stenograma\/transkripata sjednica Skup\u0161tine srpskog naroda u BiH\/Narodne skup\u0161tine Republike Srpske. Ovi dokumenti su i ranije bili javni, ali, kako se navodi, nepristupa\u010dni i njihovi formati nisu u\u010dinili jednostavnim pretra\u017eivanje ovih sadr\u017eaja. Memorijalni centar je prepoznao njihov sadr\u017eaj va\u017enim […]<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":99250,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[75],"tags":[],"class_list":["post-99249","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-region"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/99249","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=99249"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/99249\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/99250"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=99249"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=99249"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.rtvnp.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=99249"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}