Author: Zoran Maksimovic

  • Na graničnom prelazu Batrovci zadržavanja i do šest sati pri izlazu iz Srbije

    Na graničnom prelazu Batrovci zadržavanja i do šest sati pri izlazu iz Srbije

    Auto moto savez Srbije (AMSS) saopštio je jutros da su zadržavanja za putnička vozila na graničnom prelazu Batrovci i do šest sati pri izlazu iz zemlje.

    Na graničnom prelazu Šid čeka se oko tri sata, na Kelebiji oko dva sata, a na Horgošu oko sat i po.

    Na naplatnim rampama nema zadržavanja.

    Tokom prepodneva, kolovozi će biti mestimično vlažni usled slabe kiše.

    AMSS apeluje na vozače da vožnju prilagode većem broju vozila i promenljivom stanju kolovoza.

    Na brojnim deonicama su u toku radovi, naveo je AMSS

    Podeli
  • Počinje 21. festival „Stari grad“ – tri večeri dobre muzike na gradskom šetalištu

    Počinje 21. festival „Stari grad“ – tri večeri dobre muzike na gradskom šetalištu

    Tradicionalni festival „Stari grad“, jedan od najposećenijih letnjih događaja u regionu, sutra otvara svoja vrata publici po 21. put. Tokom tri večeri, od 21. do 23. avgusta, posetioci će uživati u koncertima poznatih muzičkih imena, a sve će se odvijati na gradskom šetalištu sa početkom u 21 sat.

    Festival počinje u četvrtak, 21. avgusta, nastupom popularnog benda Rock Ko Fol, koji je poznat po energičnim svirkama i prepoznatljivim obradama najvećih domaćih i stranih rok hitova.

    Veče kasnije, 22. avgusta, publiku će zagrejati Dženan Lončarević, jedan od najtraženijih pevača na domaćoj sceni, čiji emotivni nastupi i hitovi poput „Nikome ni reč“ i „Dobro je to“ privlače publiku svih generacija.

    Završne večeri, 23. avgusta, na binu izlazi Nataša Bekvalac, pop zvezda i miljenica publike, koja obećava pravi muzički spektakl uz svoje bezvremenske hitove i moderan scenski nastup.

    Organizatori poručuju da festival i ove godine donosi spoj dobre energije, bogate muzičke tradicije i nezaboravne atmosfere, a ulaz za sve koncerte je slobodan.

    Generalni pokrovitelji ovog muzičkog događaja su Ministarstvo turizma i omladine i Grad Novi Pazar, a organizatori Massentertainment grupa i Kulturni centar Novi Pazar.

    Podeli
  • Crno zlato iz plastenika, koje leči i rak: Skenderovići uzgajaju retke crne gođi bobice – jedini u Srbiji

    Crno zlato iz plastenika, koje leči i rak: Skenderovići uzgajaju retke crne gođi bobice – jedini u Srbiji

    U porodičnom plasteniku kod Novog Pazara raste najređa bobica na Balkanu – crni godži, poznata po lekovitim svojstvima i gotovo nepostojećoj konkurenciji u Srbiji.

    Dok većina ljudi godži bobice poznaje po crvenoj boji i orijentalnom poreklu, u jednom plasteniku na obodu Novog Pazara raste nešto sasvim drugačije – crna verzija te biljke, mnogo ređa, mnogo zahtevnija i, kako tvrde uzgajivači, mnogo moćnija po zdravlje.

    U toj tišini i složnom radu, porodica Skenderović – otac Rašo, sin Damir, supruga i snaja – svakodnevno neguju više od 500 sadnica crnog godžija, jedinstvenih u regionu.

    „Ja ne znam ništa na svetu što tako dobro podiže krvnu sliku kao crna gođi bobica“, kaže Rašo Skenderović, verovatno prvi ozbiljni uzgajivač ove biljke u Srbiji.

    Nepriznata biljka, priznati rezultati

    Crna godži bobica kod nas još nije na zvaničnoj sortnoj listi, pa se vodi pod „bobičasto voće“. Iako bez državnog priznanja, potražnja je sve veća – najčešći kupci su ljudi oboleli od karcinoma.

    „Najviše mi dolaze bolesni ljudi. Sušimo bobicu, meljemo je, mešamo s domaćim medom. Pravimo i čaj od lista, koji pomaže jetri i krvnoj slici“, priča Rašo.

    Njihova proizvodnja je strogo organska – bez hemikalija, isključivo stajnjak, kopriva, i prirodna đubriva od golubova i kokošaka.

     

    Za razliku od crvene varijante, crni gođi se bere pincetom.

    „Bobice su sitne, nežne, ne trpe dodir rukom. A voda je posebna priča – ne sme ni kap da pretera. Ako koren legne u vodu – gotovo, biljka se suši“, objašnjava Rašo.

    Ove godine očekuju i do 170 kilograma roda, što je veliki uspeh za zasad koji postoji tek četiri godine.

    Znanje iz nule

    Kada je počinjao 2021. Rašo je bio pionir.

    „Literature nije bilo, niko u Srbiji ozbiljno to nije radio. Sam sam testirao dve metode gajenja u istom plasteniku, upoređivao, beležio. Učio sam iz grešaka“, priča ovaj vredni Novopazarac.

    Danas je njegov plastenik “eksperimentalna laboratorija” i porodični biznis. Crni godži je čak poslat i na ispitivanje Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, gde su naučnici zainteresovani da prouče njegov sastav i potencijal u borbi protiv teških bolesti.

    Damir: Znanje se krade – ali pošteno

    Sin Damir Skenderović sa osmehom priznaje:

    „Znanje kradem od oca. On je ušao u ovu biljku, ali mi svi pomažemo. Bez toga ne bi mogao sam.“

    U plasteniku rade svi – zalivaju, đubre, okopavaju. Damira je posebno iznenadila činjenica da biljka istovremeno na istoj grani cveta, rađa i zri.

    „To nisam video nigde. Fascinantno je. Na jednoj grani imate pupoljak, cvet i zrelu bobicu. Svaki dan bereš ponešto – sazreva postepeno, ne sve odjednom“, objašnjava on.

    Porodična proizvodnja – bez povratka

    Rašo kaže da se ne planira povući iz ove priče:

    „Ušli smo svi zajedno. Ja, žena, sin i snajka. Nema nazad.“

    Iako ne postoji otkupna mreža, tržište se nalazi samostalno. Ljudi zovu, raspituju se, dolaze da kupe biljke za bašte, terase, pa čak i da započnu ozbiljnu proizvodnju.

    „Ja sam krenuo prvi. I ponosan sam na to“, ističe na kraju Rašo-

    U zemlji gde su mnogi voćari okrenuti malinama, kupinama i aroniji, Skenderovići su napravili hrabar iskorak – prema neistraženoj biljci, u koju veruju, pre svega zbog njenog zdravstvenog potencijala.

    Crni godži kod njih nije samo egzotična bobica – već rezultat rada, vere u prirodu, porodične sloge i hrabrosti da se ide tamo gde niko pre nije kročio.

     

    Ovaj medijski sadržaj deo je projekta  “ Kad pogledam sa bedema”  u produkciji UG “Journalistic plan”, pripremljen za novinsku agenciju RINA.

    Podeli
  • Protest u Novom Pazaru: “Stop policijskoj brutalnosti”

    Protest u Novom Pazaru: “Stop policijskoj brutalnosti”

    Grupa studenata, građanskih aktivista i građana okupila se ispred zgrade Policijske uprave (PU) u Novom Pazaru na skupu pod nazivom “Stop policijskoj brutalnosti”.

    Okupljeni su pozvali policiju da bude na strani građana, a ne, kako su naveli, na strani režima koji bije. Policiji se obratila Sanela Ramadanović, poručivši:

    “Naša policija, nije naša policija. Slobodni građani širom Srbije ovih dana trpe torturu od plaćenih batinaša i policije, koja sve to gleda i učestvuje u nasilju. Te batinaše plaća ovaj režim, kome se bliži kraj, ali vas, policiju, plaćamo mi. Zato prestanite biti na strani onih koji šire mržnju i rade sve da sruše našu državu. Prestanite da ih slepo slušate i budite uz građane. Novi Pazar je uz Valjevo, Beograd i sve slobodne građane.”

    Nakon blokade ulice ispred PU, okupljeni su prošetali centralnim gradskim ulicama, gde se saobraćaj u tom trenutku nije odvijao ili je bio otežan.

     

    Podeli
  • Zoran doživeo ogroman maler u Novom Pazaru, obuzeo ga očaj, ali…

    Zoran doživeo ogroman maler u Novom Pazaru, obuzeo ga očaj, ali…

    Da i u današnje “ludo” vreme kad je većina ljudi zagledana samo u sebe, kad ni komšija komšiji ne kaže ni “dobar dan”, prosto je divota čuti da ima još bića koji će strancu koga je kakva nevolja nanela na njegov put – pružiti ruku pomoći.

    E upravo se to dogodilo Zoranu Stojanović iz Petrovca na Mlavi. Svoje oduševljenje divnim gestom jednog Sandžaklije podelio je na svom Fejsbuk profilu.

    “Ovu objavu posvećujem svom novom prijatelju Albinu iz Novog Pazara! Pošli smo na more u subotu popodne i u Novom Pazaru nam se pokvario auto. Počeli smo da razmisljamo šta činiti, te se setih prijatelja Bešima, koji me je uputio na majistora Albina”, počinje Zoran, inače poznati atletičar i trener, priču o svojoj avanturi.

    Kako dalje navodi, popravka je bila neizvesna i komplikovana (dpf filter, katalizator, dizna), pa je Albin shvatio da neznancu u nevolji neće moći sam da pomogne.

    – Pozvao i elektroničare i ceo tim najboljih majstora iz Novog Pazara – objašnjava Stojanović.

    I sade, reklo bi se – “ok, lepo, ali to je sve njegov posao”. Međutim, shvatićete iz nastavka da se te večeri Zoranu ipak desilo nešto što je prevazišlo relaciju “mušterija-majstor”. Prosto, desila se ljudskost i ljubaznost za svako poštovanje.

    – Komšije majstora su se okupljali oko nas, interesovali za popravku auta, donosili sokove vodu, nudili hranu. S obzirom na to da popravka nije mogla da se završi iste večeri, majstor Albin nam je ponudio svoj auto ili auto svoje žene da krenemo dalje na more – priseća se u svojoj Fejsbuk objavi Stojanović gesta koji, što bi se reklo, samo rodu rođenom čovek čini, a eto njemu je učinio čovek koga vidi prvi put u životu.

    I nećete verovati, ima dalje i od onog komšijskog posluženja i ponude za ustupljivanje sopstvenog automobila.

    – Posle ubeđivanja i našeg objašnjenja da je to za nas ipak neprihvatljivo, koliko god to nestvarno zvučilo, da ti čovek koga prvi put vidiš daje auto, isti nam je našao i platio aparman govoreći da ljudima u nevolji treba pomoći. Izveo nas je na večeru i upoznao sa prijateljima i Novim Pazarom! – piše oduševljeni čovek iz Petrovca na Mlavi, a mi prosto ne možemo da se načudimo ovoj lepoti.

    Ujutru je majstor pozvao prijatelje da nađu diznu za auto i dok je popravka bila u toku odveo je Zorana i njegovu, pretpostavljamo, suprugu, na atletski stadion.

    – Popravka je završena u nedelju popodne zahvaljujući maistoru Relji elektroničaru! Na pitanje koliko trebam da platim popravku, isti je rekao “ništa”, jer smo ljudi na putovanju u nevolji i ne želi da nam naplati – oduševljeno priča Stojanović.

    Kaže da da su šetajući gradom osetili veliku srdačnost naroda Novog Pazara.

    – Kroz atletiku i kroz život stekao sam puno prijatelja muslimaske veroispovesti i koje ću čuvati dok god postojim! Još jednom veliko hvala Albinu, Besimu, Relji iz Novog Pazara! – završava Zoran iz Petrovca svoju objavu zahvalnosti divnim Novopazarcima.

    (Telegraf.rs)

    Podeli