Author: Denis Mavric

  • Do kraja godine 5G mreža u svim gradovima Srbije

    Do kraja godine 5G mreža u svim gradovima Srbije

    Generalni direktor kompanije Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je danas da je ta kompanija najkvalitetnijom 5G mrežom pokrila Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš i Suboticu, kao i da će do kraja godine biti pokriveni svi gradovi u Srbiji.

    Lučić je naveo da 5G mreža koju razvija Telekom Srbija omogućava najmanje kašnjenje i najveću brzinu signala što će doprineti razvoju veštačke inteligencije, robota i samoupravljajućih automobila.

    – Ona omogućava najmanje kašnjenje signala i najveću brzinu što je za razvoj veštačke inteligencije, robota, automobila koji samoupravljaju, a to već postoji u nekim kineskim gradovima, izuzetno potrebno. Činjenica je da smo mi sad pokrili najboljim kvalitetom ovih pet najvećih gradova, Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Niš, Suboticu i da ćemo ove godine pokriti sve gradove u Srbiji 5G signalom – rekao je on za TV Pink.

    Prema njegovim rečima, Telekom Srbija je od jedne male firme iz Srbije postao kompanija koja se proširila i na međunarodno tržište u zemlje poput Nemačke i SAD-a.

    – Uspeli smo da Telekom Srbija od jedne male firme iz Srbije sad proširimo i na američko tržište, kao što smo proširili i na nemačko. Uspešno ide prodaja i mi smo završili testiranje naše mobilne mreže i predali smo dozvolu njihovom regulatoru za dozvolu. Očekujemo ih do juna, tako da bismo u junu ili u septembru pustili rad našu mobilnu mrežu u Americi – objasnio je generalni direktor Telekoma Srbije.

    Lučić je istakao da će srpska kompanija krajem februara dobiti saglasnost, a u martu potpisati ugovor sa američkom Izvozno-uvoznom bankom za podršku 5G mreži i na taj način će postati prvi evropski operater koji je to uradio.

    – Mislim da je to dobra vest za Srbiju jer američka banka podržava investicije, tako da njen ulazak u Srbiju znači dosta za Srbiju i za region. U martu potpisujemo taj konačni ugovor, a u februaru dobijamo saglasnost. Što se tiče odnosa sa američkim institucijama, dosta smo ih gradili zadnjih pet godina i moram da kažem da imamo izuzetno dobru podršku – rekao je on.

    Kako je rekao, SAD su centar razvoja veštačke inteligencije, pa je zbog toga saradnja Telekoma Srbije sa kompanijama kao što su Meta, Amazon, Netfliks ili Gugl veoma važna.

    Dodao je da Telekom Srbija, ali i sama država Srbija vide svoju šansu u razvoju veštačke inteligencije, jer je, kako je naglasio, i predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio upotrebu različitih sistema sa veštačkom inteligencijom.

    – Naša šansa je da mi budemo neko mesto gde će američke kompanije zajedno sa nama razvijati ili ćemo mi biti njihov partner za Evropu, kao što se možemo pohvaliti sa Njuzmaksom. Mi smo partneri sad najbrže rastućem informativnom kanalu u Americi, koji je treći po redu gledanosti. Mi sada za jednu američku kompaniju razvijamo projekte za čitavu Evropu – rekao je Lučić.

    On je naglasio da je interesovanje građana Srbije koji žive u inostranstvu za usluge Telekoma Srbije veliko, kao i da je kompanija otvorila tri poslovnice u Minhenu i dve u Štutgartu.

    – Velika je zainteresovanost. Ja sam bio optimista, ali oprezni. Međutim, ovo što pokazuju Austrija i Nemačka, mi sad zaključujemo da u svakom od gradova moramo da otvorimo nekoliko poslovnica. U Minhenu smo sad otvorili tri, u Štutgartu dve poslovnice i sad su sledeći Dizeldorf i Frankfurt gde ćemo otvoriti nekoliko poslovnica. Znači, priliv korisnika nam je izuzetan – rekao je Lučić.

    (Telegraf Biznis/Tanjug)

    Podeli
  • Injekcije za mršavljenje potresaju industriju šećera: Stručnjaci upozoravaju na moguće rizike

    Injekcije za mršavljenje potresaju industriju šećera: Stručnjaci upozoravaju na moguće rizike

    Globalno tržište šećera prolazi kroz dramatičnu transformaciju. Cena sirovog šećera pala je na najniži nivo u poslednjih pet godina, a na berzi u New York City danas se trguje ispod 14 centi po funti – više nego duplo niže nego 2023. godine.

     

    Pad potrošnje već je vidljiv: Zapadna Evropa beleži smanjenje od 6,7%, Sjedinjene Američke Države 4,4%, dok je globalni rast potrošnje usporio sa oko 2% na svega 0,5% godišnje. U pojedinim segmentima američkog tržišta šećer iz šećerne repe pojeftinio je čak 33% za samo godinu dana.

    Ono što ovu promenu čini istorijskom jeste činjenica da uzrok nije klimatski šok, trgovinski rat niti pad kupovne moći – već farmaceutski proizvod.

    Farmaceutska revolucija koja menja potrošnju

    Nova generacija GLP-1 lekova – Ozempic, Wegovy i Mounjaro – prvobitno je razvijena za lečenje dijabetesa tipa 2 i teške gojaznosti. Međutim, njihova sposobnost da brzo smanje telesnu težinu dovela je do masovne upotrebe i među ljudima bez dijabetesa.

    Danas oko 12% odraslih Amerikanaca koristi ove lekove, a broj korisnika ubrzano raste i u Evropi.

    Mehanizam je jednostavan, ali moćan: lekovi imitiraju hormon koji mozgu signalizira sitost i usporava pražnjenje želuca. Rezultat je naglo smanjenje apetita, posebno želje za slatkom i visokokaloričnom hranom. Studije pokazuju da korisnici troše oko 6% manje na slatkiše i do 10% manje na kolače i peciva.

    Za prehrambenu industriju to je strukturni potres. Za medicinu, terapijski proboj.

    Ekonomija na prekretnici

    Uspon ovih terapija već menja raspodelu kapitala. Farmaceutski gigant Novo Nordisk, proizvođač nekih od najtraženijih lekova za mršavljenje, postao je jedna od najvrednijih kompanija u Evropi, dok se proizvođači hrane prvi put suočavaju sa realnom pretnjom dugoročnog pada tražnje za proizvodima bogatim šećerom.

    Po prvi put u modernoj istoriji, lek ne menja samo tok bolesti, već menja strukturu globalne potrošnje. Cena šećera pada kao posledica promene u ljudskoj biologiji, a ne zbog viška proizvodnje.

    Upozorenja koja se ne smeju ignorisati

    U zvaničnoj dokumentaciji kompanije Novo Nordisk za lekove Wegovy i Ozempic navodi se mogući povećani rizik od tumora C-ćelija štitne žlezde, uključujući medularni karcinom. Iako je efekat potvrđen u studijama na životinjama, potencijalni rizik za ljude ne može biti isključen.

    Američka U.S. Food and Drug Administration upozorava i na rizik od pankreatitisa – opasne upale pankreasa koja može zahtevati hospitalizaciju. U kliničkim studijama zabeleženi su i problemi sa žučnom kesom, uključujući kamenac i zapaljenje, posebno kod pacijenata koji brzo gube telesnu težinu.

    Kada želudac „uspori“

    Jedan od najčešćih, ali potencijalno ozbiljnih efekata je gastropareza – stanje u kojem dolazi do značajnog usporavanja ili delimične paralize želuca. Ovaj efekat direktno proizlazi iz načina na koji lekovi deluju.

    Analize objavljene u medicinskom časopisu Journal of the American Medical Association ukazuju na povećanu učestalost gastrointestinalnih komplikacija, uključujući opstrukciju creva i hronične probavne smetnje.

    Skriveni problem: Gubitak mišića

    Stručne studije pokazuju da značajan deo izgubljene telesne mase dolazi iz mišićnog tkiva, a ne samo iz masnih rezervi. Dugoročno, to može usporiti metabolizam i povećati verovatnoću ponovnog gojenja nakon prestanka terapije.

    U kliničkom ispitivanju STEP-1 većina pacijenata koji su prekinuli terapiju vratila je veliki deo izgubljene težine u roku od godinu dana, što otvara pitanje dugoročne zavisnosti od farmakološke intervencije.

    Psihološki i neurološki efekti pod lupom

    Proizvođači upozoravaju i na moguće promene raspoloženja, kao i na retke slučajeve suicidalnih misli, zbog čega regulatorna tela zahtevaju kontinuirano praćenje bezbednosti.

    Važno je naglasiti da ovi lekovi nisu nebezbedni kada se koriste u skladu sa medicinskim indikacijama. Za pacijente sa dijabetesom i ozbiljnom gojaznošću koristi često nadmašuju rizike.

    Ali njihova sve šira upotreba među zdravim ljudima pokreće novo, ključno pitanje: Gde je granica između terapije i biološke optimizacije?

    Tržišta su već presudila – medicina još razmatra

    Dok kapital reaguje brzo, medicinska zajednica poziva na oprez. Svaka tehnologija koja ima moć da promeni ljudsku želju ima i moć da proizvede posledice koje tek počinjemo da razumemo.

    Zato ova promena nije samo zdravstvena niti samo ekonomska – ona je civilizacijska.

    Ako lekovi mogu trajno promeniti način na koji ljudi jedu, tada ne menjaju samo pojedince – već čitave industrije, tokove novca i budućnost globalne potrošnje.

    (Telegraf Biznis)

    Podeli
  • Vučić: Turske kompanije će učestvovati u izgradnji saobraćajnice Novi Pazar – Kraljevo

    Vučić: Turske kompanije će učestvovati u izgradnji saobraćajnice Novi Pazar – Kraljevo

    Turska delegacija na čelu sa predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom trebalo bi da poseti Srbiju ovog proleća i očekuje se da tada bude potpisan sa turskim kompanijama ugovor o izgradnji brze saobraćajnice od Kraljeva ka Novom Pazaru i Jarinju, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u toku posete Turskoj.

    – Razgovarali smo o svim konkretnim pitanjima. Kada smo pričali o ekonomiji, govorili smo i o investicijama – najvećim delom turskih u Srbiju. Mogu da najavim veliku posetu, možda i najznačajniju, predsednika Erdogana našoj zemlji. Verujem da ćemo moći da potpišemo, što će biti od ogromne radosti za ljude i u Kraljevu i u Raški i u Novom Pazaru, ugovor o izgradnji brze saobraćajnice od Kraljeva ka Novom Pazaru i Jarinju – rekao je Vučić za RTS, a prenela Ekapija.

    On je ukazao i da će uskoro biti uspostavljena veza Istanbul–Sofija–Beograd–Budimpešta.

    Vučić je istakao da je na sastanku dogovoreno da mešoviti komitet za saradnju Srbije i Turske od narednog meseca započne intenzivniji rad, kao i da je sa srpske strane određen kopredsedavajući. Takođe je najavio da će biti formirana velika grupa prijateljstva sa Turskom u parlamentu Srbije.

    Prema njegovim rečima, time se ispravljaju propusti i kašnjenja za koja, kako je naveo, odgovornost snosi srpska strana.

    Podsetimo, kada je reč o izgradnji brzog puta Kraljevo-Raška-Novi Pazar, Prostorni plan je bio na uvidu u toku 2024. Reč je o deonici planirane dužine 83,4 kilometra. Kako je tada ukazano, u planu je i dodatnih 11,3 km brze saobraćajnice od Raške do Jarinja.

    Kako je ranije ukazano, planirana brza saobraćajnica će počinjati od petlje Adrani i pružaće se južno novom trasom zaobilazeći sa zapadne strane građevinsko područje Kraljeva i presecajući postojeći (stari) put Čačak-Kraljevo, a trasa puta planira se i projektuje se za brzinu od 80 do 100 kilometara na čas.

    danas.rs

    Podeli
  • Počinje postavljanje super radara u Srbiji: Snimaju brzinu, telefoniranje i druge prekršaje

    Počinje postavljanje super radara u Srbiji: Snimaju brzinu, telefoniranje i druge prekršaje

    U Srbiji počinje postavljanje takozvanih super radara, savremenih uređaja koji mogu da registruju devet različitih saobraćajnih prekršaja, od prekoračenja brzine do korišćenja mobilnog telefona u vožnji.

    Podeli
  • Auto-put Beograd–Jadran: put do mora kraći za nekoliko sati

    Auto-put Beograd–Jadran: put do mora kraći za nekoliko sati

    Ova deonica predstavlja deo Koridora 11 i prostire se na 106 kilometara

    Koridor “Beograd-južni Jadran” integriše Srbiju u trans-evropsku mrežu, povezujući centralna područja sa Mediteranom preko luke Bar

    Izgradnja puteva jedan od ključnih infrastrukturnih projekata u ovoj godini, a intenzivno se radi gotovo na svim putnim pravcima kroz Srbiju. Ono što građane posebno zanima je izgradnja deonice auto-puta “Miloš Veliki” od Požege do granice sa Crnom Gorom kod Boljara. Radovi su u punom zamahu, a prema planovima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, ova deonica bi trebalo da bude završena u naredne dve do dve i po godine.

    Na ovaj način će Srbija kompletirati svoj deo budućeg Koridora 11, odnosno pravca Beograd – Južni Jadran, koji se prostire na 269 kilometara i predstavlja važan deo Trans-evropske magistrale (TEM). Trasa od Požege do Boljara prostiraće se dolinom reke Moravice, između padina planina Javora i Golije, preko Pešterske visoravni do granice sa Crnom Gorom.

    Deonica iz 11 delova

    Ukupna dužina ove deonice iznosi 106,3 kilometra, a podeljena je na 11 delova. Na najzahtevnijem delu trase, od Požege do Duge Poljane, biće izgrađeno čak 72 mosta ukupne dužine 35 kilometara i 10 tunela dužine 16,88 kilometara. Auto-put je projektovan sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas. Trasa se uglavnom pruža van naseljenih mesta, osim manjih zahvata u opštinama Arilje i Ivanjica.

    Ova važna saobraćajnica pružaće se od Požege, preko Arilja, Ivanjice, do Dugih Poljana i Boljara na granici. Istovremeno, sa druge strane granice Crnogorci rade na drugoj deonici auto-puta Mateševo – Andrijevica. Deonica je duga oko 22-23 kilometra i predstavlja drugu fazu auto-puta Bar – Boljare, ključnu za povezivanje severnog regiona Crne Gore sa centralnim delom zemlje i nastavak koridora ka Srbiji.

    U međuvremenu, završena je i puštena u saobraćaj deonica od Preljine do Požegeduga 30,9 kilometara, čime je putovanje od Beograda do Požege skraćeno na svega 90 minuta, dok je put do Zlatibora skraćen na oko dva sata. Na toj trasi nalaze se ključni infrastrukturni objekti, poput tunela Munjino brdo, Laz i Trbušani, a auto-put povezuje Čačak, Lučane i Požegu, kao i dva okruga – Moravički i Zlatiborski.

    Odmarališta i parkirališta

    • U koridoru auto-puta planirani su sledeći sadržaji za korisnike autoputa:
    • uslužni centar “Arilje” na stacionaži km 148+600 obostrano;
    • parkiralište
    • “Trešnjevica” na orijentacionoj stacionaži km 161+600 obostrano;
    • parkiralište “Ivanjica” na orijentacionoj stacionaži km 181+500 levo;
    • parkiralište “Rokci” na orijentacionoj stacionaži km 187+800 desno;
    • parkiralište “Brnjica” na stacionaži km 217+600 obostrano;
    • odmorište “Boljare” na orijentacionoj stacionaži km 227+600 obostrano u zoni graničnog prelaza “Boljare”

    Od Beograda do mora za 4 sata

    Moderan auto-put koji će povezati Srbiju i crnogorsko primorje je od velikog značaja ua obe zemlje. Do mora će se stizati za samo četiri sata najmodernijom saobraćajnicom.

    U okviru primarne mreže puteva ovaj putni pravac treba da preuzme daljinske tokove sa postojećih državnih puteva IB reda broj 21 (Novi Sad-Valjevo-Užice-Bijelo Polje) i broj 22 (na delu Beograd-Čačak), kao i puta M-2 (na delu Bijelo Polje-Podgorica-Jadransko more), novodi se u planu.

    Ovaj koridor povezuje Centralnu i Jugozapadnu Srbiju, a kroz povezivanje luke Bar sa lukom Beograd na Dunavu povezuje Podunavlje sa Mediteranom. Kada sve bude gotovo od Beograda do podgorice stizaće se za tri i po sata bezbedne saobraćajnice u dužini od 370 km.

    Gde će biti petlje?

    Ovim prostornim planom utvrđen je položaj sledećih planiranih denivelisanih raskrsnica (petlji), i to:

    • Denivelisana raskrsnica “Arilje” na stacionaži km 150+300, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IB reda broj 21, opštinskim centrom Arilje i okolnim naseljima i privredno-industrijskim zonama;
    • Denivelisana raskrsnica “Ivanjica” na orijentacionoj stacionaži km 167+000, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IB reda broj 21, opštinskim centrom Ivanjica i okolnim naseljima i privredno-industrijskim zonama;
    • Denivelisana raskrsnica “Međurečje” na orijentacionoj stacionaži km 185+800, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IIA reda broj 197 i posredno preko njega sa područjem Parka prirode Golija, kao i postojećim državnim putem IB reda broj 30 i dalje ka istoku i klisuri Ibra;
    • Denivelisana raskrsnica “Duga Poljana” na stacionaži km 220+800, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IB reda broj 29, i posredno preko njega sa opštinskim centrom i širim područjem Sjenice, područjem Specijalnog rezervata prirode “Uvac” i Novom Varoši na zapadu, odnosno sa Tutinom i Novim Pazarom na jugoistoku;
    • Denivelisana raskrsnica “Karajukića Bunari” na orijentacionoj stacionaži km 240+000, u funkciji veze sa postojećim državnim putem IIA reda broj 197 i postojećim državnim putem IIA reda broj 202 i posredno preko njih sa Sjenicom na severozapadu i Tutinom i Novim Pazarom na istoku.

    Putni pravac Beograd-Južni Jadran, predstavlja krak Trans-evropske magistrale (TEM) koji na području Republike Srbije i Republike Crne Gore povezuje osnovni pravac TEM-a (od Gdanjska do Atine i Istanbula) sa Jadranskim morem.

    (Izvor: Blic Biznis/Kurir)

    Foto: Youtube/Skyscrapers/Screenshot

    Podeli