Author: Sajma Drazanin

  • Murska ulica dobija rekonstruisanu vodovodnu mrežu

    Murska ulica dobija rekonstruisanu vodovodnu mrežu

    U Murskoj ulici u Šutenovcu u toku je rekonstrukcija vodovodne mreže. Ovi radovi značajni su za meštane, ali jer će preko novih cevi moći vodom da se snabdeva školski objekat, koji je u planu da se izgradi u blizini.

    „Kako bi se stekli uslovi za asfaltiranje, potrebno je da se prethodno uredi podzemna infrastruktura, a to je nešto što lokalna vlast praktikuje, kako se kasnijim dodatnim radovima ulica ne bi oštetila“, rekao je direktor JKP“Vodovod i kanalizacija“ Hanefija Brničanin.

    Mehanizacija tog preduzeća danas je radila rekonstrukciju vodvodne mreže u Murskoj ulici.

    “Vodovodna mreža  je bila u ruiniranom stanju , neadekvatnog profila i nekvalitetna. Ovo što sada radimo predstavlja poslednju reč tehnike i nešto što će u potpunosti zadovoljiti njihove potrebe za vodosnabdevanje. Kada se tiče same inicijative u okviru svih ovih prirpemnih radova gde je planirano da se ove godine asfaltira, gradska uprava Novog Pazara i aktuelna vlast, kao nosilac Sandžačka demokratska partija u pravoj meri vode računa o tome da se ne dozvoli više da asfaltiramo ulice , a da pre toga ne uradimo podzemnu infrastruktutu i mislim da je je to pravi potez SDP-a ,da je ono što se uradi uradi se kvalitetno i da traje dugi niz godina”, rekao je Brničanin.

    Osim što su preduslov za novi školski objekat, ovi radovi značajni su i za meštane koji žive u blizini.

    Brničanin je u narednom periodu najavio i rekontrukciju vodovodne mreže u još nekoliko ulica.

    “Radimo trenutno u Murskoj ulici, a po nalogu Gradskog veća nastavljamo sa radovima na nekoliko lokacija, a to je između ostalih i kružni tok na Musali, gde će se raditi glavno vodovodno čvorište, koje predstavlja jedan najsloženiji čvor u distributivnom vodovodnom sistemu grada Novog Pazara. Radiće de nekoliko krakova u ulići Ruđera Boškovića i krak u Ulici Nurije Pozdreca”, dodao je Brničanin.

    Najavljena je i potpuna rekonstrukcija vodovodne mreže sa priključcima u Ulici 8.marta i u generala Živkovića. „Plan  JKP Vodvoda i kanalizacije” je za ovu godinu obiman i radiće se “punom parom“, zaključio je Brničanin.

     

    Podeli
  • Putevi Srbije: Na srpske autoputeve ušlo za 197.547 vozila više nego u 2017.

    Putevi Srbije: Na srpske autoputeve ušlo za 197.547 vozila više nego u 2017.

    Putevi Srbije saopštili su da se tokom prva dva vikenda u avgustu na srpske autoputeve uključilo 1.437.114 vozila, za 197.547 vozila više nego u avgustu 2017.

    Kako navode, povećanje broja vozila očekuje se i narednog vikenda.

    U funkciji je, kako navode, 267.000 uređaja za elektronsku naplatu putarine.

    Putevi Srbije pozvali su vozače da koriste elektronsku naplatu putarine, jer omogućava najbrži prolazak kroz naplatne stanice bez zaustavljanja, značajno skraćuje vreme putovanja i predstavlja jeftiniji vid plaćanja putarine.

     

    Izvor: Beta

    Podeli
  • Top 10 najdosadnijih poslova na svetu

    Top 10 najdosadnijih poslova na svetu

    Sutra je novi radni dan, ali radije biste ostali kod kuće? Mislite da je vaš posao tako dosadan?

    Naravno, nije svaki posao uzbudljiv i pun akcije, ali sada znamo koja su se zanimanja pokazala kao izuzetno dosadna.

    Studija koju je sproveo “Emolument”, pokazala je najdosadnije poslove, a zbog istraživanja ispitano je oko 1300 ljudi iz 14 različitih zemalja.

    S punih 81 odsto pravni poslovi pokazali su se kao najdosadniji na svetu.

    Drugo mesto zauzimaju poslovi upravljanja projektima sa 78 odsto. Na trećem mestu najdosadnijih zanimanja nalazi se briga o kupcima, sa 71 procentom.

    Sledi posao poreskog radnika sa 68 odsto, a peto mesto zauzeli su računovođe i poreski savetnici (67 odsto).

    Takođe, ni bankarima nije najuzbudljivije na poslu, već se 67 procenata njih dosađuje na poslu. Sedmo mesto zauzimaju tehnički poslovi, a na osmom mestu su prodavci. Sve ove profesije prate marketing i komunikacije, gde se 60 odsto zaposlenih dosađuju na poslu, a zatim i 56 odsto ajtijevaca.

    Izvor: GdeInvestirati/Bankar
    Podeli
  • Od danas podela Dina kartica građanima

    Od danas podela Dina kartica građanima

    Svi građani koji imaju tekući račun u nekoj od banaka od danas će imati pravo na besplatnu Dina karticu.

    Banke, međutim, nemaju obavezu da izdaju Dinu klijentima sve dok im ne istekne postojeća kartica koju su dobili od tih banaka. To predviđa novi Zakon o međubankarskim naknadama koji je parlament usvojio u junu, a čija primena u tom delu počinje 17. avgusta.
    Građani će na zahtev moći od banke ponovo da dobiju i strane kartice na kojima su imali račun – Vizu ili Masterkard karticu.
    Dina kartica će moći da se koristi u inostranstvu posredstvom najveće kineske korporacije za finansijske usluge i kartična plaćanja Čajna JunionPej (China UnionPay, CUP) i to u 160 zemalja sveta.
    “Banka ne mora da vam izda Dinu do trenutka dok vam ne istekne postojeća kartica. NBS se opredelila za takav model da se ne bi odjednom stvorio veliki pritisak da se zamene sve kartice jer bi to stvorilo velike gužve, a u pitanju je obiman posao”, rečeno je ranije u Narodnoj banci Srbije.
    U Srbiji se čak 97 odsto ukupnih transakcija karticama obavlja za plaćanja u zemlji, a samo tri odsto u inostranstvu. Ipak, za čak 87 odsto tih transakcija celokupna obrada obavlja se u platnim sistemima van Srbije i naše institucije nad tim nemaju nikakav nadzor.
    Cilj zakona je, pored veće transparentnosti i nadzora i snižavanje visokih troškova kartičnih plaćanja odnosno međubankarske naknade koja u našoj zemlji prosečno iznosi oko 1,1 do 1,2 procenta, pa i više od dva procenta.
    Ideja je da se rasterete trgovci koji su svoje troškove prebacivali na cenu robe i usluga, a na kraju su “deblji kraj” izvlačili građani. Do sada svi ti troškovi bili su prebacivani na trgovca, a trgovac je onda to prebacivao na cenu robe i usluga, objašnjavaju u NBS.
    Prema analizama NBS, trošak bankarskog sektora prema internacionalnim kartičnim sistemima za 2017. godinu iznosi više od 30 miliona evra, što znači da je samo u poslednje tri godine oko 100 miliona evra izašlo iz naše zemlje.
    Kada se plaća Dina karticom, za prosečnu transakciju od 1.800 dinara koliko iznosi za srpsko tržište, trošak je 2,16 dinara koji je praktično preko NBS priliv za budžet Srbije, dok je trošak prema dva najveća kartičarska brenda koji se koriste u našoj zemlji za tu istu transakciju 8,2 odnosno 12 dinara, a koji su direktan odliv finansijskih sredstava iz naše zemlje.
    Autor: Tanjug
    Podeli
  • Uskoro počinje rekonstrukcija Kliničkog centra Srbije

    Uskoro počinje rekonstrukcija Kliničkog centra Srbije

    Posle višedecenijskog čekanja i najavljivanja, rekonstrukcija Kliničkog centra Srbije, ali i gradnja nove zgrade, uskoro počinje. Ugovor sa konzorcijumom koji je dao najbolju ponudu je potpisan, a poslednje pripreme pred početak radova se privode kraju. Vrednost investicije je skoro sedamdeset miliona evra.

    Zgrada KCB počela je da se gradi sedamdesetih godina prošlog veka ali nikada nije završena. Klinički centar Srbije gradi se skoro pet decenija, a od 2012. godine građani Srbije trebalo je da se leči i u novoj zgradi.

    Za rekonstrukciju četiri klinička centra od Evropske banke Srbija je uzela je pre više od decenije kredit od 210 miliona evra. Prva studija izvodljivosti rekonstrukcije urađena je 2003, druga 2006, a kredit Evropske banke za četiri klinička centra ratifikovan je 2008. godine.

    Klinički centar u Nišu je završen, ali već je trebalo da imamo Klinički centar i u Kragujevcu i Novom Sadi.

    Direktor KCS Milika Ašanin kaže da je Poliklinika otvorena 80-ih godina prošlog veka ali da je ostatak zgrade ostavljen zubu vremena.

    “Mi smo se malo i umorili od čekanja ali za tri godine Srbija će dobiti novi Klinički centar u Beogradu”, tvrdi Ašanin.

    Radovi će se odvijati u dve faze.

    “U prvoj fazi će se raditi nova kula KCS i rekonstrukcija postojećeg prostora. U prvoj fazi dobijamo Urgentni centar, 500 novih kreveta od čega 150 na intezivnoj nezi, 30 operacionih sala, nuklearni centar, nove ordinacije, proširenu labaratoriju”, objašnjava Ašanin.

    Poliklinika, koja je srce KCS, radiće normalno tokom izvođenja radova. Direktor KCS obećava da pacijenti tokom rekonstrukcije neće trpeti.

    “Pacijenti neće ništa osetiti iako kroz ovu ustanovu svaki dan prođe bar 2.000 pacijenata”, tvrdi Ašanin.

    Pred početak rekonstrukcije KCS će obići predsednik, ministar zdravlja, potpredsednik Kancelarije za kapitalna ulaganja Marko Blagojević.

    Izvor:Nova ekonomija

    Podeli