Author: Alma Ademovic

  • Cigarete ponovo poskupljuju u julu

    Cigarete ponovo poskupljuju u julu

    Od 5. jula cigarete u Srbiji biće skuplje za 10 dinara po paklici. Reč je o drugom povećanju cena u ovoj godini i usklađivanju sa akciznim kalendarom koji će i narednih godina uticati na formiranje cenovnika cigareta u Srbiji.

    Prema cenovniku objavljenom u “Službenom glasniku”, najjeftinija paklica pojedinih proizvođača sada će koštati 280 dinara, a najskuplja 560. Istovremeno su očekivanja da će i brendovi ostalih proizvođača da poskupe za isti iznos u prvoj polovini narednog meseca.

    Duvandžije se, inače, prilagođavaju povećanju cena dva puta godišnje, što je predviđeno akciznim kalendarom koji je usvojen 2017. godine. To podrazumeva da se na šest meseci uvećava akciza. Uz nju se na cenu cigareta zaračunava i proporcionalna akciza od 33 odsto cene, a na sve to se dodaje i PDV.

    Cilj ovih izmena je usklađivanje sa standardima EU, po kojima bi do 2025. godine država umesto sadašnjih 70, trebalo da prihoduje najmanje 90 evra na 1000 komada cigareta, odnosno 1,8 evra po paklici.

    – Sadašnji nivo oporezivanja akcizom u Srbiji iznosi oko 70 evra na 1.000 komada cigareta u kategoriji prosečne ponderisane maloprodajne cene, tako da je neophodno da izmene budu pažljivo odmeravane, kako bi se izbegle promene u strukturi i obimu potrošnje – stoji u obrazloženju Predlogu izmena i dopuna zakona o akcizama.

    U Hrvatskoj i 130 odsto skuplje

    Podsetimo, cena paklice u Hrvatskoj već je na nivou evropskih cena. U ovoj susednoj zemlji podizanjem akciza, cena kutije cigareta skočila je za 120 do 130 odsto u odnosu na 2010. godinu.

    S druge strane, prosečna cena paklice u Austriji je oko 5 evra, od čega 77 odsto odlazi državi u obliku poreza na duvan.

    Cigarete u Austriji, sa prosečnom cenom po pakli od tačno 5,1 evra, u poređenju sa susednim zemljama, inače su znatno skuplje: Češka (3,53 evra), Slovačka (3,32 evra), Mađarska (3,90 evra), Slovenija (3,69 evra) ili Italija (4,90 evra).

    Prosečna cena paklice u Nemačkoj je 5,84 evra, a u Švajcarskoj nešto više od 7 evra.

     

    Izvor: Blic

    Foto: DUŠAN MILENKOVIĆ / RAS SRBIJA

     

    Podeli
  • Danas i sutra isplata redovne i privremene novčane naknade

    Danas i sutra isplata redovne i privremene novčane naknade

    Nacionalna služba za zapošljavanje saopštila je da će danas i sutra, preko Poštanske štedionice, izvršiti isplatu redovne i privremene novčane naknade za maj 2021. godine.

    Redovna novčana naknada za nezaposlena lica biće isplaćena danas, 22. juna, dok će privremena novčana naknada za lica koja žive na i izvan teritorije AP Kosova i Metohije biti isplaćena sutra, 23. juna, dodaje se u saopštenju.

     

    Izvor: Tanjug

    Podeli
  • Danas sunčano, veoma toplo, ponegde pljuskovi

    Danas sunčano, veoma toplo, ponegde pljuskovi

    U Sandžaku sunčano i veoma toplo, posle podne u brdsko-planinskim predelima uz lokalni razvoj oblačnosti očekuju se kratkotrajni pljuskovi i grmljavna.

    Jutarnja temperatura od 16 do 23 C, a najviša dnevna od 32  do 38 C, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

    U Novom Pazaru sunčano i veoma toplo. Jutarnja temperatura 17, najviša dnevna do 34 stepeni.

     

    Podeli
  • EU uvodi nova pravila! U svim novim automobilima biće obavezna crna kutija

    EU uvodi nova pravila! U svim novim automobilima biće obavezna crna kutija

    Od iduće godine u svim novim automobilima u EU biće obavezna crna kutija, a od 2024. imaće je i sva vozila koja se prvi put registruju.

    Crna kutija je uređaj koji bi trebalo da otkrije do najsitnijeg detalja sve što se događalo u sekundama pre saobraćajne nesreće.

    Takozvana crna kutija beleži čak 41 podatak koji pomaže u veštačenju, prenose mediji.

    Za razliku od avionskih kutija, ova neće beležiti razgovor u kabini, zbog prava na privatnost, ali će pamtiti brzinu, snagu kočenja, kvalitet puta, ai još nekoliko bitnih parametara, piše Politika.

    – Da dobijemo informaciju o brzini kretanja vozila pet sekundi pre sudara, o načinu ponašanja vozača, je li kočio, je li imao manipulacije volanom i u kojem procentu, koliki je bio broj obrtaja – objasnio je za HRT Željko Šarić iz Laboratorije za saobraćajno-tehnička veštačenja Fakulteta saobraćajne nauke.

    Ova odluka o kutiji kao obaveznoj opremi za nadzor, mogla bi, prema mišljenju stručnjaka, da smanji riskantno ponašanje. Mnoga osiguravajuća društva uvode politiku osiguranja, koja obuhvata i zapise iz crne kutije i prilagođavaju visinu premije ponašanju vozača.

    Za vozila koja budu prodata u Srbiji, pošto nismo članica Eu, ova oprema neće biti u obaveznom paketu.

    Uredba doneta još pre dve godine

    Što se tiče ove uredbe, Evropska unija ju je donela još 2019. godine, a u njoj je odlučeno da sva novoproizvedena vozila od maja 2022. godine neće moći da se registruju niti da budu homologovana ako nemaju uređaj za snimanje podataka u slučaju nesreće, uz pomoć kojeg bi trebalo znatno jednostavnije da se rekonstruišu kako se dogodila saobraćajka, ustanoviti tačne uzorke ili krivce, bolje razumeti kako su nastale povrede učesnika u udesu, piše b92.

    Iako mnogi ne znaju, crna kutija u autoindustriji nije novost, a neka nova vozila je već imaju. Najčešće se nalazi između vozačevog i suvozačevog sedišta u modulu vazdušnog jastuka.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: RAS SRBIJA

    Podeli
  • Danas raspisivanje najvećeg konkursa u okviru IPARD-a

    Danas raspisivanje najvećeg konkursa u okviru IPARD-a

    Danas će biti raspisan do sada najveći konkurs u okviru IPARD projekta, vredan oko 60 miliona evra, kaže ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović.

    Proizvođači će ta sredstva moći da iskoriste za nabavku fizičke imovine poljoprivrednih gazdinstava.

    Ministar Nedimović za Tanjug pominje novinu u okviru tog konkursa, a to je da će se odobravati avansno plaćanje od 50 odsto.

    Naveo je da će to umnogome doprineti brzini realizacije investicija u poljoprivredu.

    “Kad dobiješ rešenje, dobićeš 50 odsto unapred, pa kad realizuješ preostalih 50 odsto”, rekao je Nedimović.

    Prošle godine odobreno je 320 zahteva, pre dve godine svega 20, a sredstva Evropske unije iz IPARD programa proizvodači u Srbiji su koristili za nabavku traktora, modernizaciju opreme za preradu i pakovanje, izgradnju objekata i razvoj seoskog turizma.

     

    Izvor: Tanjug

    Foto: RTV (Petar Kostić)

    Podeli